Odvikavanje od šećera je ozbiljno teško, ali ova četiri trika bi vam mogla pomoći da ipak manje žudite za slatkim

Problem je u cijelom nizu fizioloških, mentalnih i emocionalnih faktora

ZADNJA IZMJENA: Mar 19, 2017
Foto: Jamie Pearson/Flickr

Puno ljudi teško odolijeva slatkoj hrani. I puno nas konzumira količinu šećera dvostruku od one koju preporučuju zdravstvene organizacije.

Lako je za to okriviti neodoljiv okus slatkiša, ali postoji cijeli niz fizioloških, mentalnih i emocionalnih faktora koji nam govore da pojedemo nešto slatko. Zbog toga je tako teško odoljeti čokoladi.

1. Hormoni vole šećer

Kada smo gladni, hormoni peptidi, grelin i inzulin dobivaju energiju iz hrane. Ovi hormoni šalju signale u mozak i kontroliraju glad, žudnju za nekom hranom i koliko smo siti nakon jela. Šećeri, kao glukoza i fruktoza, su kao gorivo, izgaraju brzo i trenutno nam daju energiju. Jedemo li previše šećera, brzo se na naučimo na ove ekspresne navale energije i želimo sve više.

Neka vam obroci i međuobroci budu sastavljeni od hrane koja se sporije probavlja kao što su proteini. “Jedete li slatkiše, to je kao bacanje novina u vatru, a proteini su kao drvo za ogrijev”, kaže dr Russo, liječnik koji radi želučane premosnice sa Orange Coast Memorial Medical Center. Hormoni će tako poslati signal u mozak da smo zadovoljni sa količinom i vrstom hrane koju smo jeli. Ovo će dovesti do manje žudnje za slatkišima koji brzo sagorijevaju.

2. Mozak vam je programiran da kao gorivo koristi glukozu

Mozak 95 posto vremena koristi glukozu kao gorivo. Ostalih 5 posto stiže od amino kiseline, glutamina. Možemo imati žudnju za slatkim jer mozgu nedostaje glukoze, potičući biološku potrebu da dobije još. Možemo prevariti mozak tako da jedemo glutamin, a ne nešto slatko.

Neki liječnici preporučuju i kapsule od 500 mg glutamina. Evo kako to dr. Koniver s Organic Medicine iz Južne Caroline objašnjava svojim pacijentima. “Osjetite li da vam stiže želja za slatkim, otvorite kapsulu glutamina i saspite prah ispod jezika odakle će ući direktno u krv.” O ovome trebate svakako pitati vašeg liječnika opće prakse.

3. Slatko je emocionalna potpora

Niste to izmislili, čokolada zbilja čini da zaboravite na nevolje. Slatko izaziva hedonistički odgovor u hipotalamusu koji aktivira dopamin. Alkohol i lijekovi aktiviraju isti dopaminski sustav nagrade pa ih zbog toga neki zloubotrebljavaju. Nedavna je studija pokazala da su nasumce odabrani sudionici studije koji su osjećali bol izabrali slatku hranu kada im je ponuđen izbor slatke i slane hrane, puno više nego sudionici koji nisu osjećali bol.

Nutricionisti savjetuju da načinite plan uzimanja hrane za slijedeći dan ili možda cijeli tjedan. Imate li isplaniranu prehranu, vjerojatnije je da ćete se toga pridržavati, a ne uzimati ono za što vam zapne oko.

4. Navike iz djetinstva teško je prekinuti

Ako ste kao dijete za nagradu dobivali slatkiše, ili su vam bili zabranjivani kao dio kazne, možda ste odrasli sa time da “zabranjene slatkiše “povezujete sa užitkom, kaže klinički psiholog profesorica Carla Marie Manly. Stvar se nadalje komplicira kad mozak povezuje slatkiše sa utjehom i ljubavlju. Na neurobiološkoj razini, neurokemikalije od kojih se bolje osjećamo luče se kada se dobije slatko pa smo u zatvorenom krugu žudnje, jedenja i nagrade.

Počnite zamjenjivati nagradu u hrani sa zdravim navikama koji pružaju jednako zadovoljstvo. Pratite kada se javlja žudnja za slatkim i zaobiđite je čineći nešto drugo. Na primjer, ako ste loše volje, otiđite u šetnju. Ljudi koji trče bilo kojim intenzitetom, za petnaestak minuta poboljšavaju raspoloženje.

Eva Benedik
Telegram autor
1220 članaka Više o autoru