Bio je kraj kolovoza 2022. U trenutku kada je Tusk govorio, Poljska je već skoro dvije godine imala jedan od najrestriktivnijih zakona u Europskoj uniji kojima je regulirano pitanje abortusa. Donald Tusk je, pak, predvodio oporbenu koaliciju s ciljem da s vlasti sruši ultrakonzervativce.
Predsjednikovo otezanje
Prije mjesec dana to se i dogodilo: sredinom listopada u Poljskoj su održani redoviti parlamentarni izbori s rekordnim odazivom birača, na kojima je većina glasova otišla na stranu oporbenog bloka predvođenog Tuskovom Građanskom koalicijom. Pravo i pravda (PiS), dosad vladajuća stranka pod vodstvom Jaroslawa Kaczynskog, trebala bi biti poslana u oporbu, mada se formalno to još nije dogodilo.
Poljski predsjednik Andrzej Duda mandat za sastavljanje vlade najprije je dao PiS-u jer je stranka pojedinačno na izborima osvojila najviše zastupničkih mjesta. Iako evidentno nedovoljno da bi mogli formirati vladu, a nemaju s kime koalirati. Mateusz Morawiecki, dosadašnji poljski premijer, ima još nešto vremena da pokuša formirati vladu, ali prilično je izvjesno da će taj pokušaj propasti.
Oporba kontrolira Sejm
Ovog ponedjeljka, na prvoj sjednici Sejma, proeuropska oporbena koalicija izabrala je predsjednika parlamenta iz svojih redova, potvrdivši tako da u parlamentu kontrolira uvjerljivu većinu: Szymon Holownia, jedan od lidera stranaka koji čine oporbeni Treći put, pobijedio je PiS-ovu kandidatkinju Elzbietu Witek sa 265 glasova zastupnika naspram 193. Natpolovičnu većinu u parlamentu čini 231 zastupnik.
Politička situacija je, dakle, sasvim jasna, ali proeuropski oporbeni blok morat će još nekoliko tjedana pričekati da preuzme vlast. U međuvremenu su, prije desetak dana, sklopili koalicijski sporazum, dokument koji na 13 stranica okvirno određuje političke prioritete buduće vladajuće koalicije. Ono što je, međutim, mnogima upalo u oko jest pitanje pobačaja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što (ne) piše u sporazumu?
U sporazumu se spominje “poništavanje odluke Ustavnog suda iz 2020.” kojom je pobačaj gotovo u potpunosti stavljen izvan zakona i koja je izazvala masovne prosvjede, unatoč ograničenjima koja su zbog pandemije bila na snazi. “Ovo je i borba za ljudska prava i slobodu, ali i za vladavinu prava i neovisnost pravosuđa”, kazala je tada za Telegram Marta Lempart, jedna od liderica nacionalnih prosvjeda.
Bitka se preselila i u političku arenu, u ovogodišnju predizbornu kampanju. Javnost je posebno burno reagirala na uznemirujuće izvještaje o ženama koje su se suočile s nevjerojatnim postupanjem policije nakon što je, u jednom slučaju, žena imala spontani pobačaj, a u drugom uzela tabletu za pobačaj koju je naručila preko interneta. To nije nelegalno, ali je policija istraživala je li joj netko pomogao – što bi bilo kazneno djelo.
U koaliciji nema suglasja
U koalicijski sporazum je, dakle, ušao dogovor o poništenju odluke iz 2020. – čak i Morawiecki danas kaže da su zastupnici njegove stranke pogriješili kad su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je doveo do ove odluke i gotovo potpune zabrane pobačaja – ali nije ušlo ništa drugo oko liberalizacije zakonodavstva u ovom području. To nije slučajno i sugerira da unutar buduće vladajuće koalicije oko ovog pitanja nema (još) suglasja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stranke koje kontroliraju većinu u parlamentu i čekaju da oforme novu poljsku vladu imaju čvrst zajednički cilj – nakon osam godina maknuti s vlasti ultrakonzervativnu koaliciju predvođenu PiS-om. No, (još uvijek) oporbeni blok nije ideološki homogen i na temama poput LGBT prava ili pobačaja mogla bi se među njima pojaviti duboka neslaganja.
To je bilo vidljivo pri potpisivanju koalicijskog sporazuma: jedna od manjih stranaka u okviru Ljevice nije se priključila sporazumu jer, među ostalim, drugi politički partneri nisu pristali na njihove zahtjeve vezane uz liberalizaciju zakona koji reguliraju pobačaj. Njihovi zastupnici će ipak glasati za novu vladu kad do toga dođe.
Test na dva prijedloga
Ljevica je, pak, u ponedjeljak, prvog dana zasjedanja novog saziva parlamenta, predložila dva zakona kojima bi se legaliziralo pravo na pobačaj do 12. tjedna trudnoće i ukinulo kažnjavanje onih koji pruže pomoć pri pobačaju. No, stranke koje čine ovaj lijevi blok imaju tek 26 zastupnika. Njihovi prijedlozi mogu proći tek uz potporu ostalih stranaka koalicije s kojima planiraju preuzimanje vlasti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Krzysztof Gawkowski, koji vodi zastupnički klub Ljevice, kaže da neće odustati od zahtjeva po pitanju abortusa, ali su svjesni da im treba 231 glas, natpolovična većina koje trenutno za ova dva zakona nema – da je ima, to bi bilo ušlo u koalicijski sporazum. Ljevica tvrdi da imaju potporu Tuska, ali je vrlo upitno hoće li imati i glasove Trećeg puta, konzervativnijeg dijela buduće vladajuće koalicije.
Proljetos su dvije stranke koje čine Treći put objavile da bi oporba, ako pobijedi na parlamentarnim izborima, o zakonodavstvu kojim je reguliran pobačaj trebala raspisati referendum u prvih sto dana mandata. Očigledno da se radi o temi koja već sad, i prije formiranja nove vlade, stvara prve pukotine među strankama buduće vladajuće koalicije. I koja će, ovisno o ishodu, stvoriti pukotine i između njih i njihovih birača.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Veliki preokret u Poljskoj: ultrastrogi zakon o pobačaju mogao bi preživjeti smjenu vlasti, pojavili se problemi u budućoj koaliciji
Abortus je u Poljskoj prije tri godine gotovo u potpunosti stavljen izvan zakona
Stranke koje kontroliraju većinu u parlamentu i čekaju da oforme novu poljsku vladu imaju čvrst zajednički cilj - nakon osam godina maknuti s vlasti ultrakonzervativnu koaliciju predvođenu PiS-om. No, (još uvijek) oporbeni blok nije ideološki homogen i na temama poput LGBT prava ili pobačaja mogla bi se među njima pojaviti duboka neslaganja
Donald Tusk i Rafal Trzaskowski, lider poljske oporbe i njegov stranački kolega, gradonačelnik Varšave, stajali su sat vremena na pozornici i razgovarali s publikom, kada je iz gledališta stiglo pitanje o pobačaju. “Pobačaj je odluka žene, a ne policajca, tužitelja ili stranačkog aktivista”, kazao je Tusk.
Bio je kraj kolovoza 2022. U trenutku kada je Tusk govorio, Poljska je već skoro dvije godine imala jedan od najrestriktivnijih zakona u Europskoj uniji kojima je regulirano pitanje abortusa. Donald Tusk je, pak, predvodio oporbenu koaliciju s ciljem da s vlasti sruši ultrakonzervativce.
Predsjednikovo otezanje
Prije mjesec dana to se i dogodilo: sredinom listopada u Poljskoj su održani redoviti parlamentarni izbori s rekordnim odazivom birača, na kojima je većina glasova otišla na stranu oporbenog bloka predvođenog Tuskovom Građanskom koalicijom. Pravo i pravda (PiS), dosad vladajuća stranka pod vodstvom Jaroslawa Kaczynskog, trebala bi biti poslana u oporbu, mada se formalno to još nije dogodilo.
Poljski predsjednik Andrzej Duda mandat za sastavljanje vlade najprije je dao PiS-u jer je stranka pojedinačno na izborima osvojila najviše zastupničkih mjesta. Iako evidentno nedovoljno da bi mogli formirati vladu, a nemaju s kime koalirati. Mateusz Morawiecki, dosadašnji poljski premijer, ima još nešto vremena da pokuša formirati vladu, ali prilično je izvjesno da će taj pokušaj propasti.
Oporba kontrolira Sejm
Ovog ponedjeljka, na prvoj sjednici Sejma, proeuropska oporbena koalicija izabrala je predsjednika parlamenta iz svojih redova, potvrdivši tako da u parlamentu kontrolira uvjerljivu većinu: Szymon Holownia, jedan od lidera stranaka koji čine oporbeni Treći put, pobijedio je PiS-ovu kandidatkinju Elzbietu Witek sa 265 glasova zastupnika naspram 193. Natpolovičnu većinu u parlamentu čini 231 zastupnik.
Politička situacija je, dakle, sasvim jasna, ali proeuropski oporbeni blok morat će još nekoliko tjedana pričekati da preuzme vlast. U međuvremenu su, prije desetak dana, sklopili koalicijski sporazum, dokument koji na 13 stranica okvirno određuje političke prioritete buduće vladajuće koalicije. Ono što je, međutim, mnogima upalo u oko jest pitanje pobačaja.
Što (ne) piše u sporazumu?
U sporazumu se spominje “poništavanje odluke Ustavnog suda iz 2020.” kojom je pobačaj gotovo u potpunosti stavljen izvan zakona i koja je izazvala masovne prosvjede, unatoč ograničenjima koja su zbog pandemije bila na snazi. “Ovo je i borba za ljudska prava i slobodu, ali i za vladavinu prava i neovisnost pravosuđa”, kazala je tada za Telegram Marta Lempart, jedna od liderica nacionalnih prosvjeda.
Bitka se preselila i u političku arenu, u ovogodišnju predizbornu kampanju. Javnost je posebno burno reagirala na uznemirujuće izvještaje o ženama koje su se suočile s nevjerojatnim postupanjem policije nakon što je, u jednom slučaju, žena imala spontani pobačaj, a u drugom uzela tabletu za pobačaj koju je naručila preko interneta. To nije nelegalno, ali je policija istraživala je li joj netko pomogao – što bi bilo kazneno djelo.
U koaliciji nema suglasja
U koalicijski sporazum je, dakle, ušao dogovor o poništenju odluke iz 2020. – čak i Morawiecki danas kaže da su zastupnici njegove stranke pogriješili kad su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je doveo do ove odluke i gotovo potpune zabrane pobačaja – ali nije ušlo ništa drugo oko liberalizacije zakonodavstva u ovom području. To nije slučajno i sugerira da unutar buduće vladajuće koalicije oko ovog pitanja nema (još) suglasja.
Stranke koje kontroliraju većinu u parlamentu i čekaju da oforme novu poljsku vladu imaju čvrst zajednički cilj – nakon osam godina maknuti s vlasti ultrakonzervativnu koaliciju predvođenu PiS-om. No, (još uvijek) oporbeni blok nije ideološki homogen i na temama poput LGBT prava ili pobačaja mogla bi se među njima pojaviti duboka neslaganja.
To je bilo vidljivo pri potpisivanju koalicijskog sporazuma: jedna od manjih stranaka u okviru Ljevice nije se priključila sporazumu jer, među ostalim, drugi politički partneri nisu pristali na njihove zahtjeve vezane uz liberalizaciju zakona koji reguliraju pobačaj. Njihovi zastupnici će ipak glasati za novu vladu kad do toga dođe.
Test na dva prijedloga
Ljevica je, pak, u ponedjeljak, prvog dana zasjedanja novog saziva parlamenta, predložila dva zakona kojima bi se legaliziralo pravo na pobačaj do 12. tjedna trudnoće i ukinulo kažnjavanje onih koji pruže pomoć pri pobačaju. No, stranke koje čine ovaj lijevi blok imaju tek 26 zastupnika. Njihovi prijedlozi mogu proći tek uz potporu ostalih stranaka koalicije s kojima planiraju preuzimanje vlasti.
Krzysztof Gawkowski, koji vodi zastupnički klub Ljevice, kaže da neće odustati od zahtjeva po pitanju abortusa, ali su svjesni da im treba 231 glas, natpolovična većina koje trenutno za ova dva zakona nema – da je ima, to bi bilo ušlo u koalicijski sporazum. Ljevica tvrdi da imaju potporu Tuska, ali je vrlo upitno hoće li imati i glasove Trećeg puta, konzervativnijeg dijela buduće vladajuće koalicije.
Proljetos su dvije stranke koje čine Treći put objavile da bi oporba, ako pobijedi na parlamentarnim izborima, o zakonodavstvu kojim je reguliran pobačaj trebala raspisati referendum u prvih sto dana mandata. Očigledno da se radi o temi koja već sad, i prije formiranja nove vlade, stvara prve pukotine među strankama buduće vladajuće koalicije. I koja će, ovisno o ishodu, stvoriti pukotine i između njih i njihovih birača.