Ovo je pet vrsta dijetnih prehrana iz raznih zemalja svijeta kako biste našli jednu koja vam je idealna

Nakon Božića odlučili ste da morate smršaviti, a kako se bliži ljeto još ste odlučniji u toj odluci. Pokušavate vježbati više, piti manje i hraniti se zdravije.

No, koji od načina prehrane izabrati da gubitak kilograma bude trajniji? Nije možda ni tako teško prestati jesti ugljikohidrate i početi jesti vlakna, ali možda se teže odlučiti kakve se prehrane pridržavati da bi se dugoročnije smanjio konfekcijski broj.

Donosimo pet osnovnih načina prehrane kako jedu stanovnici nekih zemlja koje ne samo da će dati novi polet vašem životnom stilu nego i izvrsno utječu na zdravlje. Na vama je da izaberete koja bi vam najviše odgovarala.

1. Mediteranska

Mediteran je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija pa ne iznenađuje da je i hrana ovdje primamljiva. Još od kada je dijeta prvi puta objavljena 1975. godine i nazvana mediteranskom prehranom Grčke, južne Italije i Španjolske, pokazalo se da smanjuje kardiovaskularne bolesti, pomaže da se izgube kile i bori se protiv drugih štetnih učinaka na zdravlje.

Postoje čvrsti dokazi da je ova prehrana najzdravija. Maslinovo ulje, svježe voće, povrće, i lagana riba, crveno vino i piletina su standardi ove prehrane, a ako ih jedemo sezonski i lokalno, učinak je još bolji. Ako živite u krajevima gdje vam nedostaje sunca, ovom prehranom osjećat ćete se bliže bajnom Mediteranu.

2. Nova nordijska

Čini se da nordijske zemlje sve imaju. Izvanredan društveni sustav, spektakulatne ljepotice i jedne su od najboljih zemalja svijeta. Island, Finska, Švedska, Norveška i Danska lijepe su zemlje, a njihova prehrana jedna je od najzdravijih na svijetu. Karaktetizaraju je cjelovite žitarice, korijenasto povrće, riba i nemasni mliječni proizvodi.

Nova nordijska prehrana ima neke sličnosti s mediteranskom u kojoj se jednako ističu lokalnost, održivost i izbjegavanje aditiva. Studije pokazuju da oni koji se drže takve prehrane rjeđe vraćaju kile i u manjem su riziku od dijabetesa tipa 2. Tu je važan i utjecaj na okoliš. Usporedba prosječne danske prehrane i nove nordijske pokazuje određene socioekonomske prednosti i prednosti očuvanja okoliša u korist nove nordijske prehrane.

3. Okinavska

Lanac otoka poznat po tropskoj klimi i zapanjujućim plažama, Okinawa, razlikuje se od ostatka Japana u kulturi i kuhinji. Domaće povrće kao ljubičasti slatki krumpir, gorka lubenica, zrnje i voće čine 70 posto prehrane uz soju i alge. Iako je i riža dio prehrane, Okinavljani koznumiraju manje količine nego Japanci u tradicionalnoj prehrani.

Znanstveno, dugotrajan nizak unos kalorija važan je za dugovječnost i pomaže kontroli težine, smanjenju šećera u krvi i prevenciji dijabetesa. Ova prehrana dobro funkcionira, Okinawa ima najviše stogodišnjaka na svijetu i njezini stanovnici imaju najniži rizik karcinoma dojke, prostate i želuca.

4. Francuska

Možda je ovo malo nategnuto, ali ova prehrana dokazuje da se isplati jesti fino i pomalo. Paradoksalno je da Francuzi mogu jesti masnu hranu kao čokoladu i sir bez da se udebljaju. Dio toga sigurno duguju načinu života, porcije su male, a Francuzi vrlo rijetko jedu između obroka i većinom hodaju pješice. Brojevi ne lažu, umjerena količina crvenog vina i jedenje pljesnivih sireva smanjuje kardiovaskularne bolesti.

5. Azijska

Ova prehrana karakteristična je za mnoge azijske zemlje, Bangladeš, Kambodžu, Kinu, Indiju, Indoneziju, Japan, Laos, Maleziju, Mongoliju, Mianmar, Nepal, Sjevernu Koreju, Južnu Koreju, Filipine, Singapur, Taivan, Tajland i Vijetnam.

Popularna je od 1995. godine, a piramidu te prehrane daje prioritet tijestu, riži i cjelovitim žitaricama te naglašava konzumaciju voća, povrća, sjemenki i orašastih plodova. Crveno meso rijetko se jede (jednom mjesečno), a riba, školjke i mliječni proizvodi nisu obavezni svaki dan. Uz dnevno vježbanje, azijski narod koji se drži nekih varijacija ove prehrane, ima puno manje pretilih ljudi i kardiovaskularnih bolesti nego zapadne nacije.