13 zanimljivih točaka iz velikog EU istraživanja o obiteljskim tvrtkama u Hrvatskoj
Od Agrokora do mikrobiznisa, 50 posto zaposlenih radi za obitelji
Hrvatska obiteljska poduzeća ove su godine prvi put obuhvaćena u istraživanju koje konzutantska tvrtka KPMG u Europskoj uniji provodi s Federacijom europskih obiteljskih poduzeća, organizacijom koja zastupa obiteljska poduzeća čiji su ukupni godišnji prihodi veći od bilijun eura. Od 1400 ispitanih tvrtki u 25 članica EU u dobrovoljnoj online anketi sudjelovalo je pedesetak obiteljskih tvrtki iz Hrvatske, trećina su bila velika poduzeća Orbica i TimKabela, a ostalo srednja, mala i mikro obiteljska poduzeća. Rezultate ovogodišnjeg Europskog barometra obiteljskih poduzeća u Zagrebu su u utorak predstavili predsjednik Uprave KPMG-a Daniel Radić, član Uprave za Usluge revizije i Savjetodavne usluge Goran Horvat i direktor za Usluge financijskog savjetovanja Zoran Zemlić koji je operativno vodio istraživanje. Ovo su najvažniji naglasci:
1. Obiteljsko ne znači malo (Agrokor, Orbico, Atlantic)
Obiteljskim poduzećem smatra se svaka kompanija u kojoj osnivač ili njegovi srodnici imaju najmanje 25 posto prava glasa u odlučivanju. “U Hrvatskoj se obiteljsko poduzeće obično poistovjećuje s malim i srednjim poduzećima ili obrtima, iako u njih spadaju i velike kompanije poput Agrokora i Atlantica”, rekao je Zoran Zemlić. Neke od najjačih kompanija na svijetu, od Walmarta preko Volkswagena i BMW-a do Arcelor Mittala, obiteljski su biznis.
2. Pola zaposlenih u Hrvatskoj radi za obitelji
Dvije trećine tvrtki u svijetu su obiteljska poduzeća. Globalno zapošljavaju 80 posto radne snage i drže više do 60 milijuna radnih mjesta. U Hrvatskoj su razmjeri vrlo slični, 50 posto svih zaposlenih radi za obiteljska poduzeća.
https://www.scribd.com/doc/281126329/EuropskiBarometarObiteljskihPoduzeca2015-FinalWeb
3. Opsesija efikasnošću zajednička je svima u EU
KPMG-ov Europski barometar obiteljskih poduzeća pokazao je da hrvatska poduzeća zahvataju isti glavni trendovi kao ona u ostalim članicama EU. Preživjela su krizu i u novi ciklus rasta ulaze opsjednute efikasnošću. Od anketiranih hrvatskih obiteljskih poduzeća njih 75 posto misli da će idućih godinu dana poslovati bolje, 26 posto ima veće prihode i više zaposlenih nego lani, 28 posto ih je ostalo na istom. “Ovakvi rezultati vjerojatno su znak da smo prošli samo dno krize i da ona poduzeća koja još posluju ostvaruju mali rast”, kaže Zemljić. U prosjeku EU taj je trend puno stabilniji. Većina hrvatskih obiteljskih tvrtki kao svoj je najveći problem navela pad profitabilnosti i rast troškova.
4. Hrvatske obiteljske firme imaju i dodatni problem
Hrvatska obiteljska poduzeća imaju izraziti problem pristupa financiranju. Njih 41 posto to je, štoviše, istaklo među svojim najvećim problemima, što je dvostruko više nego u EU. “Hrvatska je ekonomija primarno ovisna o bankarskom financirnaju” kaže član Uprave KPMG-a Goran Horvat “Struktura fondova kao ključnih financijera još nije razvijena i taj je izazov u ovoj krizi samo eskalirao. Poduzeća u startup fazi ili srednjoj fazi razvoja posebno ovise o dostupnosti kapitala i trebaju više podjele rizika, manje duga i više strukturiranih izvora financija.”
5. EU tvrdi da ima manjak talenata, hrvatski vlasnici da imaju višak konkurencije
Obiteljska poduzeća, 33 posto njih u EU, kao jedan od gorućih problema navela su pronalaženje i zadržavanje talentiranih kadrova. Hrvatski vlasnici to gotovo i ne smatraju problemom. Njih muči rast konkurencije. “Odgovor na to povezan je s brojem obiteljskih poduzeća u EU”, kaže Zemljić, “Oko 80 posto svih startupa u Europskoj uniji financirano je obiteljskim kapitalom”. Jedan od mogućih razloga je u jednom drugom istraživanju, koje je za 2013. i 2014. proveo Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR), a pokazalo je da gotovo 80 posto rastućih poduzeća u Hrvatskoj nudi isključivo proizvode koji su već svima poznati. Predstavnici CEPOR-a na prezentaciji KPMG-a najavili su nekoliko novih intrigantnih istraživanja o poduzetništvu u Hrvatskoj.
6. Sve muči radno zakonodavstvo, Hrvate usto i porezi
U odgovorima na pitanja što koje bi promjene smatrali najvažnijima za pobljšanje svog poslovanja, vlasnici obiteljskih poduzeća izdvojili su četiri glavne: fleksibilnije radno zakonodavstvo kao najvažniju promjenu u EU, zatim niža socijalna davanja i administrativne troškove, dok bi hrvatskim vlasnicima najvažnija promjena bili niži porezi (50 posto prema 23 posto u EU).
7. U Hrvatskoj počinje velika smjena generacija…
Pola hrvatskih obiteljskih poduzeća još vode osnivači ili članovi prve generacije obitelji. U ovom trenutku 26 posto anketiranih vlasnika planira prepustiti biznis nekome iz mlađe generacije. Zemljić kaže da je generacijska smjena očekivana: “U Hrvatskoj je velik broj obiteljskih poduzeća osnivan 90tih, osnivači se sada bliže 60tima i pripremaju izlazak iz karijere”, kaže.
8. …ali mnogi nemaju kome ostaviti biznis
Smjene generacija u hrvatskim obiteljskim tvrtkama ne prolaze ni slično kao u EU. Prema istraživanju, 75 posto obiteljskih poduzeća u EU u budućnosti planira širenje, dok u Hrvatskoj takve planove ima tek 49 posto poduzeća. Štoviše, četvrtina vlasnika razmišlja o prodaji biznisa jer nisu našli nasljednika kojemu bi ga ostavili. Kriza je tu, kaže Zemljić, odigrala presudnu ulogu: “Ako i ne žele izići iz posla zbog osobnih razloga, vlasnici žele osloboditi kapital, dezinvestirati neprofitabilne dijelove poslovanja i fokusirati se na temeljni biznis”. Izlazak na burzu ne razmatra gotovo nitko što je, prema objašnjenju KPMG-a, rezultat strukture i veličine anketiranih poduzeća.
9. Mnogi naprosto nemaju talentiranu djecu
Možda najzanimljiviji moment KPMG-ova istraživanja otkriva se u brojkama o filozofiji upravljanja obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj. U EU je 45 posto vlasnika obiteljskih poduzeća prenijelo posao na mlađu generaciju. Iako se slažu s ostalima u EU da je za uspješnu tranziciju presudno da nasljednici budu vrhunski profesionalno obrazovani i steknu iskustvo izvan obiteljskog biznisa, samo je 19 posto vlasnika hrvatskih obiteljskih kompanija u svojim obiteljima pronašlo talent i postavilo članove obitelji na menadžerske pozicije.
10. Svi misle da je bolje imati dobrog direktora izvana
Gotovo svi u EU se slažu da direktori koji nisu iz obitelji mogu koristiti kompanijama, ali se razilaze oko vrste koristi. Za hrvatske vlasnike, glavna korist takvih direktora je otvaraje novih tržišta, u EU stručnjost, znanje i profesionalizacija poslovanja. Hrvatski vlasnici prema vanjskim su direktorima skeptični jser se boje da će s nijma izgubiti financijsku samostalnost i kontrolu nad poslovanjem, u ostatku EU strahuju da oni neće dijeliti viziju i vrijednosti obitelji i da bi mogli postati rivali u borbi za vlast u kompaniji.
11. Ali većina naprosto ne želi dijeliti obiteljsku vlast
Doslovno svi vlasnici hrvatskih obiteljskih poduzeća tvrde da su za uspejh obiteljskih tvrtki najvažnija obiteljska kontrola, dobra struktura i upravljanje poslom, što je kontradiktorno samo po sebi. “Hrvatski vlasnici još jako cijene samostalnost u odlučivanju u kompanijama i kad se to poveže s problemima prijenosa upravljanja na iduću generaciju, vidi se zašto u Hrvatskoj gotovo 50 posto poduzeća još vodi prva generacija.” kaže Horvat. “Po tome Hrvatska još značajno kaska za EU.” Koliko god direktori izvana bili kompetentni, u hrvatska obiteljska poduzeća ne ulaze lako. U EU 76 posto obiteljskih tvrtki ima direktore izvana, u Hrvatskoj 22 posto. Jedan od razloga može biti činjenica da 88 posto vlasnika brzo i fleksibilno odlučivanje smatra najvećom prednošću obiteljskih kompanija, s tim da to brzo odlučivanje često proizlazi iz činjenice da svi naprosto moraju slušati glavu obitelji.
12. Zastarjeli mentalitet je kočnica rastu hrvatskih obiteljskih tvrtki
“Samo instinkt osnivača i obitelji više nije dovoljan za uspjeh a tržištu, nužna su korporativna znanja i organizirani pristup, a teško da će se potreban talent baš pronaći u obitelji” komentirao je Horvat statističke rezultate ovog dijela istraživanja, koje dosta jasno pokazuje da zastarjeli gazdinski mentalitet može postati ozbiljna prepreka bržem razvoju upravljačke organizacije i rastu obiteljskog biznisa u Hrvatskoj. “Naša poduzeća tek trebaju prevazići taj izazov da bi prešla na višu razinu poslovanja” , zaključuje Horvat.
13. Ali obiteljski biznis i dalje je najjači pokretač rasta
Tematika obiteljskih poduzeća, zaključiil su eksperti KPMG-a općenito je premalo prisutna u Hrvatskoj . O obiteljskim se poduzećima govori kao o obrtima i malim poduzećima, ali trebalo bi se o njima govoriti kao o ekonomskom konceptu kojemu bi se država i sustavi financiranja trebali prilagoditi jer su obiteljska poduzeća svugdje glavni izvor inovacija, zapošljavanja i rasta. Kako je u najavi istraživanja naveo Zoran Zemlić, riječ je o tvrtkama koje su fokusirane na dugoročno poslovanje i uspjeh i ulažu u razvoj i u teškim vremenima.