Psihologica detaljno opisala kako točno na nas utječe moć. Razvila je tri profila

Moć mijenja ljude. Ta sposobnost pojedinca da utječe na određene događaje i stvari ponekad se može teško opisati. Postoje pojedinci koji tu moć koriste u korisne svrhe, a postoji i ona druga, njena mračnija strana. Jedna psihologinja odlučila je opisati kako ona točno utječe na nas.

“Ako ste moćniji od ljudi oko vas, onda vas moć mijenja. To ne znači da će vas promijeniti u lošem smislu, ali postoji lagana promjena u pogledu na stvari oko vas.”, objasnila je Heidi Grant Halvorson, profesorica na Sveučilištu Columbia i autorica knjige ‘No One Understands You And What To Do About It‘. Ona je podijelila utjecaj moći na tri načina:

1. Dobar

Kada se ne osjećamo dovoljno moćnima, zabrinuti smo za stvari kojima smo okruženi zbog čega dolazi do riskantnih poteza, smatra Halvorson. Kada se osjećamo moćnima gledamo okruženje u širem i kreativnijem smislu. Zbog toga smo optimistični, samouvjereni i skloniji smo rješavati probleme, a ujedno prihvaćamo teške izazove.

Različita istraživanja pokazuju kako osjećaj moći vodi do boljeg performansa, pogotovo kada se radi o rješavanju kompleksnih i teških zadataka koji od nas traže upornost. Kompleksne zadatke moćniji rješavaju bolje jer osjećaju odgovornost prema ljudima koji se nalaze ispod njih. To ih također motivira da budu dobar primjer drugima.

Moćniji ljudi loši su u obavljanju poslova koji od njih zahtijevaju da budu uslužni, jer osjećaju kako su oni iznad toga. Zbog toga su moćniji ljudi skloniji biranju poslova koje mogu obaviti.

Moć stimulira dio mozga u predfrontalnom korteksu kojeg psiholozi smatraju glavnim pokretačem svih funkcija u mozgu. Istraživanja pokazuju da su ispitanici bili bolji u planiranju budućeg ponašanja, kontroliranju pažnje i rješavanju ciljeva nakon što su dobili moć da upravljaju drugima.

Pozitivnim nusproduktom moći smatra se fleksibilnost koju nam ona daje. U usporedbi s nemoćnim ljudima, oni moćniji se sporije iscrpe zbog čega mogu raditi duže od prosječne osobe. Optimizam i sklonost rizicima može rezultirati većim dobicima, a takvo razmišljanje može se smatrati nepromišljenim ovisno o rizicima koji su pred nama.

2. Loš

Iako nam optimizam i uzimanje rizika može donijeti veliki uspjeh, ponekad se takva ponašanja smatraju riskantnima.

Istraživači Poslovne škole Sveučilišta Columbia otkrili su da moćniji ljudi preferiraju rizične poslovne pothvate s većim potencijalnim nagradama. Skloniji su kockanju i nezaštićenom seksu.”Ako niste dobro ocijenili kada treba riskirati, moć vas može uplesti u velike nevolje.”, tvrdi Halvorson.

3. Zao

Skupina istraživača s Berkeleya otkrila je znanstvenu povezanost između moći i ‘kretenskog ponašanja’. U jednom istraživanju, vozači skupljih automobila kao što su Mercedes i BMW, presjeći će put ostalim vozačima u 30 posto slučajeva. Oni su također loši u propuštanju prolaznika na zebri.

Drugo istraživanje dokazalo je kako će moćni ljudi uzeti slatkiš djetetu. Kada im je dopušteno da uzmu slatkiše koji su bili predviđeni za djecu, studenti s višim društvenim i ekonomskim statusom uzeli su dva puta više slatkiša od onih siromašnijeg statusa. Znanstvenici vjeruju kako moć smanjuje humanost u ljudima i da su moćniji ljudi fokusirani isključivo na sebe i imaju manje empatije.

MRI istraživanja mozga pokazuju da ljudi koji se osjećaju moćnijima pokazuju manju motoričku rezonanciju koja nam inače dopušta da vidimo stvari iz tuđe perspektive. “Ne radi se o tome da moćniji ljude misle da su bolji od nas. Oni jednostavno ne razmišljaju o drugim ljudima.”, smatra Halvorson.