Studije su već pokazale da je nedostatak sna povezan s kroničnim i mentalnim bolestima. Američki znanstvenici su sada, u nizu eksperimenata, pokazali da manjak sna može biti štetan ne samo za osobu koja malo spava, nego i za njenu okolinu. Premalo sna nas, naime, čini manje velikodušnima, kaže rad objavljen prošloga tjedna u časopisu PLOS Biology.
“Ovo je prva studija koja nedvosmisleno pokazuje da gubitak sna može smanjiti sklonost pojedinaca da pomažu drugima”, kaže Russell Foster, direktor Instituta za spavanje i cirkadijalne neuroznanosti na Sveučilištu Oxford u Engleskoj, za The Guardian.
Umorni sudionici manje spremni pomoći
U jednom eksperimentu znanstvenici su doveli dvadesetak odraslih osoba u laboratorij na dvije noći. Jednu su noć spavali normalno dok su drugu bili budni, opisuje Science News.
Jutro nakon neprospavane noći svaki je sudionik ispunio upitnik kolika je vjerojatnost da će pomoći ljudima u različitim scenarijima, poput ustupanja mjesta u tramvaju starijoj osobi ili povesti kolegu s posla. Više od 75 posto sudionika ocijenilo je svoju želju da pomognu drugima manjom nakon neprospavane noći, u usporedbi s noći prije.
Umorni sudionici bili su manje spremni pomoći obitelji i prijateljima, kao i strancima, piše The Guardian. Skeniranjem mozga otkrivena je smanjena aktivnost u dijelu mozga povezanom sa socijalnim ponašanjem.
Važna je i kvaliteta sna
U drugom eksperimentu više od 100 sudionika vodilo je dnevnik spavanja četiri noći i odgovaralo na pitanja koliko su sljedeći dan spremni pomoći drugima, piše Science News. Pokazalo se da, što su lošije spavali, to su bili manje zainteresirani pružiti pomoć drugima. Kroz ove ankete otkriveno je i da kvaliteta sna ima veći učinak na sebičnost nego broj sati spavanja, piše CNN.
I konačno, znanstvenici su analizirali više od tri milijuna dobrotvornih donacija, danih između 2001. i 2016.godine. Otkrili su da su donacije pale za oko 10 posto nakon što su satovi pomaknuti unaprijed na ljetno računanje vremena. Čak je i samo jedan sat gubitka sna bio dovoljan da utječe na odluku o pomaganju drugima.
Moguće šire posljedice na društvo
Moguće je da je promjenu velikodušnosti uzrokovala neka druga varijabla osim spavanja, komentira Science News. Ipak, kako su znanstvenici koristili nekoliko različitih metodologija, to daje sveobuhvatniju priču o tome kako neučinkovito spavanje utječe na odluke u domeni pomaganja drugima, misli David Dickinson, bihevioralni ekonomist sa Appalachian State University.
Autori studije smatraju da bi se društvo koje se bori s nedostatkom sna moglo suočiti sa širim posljedicama. ”Ova otkrića imaju velike implikacije na sve razine društva, a posebno na ljude koji rade noću”, kaže Foster za The Guardian. “Liječnici, medicinske sestre i policija često su kronično umorni, a otkrića sugeriraju da bi njihova spremnost pomaganja u teškim i zahtjevnim okolnostima mogla biti ugrožena.”