Stručnjaci prvi put uspjeli pokazati kako bebe vide cijeli svijet oko sebe

Demonstrirali su kako im izgledaju naša lica na različitim udaljenostima

FOTO: University Oslo

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Oslu ovog tjedna objavilo je rezultate svoje studije koja je proučavala kako djeca vide svijet oko sebe, točnije koje izraze lica svojih roditelja i ljudi u njihovoj blizini uopće mogu prepoznati i s koje udaljenosti.

Uz pomoć tehnologije, matematike i prijašnjih saznanja o vizualnoj percepciji novorođenčadi, znanstvenici su konačno uspjeli pokazati odraslim ljudima koliko okoline uopće mogu percipirati mala djeca.

Rezultati studije tako su pokazali kako novorođenčad u dobi od 2 do tri dana života može vidjeti lica pa čak i emotivne ekspresije na udaljenosti od 30 centimetara, što je zapravo neka prosječna udaljenost između lica djeteta i lica majke dok ona doji.

Koristili slike u pokretu tijekom istraživanja

Ako se ta udaljenost poveća na 60 centimetara, slika postaje mutna i neprepoznatljiva pa diejte ne može vidjeti facijalnu ekspresiju majke, prenosi Science Daily.

Istraživanje je provedeno na Institutu za psihologiju u Oslu zajedno s još jednim Institutom iz Švedske. “Ranije su istraživači pokušali procijeniti što točno novorođenče vidi, a za to su koristili mirnu sliku, ali stvarni svijet je vrlo dinamičan, stoga smo mi koristili slike u pokretu”, objasnio je profesor Svein Magnussen sa Instituta za psihologiju kako su došli do ovih saznanja.

Iskopali stariju ideju i testirali je nakon 14 godina

Ilustracija slika koje djeca vide na različitim udaljenostima
Ilustracija slika koje djeca vide na različitim udaljenostima University Oslo

Ranije u svojoj karijeri Magnussen je vodio istraživanja o vizualnoj percepciji ljudi, a prije 15 godina se našao u jednoj diskusiji s kolegama oko toga mogu li bebe, točnije novorođenčad percipirati svijet oko sebe i u kojoj mjeri. Svi su se složili da ako djeca mogu imitirati facijalne ekspresije od odraslih osoba, jedini razlog za to moraju biti lica koja se nalaze u pokretu. Tako je i nastala cijela studija koja je dovela do ovih otkrića.

“Prije nismo imali opremu niti tehničku kompetentnost da testiramo našu ideju, a onda smo prije godinu dana ponovno odlučili testirati tezu. Tako da se naše otkriće temelji na ideji koju nitko u međuvremenu nije testirao”, zaključio je Magnussen.