Stručnjaci se svake godine okupe pa dijagnosticiraju bolest neke povijesne ličnosti. Sad je na redu sultan Saladin
Zaključili su da je gospodin vjerojatno umro od tifusa
Sve do sada nije se znalo što je ubilo sultana Saladina, poznatog po tome da je ujedinio muslimanski svijet tijekom 12. stoljeća, preuzeo Jeruzalem od kršćana i zapalio iskru trećeg križarskog rata. No, proučavanjem Saladinovih medicinskih simptoma, zabilježenih prije više od 800 godina, liječnici su konačno bliže zaključku koja je bolest srušila moćnog sultana.
“Radilo se o tifusu”, kaže dr. Stephen Gluckman, profesor medicine na sveučilištu Pennsylvania, prošlog petka na 25. godišnjoj konferenciji na Maryland School of Medicine. Stručnjaci, sudionici konferencije, svake godine dijagnosticiraju bolest neke povijesne ličnosti. Prošlih godina to su bili Lenjin, Darwin, Eleonor Roosevelt i Lincoln.
Tifus odgovara simptomima koje je imao
Gluckman upozorava da definitivna dijagnoza najvjerojatnije nikada neće biti poznata jer je Saladin živio puno prije doba moderne dijagnostike. Ali tifus, bolest koju ljudi dobiju pijenjem zaražene vode ili konzumacijom hrane kontaminirane bakterijom salmonella typhi, odgovara simptomima. Saladin je povijesna ličnost koja je imala značajnu ulogu za povijest Europe i Bliskog Istoka. On je sasvim sigurno jedan od najznačajnijih muslimanskih vođa u eri križarskih ratova u srednjem vijeku, kaže Tom Asbridge, profesor povijesti srednjeg vijeka s Queen Mary sveučilišta u Londonu, za LiveScience.
Nekadašnji predsjednik Egipta Naser (1918.-1970.) bio je opsjednut Saladinom kao i Sadam Hussein(1937.-2006.) koji je objavio famozne poštanske marke gdje se njegovo lice pojavljuje uz Saladinovo. “Čak je sponzorirao knjige za djecu u kojima se pojavljuju on i Saladin”, kazao je Asbridge na konferenciji.
Doveo do Trećeg križarskog rata
Saladin je rođen 1137. Ili 1138. u Tikritu, današnjem Iraku, u kurdskoj obitelji. S ujakom, važnim vojnim vođom, borio se protiv egipatskog Fatimidskog kalifata, religiozne dinastije koja je vladala od 909. do 1171. Kada mu je ujak 1169. umro, Saladin ga je, u dobi od 31 i 32 godine, zamijenio. Poslije trijumfalne bitke, Saladin je proglašen zapovjednikom sirijskih trupa u Egiptu i vizirom fatimidskog kalifa, piše Enciklopedija Britannica.
Godine 1187. Saladinova je vojska osvojila sveti grad Jeruzalem, protjeravši Franke koji su ga preuzeli prije 88 godina, tijekom Prvog križarskog rata. Njegove su vojne akcije dovele do Trećeg križarskog rata koji je, zbog iscrpljenosti vojski, završio mrtvom trkom Saladina i njegovih protivnika, kralja Engleske, Richarda Lavljeg Srca, njemačkog cara Frederika Barbarose i francuskog kralja Filipa Drugog.
Dva tjedna je imao temperaturu, pa umro
Nakon misteriozne temperature koja je trajala dva tjedna, Saladin je umro 1193. godine u dobi od 55 ili 56 godina. Pokušali su ga spasiti puštanjem krvi i klistirom ali bez uspjeha. Gluckman je istaknuo nekoliko detalja na kojima je temeljio dijagnozu ali nije mogao posve isključiti neke ozbiljnije bolesti.
“Kuga ili velike boginje vjerojatno ga nisu ubile jer one ubijaju brzo”, kaže Gluckman. Vjerojatno se nije radilo ni o tuberkulozi jer podaci ne spominju probleme disanja. Nije vjerojatna ni malarija jer nema dokaza da je imao drhtavicu zbog groznice, uobičajen simptom bolesti.
Bolest je prisutna i danas, prilično je otporna
Simptomi, visoka temperatura, slabost, bol u trbuhu, glavobolja i gubitak apetita najviše odgovaraju tifusu, bolesti koja je na tome području, u to vrijeme bila vrlo česta. Ova bakterijska bolest prisutna je i danas, godišnje 21.5 milijuna ljudi na svijetu dobije tifus.
Oboljeli od tifusa liječe se antibioticima ali otpornost bakterije tifusa na antibiotike sve je jača. “Kod većine infekcija javlja se rezistencija i lijekovi su sve manje učinkoviti. Ipak određeni antibiotici još uvijek djeluju”, kaže Gluckman.