Znanstvenici upozoravaju da nam prijeti klimatska kataklizma. Što čini EU da to spriječi i koliko će nas to koštati?
Ono što se poduzimalo dosad očito nije bilo dovoljno niti je bilo dovoljno brzo
Scena je bila postavljena kao na filmu. Najgori toplinski valovi u posljednja tri desetljeća. Divlji požari koji iza sebe ostavljaju crnu pustoš. Ljudi koji bježe iz svojih domova. Milijunski grad obavijen dimom. I dramatično izvješće koje nas upozorava na moguću kataklizmu. Samo što nije bila riječ o filmu.
Grčku su ovog ljeta pogodili najgori toplinski valovi u tri desetljeća. Divlji požari opustošili su goleme površine, prisilivši ljude da se sklone iz svojih domova. Atena se gušila u oblacima dima i pepela.
Prizori iz Grčke, ali i ne samo iz Grčke – Europa ni ovoga ljeta nije bila pošteđena apokaliptičnih scena – gotovo su filmski uokvirili objavu dramatičnog UN-ovog izvješća o utjecaju klimatskih promjena na naš planet. Zaključak? Ukratko: kataklizma je moguća – i nije riječ o filmu.
Nema sumnje – krivi smo mi
Izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) već je označeno kao „crveno upozorenje za čovječanstvo“. Znanstvenici prilično dramatično ocrtavaju budućnost, u kojoj nas čekaju još učestaliji vremenski ekstremi – toplinski valovi, jake kiše, intenzivne suše, razarajući uragani, požari, poplave…
Podsjećaju na posljedice visoke razine stakleničkih plinova u atmoferi, koje su dovoljne da uzrokuju probleme s klimom ne samo narednih desetljeća, nego možda i stoljeća. Za pregrijavanje planeta „nedvojbeno“ je odgovorno čovječanstvo, utvrdili su znanstvenici u izvješću o kojem smo detaljno izvijestili i jutros.
Osuđeni smo na propast?
U epizodi HBO-ove serije „The Newsroom“, redakcija imaginarne TV kuće zaprepasti se kada im gost u studiju – državni službenik, stručnjak iz vladine agencije za okoliš – mirnim, trezvenim glasom objasni, u live prijenosu, da će svijet propasti i da se baš ništa po tom pitanje više ne može poduzeti. Moglo se, kaže, da se nešto napravilo prije 20 ili deset godina – sad je, naprosto, prekasno.
Zaključci znanstvenika koji su danas prezentirali izvješće nisu, srećom, toliko fatalistički. Čovječanstvo, doduše, ima sve manje vremena da uspori pokrenute klimatske promjene pa znanstvenici pozivaju na drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030., uključujući i emisija metana koji je dosad bio u drugom planu, te postizanje ugljične neutralnosti do sredine stoljeća.
Nismo osuđeni na propast, tješi nas Friedrike Otto sa Sveučilišta u Oxfordu, jedna od autorica izvješća. Pod uvjetom da se nešto učini – ono što se poduzimalo dosad nije bilo dovoljno ili nije bilo dovoljno brzo.
Što se uopće poduzima?
Budući da je Hrvatska dio EU-a, podsjetit ćemo ukratko na ono što planiraju u Bruxellesu. Europska komisija nedavno je prezentirala paket propisa usmjerenih na zaštitu klime, koji bi iz temelja promijenili gospodarstvo i svakodnevni život, od toga kako se grijemo do toga kako se vozimo. Evo jednog primjera.
Paket nazvan „Fit for 55“ cilja smanjiti emisije stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. godine. Među ostalim, predviđa smanjenje emisija iz novih automobila za 55 posto od 2030., a pet godina kasnije svi novi automobili na europskim cestama morat će imati nultu stopu emisije.
Paralelno, države će morati na glavnim prometnim pravcima osigurati punionice za električne aute svakih 60 kilometara, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 kilometara. Ovo je, dakle, tek dio prijedloga koje je u srpnju predstavila Komisija, a oko kojih sada slijedi žestoko lobiranje, rasprave i, u nekom trenutku, dogovor zemalja članica EU-a.
A gdje smo tu mi?
Vlada se voli pohvaliti svojom ekološkom sviješću. Kako su, eto, ministri jednom pješice išli na posao jer je to bolje za zdravlje, a ne zagađuje okoliš. Resorni ministar Tomislav Ćorić rado će skoknuti na Brač, kako bi u ronilačkom odijelu čistio podmorje od plastike i drugog otpada koji završi u moru. Ili se pohvaliti susretom s klimatskom aktivisticom Gretom Thunberg.
Načelno, Vlada podržava i europske prijedloge. Podržali su, primjerice, prijedlog o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, kao i povećanje ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova sa 40 na 55 posto do 2030. Međutim, Vlada, prema dokumentima koje smo imali na uvid, često upozorava na financijske reperkusije novih obaveza, pogotovo za ekonomski slabije članice, kakva je Hrvatska.
Zaron nije dovoljan
Države članice „ne kreću u postupak niskougljične tranzicije s istih početnih pozicija što se tiče razvoja gospodarstva, razvoja inovacija i tehnologija kao niti financijskih mogućnosti”, argumentiralo je, na primjer, Ćorićevo ministarstvo lani kada je EU raspravljala o klimatskoj neutralnosti, upozoravajući i na rizik da se industrijska proizvodnja preseli u susjedne zemlje koje nisu članice EU.
I novi prijedlozi Komisije imat će opipljive posljedice za građane: nedavno su mediji izvijestili da bi grijanje na plin moglo poskupjeti 25 posto u roku od pet godina, zbog rente na stakleničke plinove. Kako će se oko takvih stvari postaviti Vlada – hoće li joj, pred ljutim građanima, klimatske ambicije splasnuti – tek treba vidjeti. Jasno je, međutim, da jedan zaron u bračko podmorje neće biti dovoljan.