Ekonomisti s kojima smo pričali baš se i ne slažu s tvrdnjom premijera da nas njegova Vlada izvlači iz recesije

Malo postotaka ipak moramo dati. Industrijska proizvodnja rasla je 3,5 posto u odnosu na ožujak 2014, puno više od očekivanja analitičara koji su predviđali rast od najviše 1,5 posto. Broj turističkih rezervacija rastao je 10-15 posto. Prema podacima HNB-a u Hrvatskoj je bilo 2,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, u zadnjem izvještaju bilo ih je 1,7 milijardi. Fina je objavila da je neto dobit poduzeća u 2014. rasla 139 posto u odnosu na godinu ranije. Hrvatski zavod za zapošljavanje javlja da je krajem ožujka imao 319.211 nezaposlenih, što je 10.540 ljudi ili 3,2 posto manje nego u veljači i prvi mjesečni pad broja nezaposlenih nakon pola godine rasta. Trenutno je slobodno 13.144 radnih mjesta. Iz evidencije nezaposlenih obrisano je 19 posto više ljudi nego u ožujku prošle godine.

Premijer tvrdi da Vlada izvlači zemlju iz recesije

“Teška gospodarska situacija o kojoj sam vam protekle tri godine iskreno govorio… još uvijek nije posve iza nas. Ali, ove godine prvi put mogu s pravom reći da odgovorna Vladina politika, na kojoj smo ustrajavali bez obzira na kritike i nerazumijevanje, počinje davati mjerljive pozitivne rezultate”. tvrdi premijer Milanović “Zaokret u ponašanju i vođenju države koji smo polako, ali ustrajno i sustavno provodili, doveo je Hrvatsku na prag izlaska iz dugogodišnje recesije.”

Ekonomski eksperti o tome imaju bitno kompleksnije mišljenje i upozoravaju da bi uporno odugovlačenje s reformama moglo osujetiti pozitivne trendove koje se pomaljaju.

Ekonomisti upozoravaju da je upravo Vlada problem

” Hrvatska izlazi iz recesije, ali sporo” kaže direktor Arhivanalitike Velimir Šonje “Zdravi dio gospodarstva još uvijek nije dovoljno velik i jak da brže povuče sve za sobom. Usto, nije riješeno opterećenje glomaznim vladinim sektorom što obuhvaća i neefikasna državna poduzeća. To će još neko vrijeme predstavljati uteg bržem rastu”.

Privatni biznis zna iskoristiti članstvo u EU

Prema podacima Fine koji se odnose na 104.470 tvrtki u Hrvatskoj, ukupna neto dobit privatnog biznisa skočila je 139,5 posto u godinu dana. Ukupni prihod od 618,8 kuna je 3,3 posto veći nego 2013. Petina prihoda je od izvoza, uvoz je pao. Umjesto lanjskoj minusa od 6,7 milijardi kuna, tvrtke sada imaju suficit od 7,2 miljarde kuna. “U Hrvatskoj zdravi dio biznisa realno jača” kaže Šonje “Konkurentni dio gospodarstva koristi oporavak u EU i činjenicu da smo članica EU, pa u isto vrijeme imamo rast izvoza i proizvodnje”.

Tvrtke su sredile bilance (ne i poslovne modele)

Privatni biznis u Hrvatskoj prilagodio se krizi i rezultat je više novca za investicije. No investicije su i najslabija točka hrvatskog gospodarskog oporavka. Lani su bile manje od prognoza analitičara a neki najavljuju da će se to ponoviti ove godine jer se uvjeti poslovanja ne poboljšavaju i hrvatska gubi korak s konkurentskim zemljama.

Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke veću profitabilnost poduzeća smatra jedinim faktorom koji bi trenutno mogao pozitivno utjecati na investicije. Upozorava pritom da je u povećanju ukupne efikasnosti poduzeća preveliku ulogu odigralo financijsko restrukturiranje. “Mnogo tvrtki je kroz predstečajne nagodbe sredilo svoje financijek ali vrlo je malo bilo restrukutiranja poslovnog modela, tehnoloških promjena, promjena poslovnog i tržišnog miksa i filozofije poslovanja.” kaže Stojić.

Hrvatske tvrtke sve će više ulagati vani

S više novca na računima kompanija, pitanje je gdje će ulaganja otići. “Ako poduzetnici vide da se ekonomija ne oporavlja i ako ovdje ne osjećaju sigurnost, vjerojatnije je da će ulagati vani.” predviđa Stojić.

U posljednjih godinu dana pratimo regionalnu ekspanziju velikih firmi poput Agrokora, Atlantica i Podravke, očekuje se i širenje drugih sektora . Iako je u Hrvatsku prema podacima HNB-a s 2,8 milijardi eura uloženo više nego godinu ranije, ništa ne ukazuje da bi se rast mogao nastaviti. “Službeni podaci ne pokazuju značajniji trend u ulaganjima” tvrdi Stojić “Ona su većinom individualna a i hrvatske tvrtke više ulažu na vanjskim tržištima. Pravi pokazatelj će biti neto strana ulaganja.”

A vani će sve više tražiti i novac za ulaganja

Mjere Europske centralne banke daju osjetne rezultate u Europskoj uniji. Novca je više i jeftiniji je, hrvatske kompanije koje žele ulagati mogle bi kredite sve više tražiti vani. “Naše banke imaju ponudu kredita, ali su oni relativno skuplji nego u razvijenim zemljama EU. Jedan razlog je puno skuplja regulacija; na primjer, kod nas se obvezna rezerva obračunava po 12%, a u Eurozoni po 2%, to je ogromna razlika.

Drugi razlog je što su prosječni rizici na našem tržištu neusporedivo veći te nema dugoročnih izvora financiranja” objašnjava Velimir Šonje “Logično je da velika i srednja poduzeća, ako su kvalitetna, idu van po izravno financiranje, bilo kroz kredite, obveznice ili na neki treći način. To je logično, neizbježno i u konačnici dobro za realni sektor i to se neće promijeniti prije nego što rast zahvati šire segmente gospodarstva i stanovništva i prihvatimo euro kao vlastitu valutu”.

Rast industrijske proizvodnje neće dugo trajati

Neočekivano veliki rast industrijske proizvodnje temelji se na tri važna trenda, rastu izvoza, jeftinijoj nafti i većoj proizvodnji energenata, zbog ponovnog rada INA-ine rafinerije u Sisku i jake zime. Stojić upozorava da rast industrijke proizvodnje bitno usporava i da će ona do kraja godine puno lošija nego lani kad je u 4. kvartalu rasla 3,5 posto. Ove godine analitičari predviđaju 0,2 posto. “Iako se ubrzava rast na inozemnim tržištima mi ne hvatamo priključak s konkurencijom” kaže Stojić. “Vlada će novim trošarinama poništiti velik dio efekta jeftinije nafte i smanjenja poreza na dohodak. Ljudi se i dalje razdužuju i domaća će potrošnja stagnirati. Ako turistička sezona i potakne rast, on će biti vrlo mali. ”

Možda da Vlada prestane stalno mijenjati pravila…

Na nekim međunarodnim ljestvicama usporedbi ulagačke klime je pala, ponajviše zbog čestih promjena poreznih propisa i retroaktivne primjene novih zakona, što stvara preveliku neizvjesnost za ulagače. No najveći problem su skupoća ulaganja zbog presporih reformi tržišta rada i njihova struktura. “Previše je ulaganja u financijski sektor i telekome” kaže Stojić “Što ako banke odluče smanjiti izloženost? Drugi sektori neće moći nadomjestiti taj pad ulaganja.” kaže Stojić “Ulaganja su lani bila slabija od očekivanja a mislim da će se zbog uvjeta poslovanja koji se ne poboljšavaju, nešto slično ponoviti i ove godine.”

…I naprosto restrukturira samu sebe

Bez obzira na svoje poslovne planove, privatni će biznis u Hrvatskoj ostati glavni pokretač rasta. Rast i konkurentnost, objašnjava Velimir Šonje, u raznim sektorima nose mala i srednja poduzeća koja rade ispod radara politike i medija.

“Neki su ljudi shvatili da ne mogu živjeti od malog i stagnantnog domaćeg tržišta i okrenuli su se prema van i prema rastu poslovne efikasnosti. Pojedinačne mjere poput HBOR-ovih kredita ili državnih poticaja nisu presudne za ukupni rast.” Porez i davanja uglavnom se ne smanjuju, čak su i malo veći nego prije 3 ili 4 godine.

Nemjerljivo veći efekt na gospodarski rast imalo bi restrukturiranje Vladinog sektora. Javni dug uporno se povećava pa smo i stimulativne mjere Europske središnje banke, kaže Stojić, osjetili tek kroz zaustavljanje rasta kamata na državne obveznice koje se plaćaju iz proračuna i jedna smo od rijetkih članica EU koja zahvaljujući Mariju Draghiju nije smanjila trošenje na kamate.

Ili kako je to sažeo Šonje: “Vladin sektor ima ogroman prostor da se učini kvalitetnijim i jeftinijim i kroz to otvori prostor za smanjenje poreznih i neporeznih nameta, bolju regulaciju i smanjenje regulacijskih troškova. To je velik posao koji nitko u politici još nije obavio i utoliko možemo zaključiti da privatni sektor predvodi oporavak i raste javnom unatoč.”