Završen 19. kongres Komunističke partije Kine: predstavljeno novo vodstvo i plan za budućnost zemlje
No, nije predstavljen nasljednik sadašnjeg viođe Xi Jinpinga
Na 19. kongresu koji je upravo završio u Pekingu Kineska komunistička partija promovirala je svog generalnog sekretara i predsjednika države Xi Jinpinga u status trećeg nacionalnog mudraca te ga uzvisila uz bok dvojice legendarnih vođa, utemeljitelja moderne Kine Mao Ce-tunga te reformatora države Deng Xiaopinga. Izborom sedam članova Stalnog politbiroa komunističke partije Kine, najmoćnijeg političkog tijela u državi, u kojem su izabrani samo ljudi od najvećeg povjerenja vođe partije, Xi Jinping definitivno je izrastao u najmoćnijeg čovjeka najmnogoljudnije države na svijetu u posljednjih sto godina. A po mnogima i u najmočnijeg čovjeka na svijetu s obzirom da američki predsjednik Donald Trump ne uživa u svijetu, a još manje kod kuće, ugled sposobnog i snažnog lidera.
S obzirom da među sedam članova Politibiroa nema, kako je to sada bilo uobičajeno, političara koji bi bio predestiniran da bude nasljednik predsjednika stranke, nagađa se da je to znak da će Xi Jinping nastaviti vladati Kinom i nakon isteka ovog drugog mandata 2022. Prije početka kongresa kandidati za nasljednika bili su 57-godišnji Chen Min’era, partijski sekretar grada Chongqinga koji broji oko 30 milijuna stanovnika te 54-godišnji Hu Chunhua, partijski šef Guandonga, provincije koja ima 108 milijuna stanovnika. Njih dvojica pripadaju takozvanoj šestoj generaciji partijskih dužnosnika rođenih šezdesetih godina 20. stoljeća. Novo izabrani članovi Politbiroa, zbog svojih godina života, ne mogu nasljediti Xi Jinpinga 2022. te još izdržati na vlasti 10 godina, jer će puno prije toga prijeći dobnu granicu od 67 godina, kada se po partijskom statutu mora otići u mirovinu.
Ostaje na vlasti još najmanje idućih 10 godina
S obzirom na sve to, analitičari i komentatori suglasni su da će Xi sasvim sigurno ostati na vlasti i nakon isteka drugog mandata. Već same te spekulacije osiguravaju Xiju neprikosnovenu moć ne samo slijedećih pet godina nego možda duže. Jednoglasnom odlukom svih 2.366 izaslanika na kongresu je revidiran partijski ustav i u njega su ubačene misli Xi Jinpinga kako se u zemlji “gradi socijalizam s kineskim karakteristikama za novu eru” te teorija o kineskom snu i realizaciji projekta Belt and Road za izgradnju infrastrukturnih veza koje će povezati Kinu s državama Azije i Europe, kojoj se već priključilo 100 država.
Tako su njegove misli sročene u 13 riječi i 16 kineskih znakova postale dijelom obveznog “vodiča za djelovanje” svakog člana partije. Predsjednik Xi jedini je vođa do sada čije su misli upisane u partijski ustav za njegova života pa ga i to uzdiže iznad bivših predsjednika Hu Jintaa i Jiang Zemina čije su misli našle mjesto u ustavu tek nakon njihove smrti. Iako partijski statut više nema utjecaj poput nekadašnje crvene knjižice s Maovim mislima, teorije i ideje Xi Jinpinga dobivaju sada doktrinarni status i njegove će misli od sada dominirati stranačkom ideologijom, učit će se u školama i svim obrazovnim institucijama, citirati u medijima, proučavati u svim državim tijelima u zemlji.
Jačanje uloge partije u svim sferama života
Kongres je s velikim odobravanjem prihvatio Xiovu ideju o jačanju uloge partije i njene kontrole nad svim sferama života, za veći utjecaj vlade u gospodarstvu te snaženju njegove osobne vlasti, posebice u partiji i kontroli nad vojskom. Posebnu potporu kongresa Xi je dobio za najavu da će se u slijedećem razdoblju uložiti maksimalna sredstva i napori kako bi se modernizirala i ojačala kineska oružana sila. Takav status omogučit će Xi Jinpingu, kako je priopćeno, da u svim raspravama, o svim pitanjima, ima posljednju riječ. Neki visoki partijski dužnosnici opisali su Xija kao mudrog vođu koji je napokon dobio mogućnost da u potpunosti “preuzme kormile zemlje”.
Više visokih partijskih dužnosnika objašnjavalo je iza zatvorenih vrata delegatima na kongresu kako je takav status Xi Jinpinga potreban Kini iz više razloga. Ponajprije iz povijesnih: na taj način Kina je funkcionirala kroz stoljeća, drugačije ne zna, a kad bi prihvatila zapadne modele demokracije to bi dovelo do raspada i kaosa u zemlji. Zbog brojnih problema u gospodarskom razvoju, Kini je potreban jak lider i autoritet koji će moći brzo i odlučno riješavati sve dvojbe i probleme kojih je u zemlji, zahvaljujući njenom brzom razvoju, enormno puno. U tako velikoj državi, isticali su, nema mjesta oklijevanjima i odugovlačenjima jer bi to moglo imati fatalne posljedice po cijelo društvo. Posebice će biti važna uloga sposobnog i hrabrog vođe u borbi protiv korupcije, najveće boljke kineskog gospodarskog modela, ali i u nastojanju da se smanji onečišćenje okoliša, neučinkovitost državnih tvrtki i povećanje unutarnjeg duga koji je velika opasnost za stabilnost sustava.
Uhićeno 1.200.000 dužnosnika zbog korupcije
Borba protiv korupcije ponekad izgleda kao Sizifov posao: s jedne strane svakodnevno jača ekonomska i financijska moć milijuna pojedinaca, čiji su razvoj i jačanje, omeđeni vlašću i utjecajem lokalnih patrijskih vođa. Milijarderi i milijunaši taj problem najlakše rješavanju davanjem mita partijskim dužnosnicima koje se može potplatiti jer, doduše, imaju na raspolaganju poluge vlasti, ali nemaju novca ni financijsku stabilnost. I taj začarani krug neće biti lako rješavati. U partiji također postoji opća suglasnost da je Kini potreban snažan lider s velikim ugledom i autoritetom u svijetu kako bi mogao preuzeti ključnu ulogu u uspostavi novog svjetskog poretka. Istodobno, potreban je vođa koji će moći obraniti teritorijalni integritet zemlje s obzirom na brojne granične probleme sa susjednim državama, na krizu na Korejskom poluotoku, ali i sve većim pretenzijama Japana da se postavi kao odlučujući politički i vojni čimbenik u Aziji te nastojanja SAD-a da ograniči moć i utjecaj Pekinga.
Jedno od iznenađenje na kongresu predstavlja i ispadanje Wang Qishana, do sada nabližeg suradnika Xi Jinpinga, iz partijskog vodstva. Premda je navršio 69 godina te mu je vrijeme da ode u mirovinu, vjerovalo se da će Xi za njega napraviti iznimku jer je on vodio partijsku antikorupcijsku komisiju koja je u posljednjih pet godina smijenila i izbacila iz partije čak 1.2000.000 visokih partijskih, vojnih i državnih dužnosnika. Tom odlukom Xi je pokazao da namjerava poštovati neke od glavnih partijskih postulata pa je na mjesto Wanga imenovao Zhao Leji, dosadašnjeg kadrovskog šefa partije koji je sada izabran i u stalni Politbiro.
Kina želi do 2035. postati najmoćnija sila svijeta
Xijeva teorija o “novoj eri” u kineskom razvoju podudara se s osnovnim tezama iz njegova govora na kongresu na kojemu je podijelio povijest zemlje na dva dijela. Prvi od 1949. godine i tri desetljeća vladavine Mao Ce-tunga kad je utemeljena moderna Kine i kad je završilo gotovo stoljeće građanskih ratova i stranih okupacija te tri desetljeća prosperiteta i ekonomskog procvata koje je započelo 1978. dolaskom Deng Xiaopiniga na vlast. Xi je istaknuo kako je Mao učinio Kinu nezavisnom, Deng ekonomski moćnom, pa premda to nije eksplicitno izrazio, ispada da je logično da on sada nastavi s realizacijom svega onoga što su započeli Mao i Deng, ali i da osigura Kini vodeće mjesto u svijetu. To može i treba učiniti, tvrde njegove pristalice, jer kinesko gospodarstvo, država i vojska danas su puno moćniji nego što su bili za vrijeme vladavine Mao, pa čak i Denga.
Premda je dio kritičara pokušao upozoriti da je Xiov lenjinistički pristup upravljanju partijom i državom anakronizam te da ne odgovara sadašnjem stupnju razvoja kineskog gospodarstva i društva, odgovoreno im je kako se kineski komunisti ne obaziru na takva neutemeljena upozorenja. Dosadašnji način vođenja države, tvrde, pokazao je iznimnu efikasnost i učinkovitost te je omogućio Kini da se po mnogim ekonomskim i razvojnim pokazateljima približi najnaprednijim zemljama svijeta. Stoga je za Kineze predsjednik Xi Jinping jamstvo da će se nastaviti tim putem koji bi ih trebao do 2035. dovesti do pozicije najmoćnije političke, ekonomske i vojne sile svijeta.