Nevjerojatni grčki mirovinski sustav odlazi u prošlost. Ovo je 5 stvari o njemu koje ćemo dugo pamtiti
Desetljećima se u mirovinu odlazilo s 50 godina, za prosječno 700 eura
Reforma mirovinskog sustava bila je uvjerljivo najteže pitanje šestomjesečnih pregovora grčke vlade s kreditorima. Premije Aleksis Cipras žestoko se opirao reformama koje su zahtijevali Europska komisija, MMF i Europska središnja banka, jer je specifičan grčki mirovinski sustav, uvjerljivo najgori u Europi, toliko građana učinio ovisnima o državnom proračunu da je svako ozbiljnije rezanje postalo golemi socijalni rizik.
Ipak, Cipras je na kraju među uvjetima kreditora prihvatio i određene reforme mirovinskog sustava i grčki ih je parlament u srijedu prihvatio u sklopu dokumenta kojim je uvjetovana isplata 96 milijardi dolara pomoći. Famozni grčki mirovinski sustav, koji su stručnjaci desetljećima proučavali a EU birokrati s prezirom promatrali, bliži se svome kraju.
1. Grci mogu u mirovinu već s 50 godina
Prosječna dob umirovljenja u Grčkoj godinama pada. Prema podacima OECD-a, muškarci odlaze sa 62 godine, a žene sa 60. Službeno, starosna je mirovina pomaknuta na 67 godina, ali su zadržani mnogi izuzeci. Upravo zbog tih izuzetaka, Grci generacijama odlaze u mirovinu već s 50 godina, mnogi kako bi se zaštitili od kaosa na tržištu rada.
2. Za osjetne promjene trebat će cijela generacija
Gotovo nitko tko upravo ide u mirovinu u Grčkoj, nije obuhvaćen novom granicom starosne mirovine od 67 godina. Reforme mirovinskog sustava osjetit će se tek na idućoj generaciji, oni koji budu odlazili u mirovinu idućih nekoliko godina imat će manje mirovine.
3. Grčke mirovine su od 460 do 1300 eura
Prema podacima grčkog Ministarstva rada, navjeći broj grčkih mirovina je u rasponu od 460 do 1300 eura. Najveće su mirovine u javnom sektoru, donedavno su prelazile 2000 eura. Grčki proračun financira mirovine za 2,7 milijuna građana. Grčka ima 11 milijuna stanovnika. To je gotovo dvostruki trošak na mirovine od onoga koji imaju Estonija, Irska ili Slovačka. Odnos broja umirovljenika i radno aktivnih Grka sve je nepovoljniji kako stanovništvo stari.
4. Službeno jedan od najgorih sustava na svijetu
Kad se govori o financijskoj održivosti mirovinskog sustava, malo je zemalja gore od Grčke, a situaciju pogoršavaju prezaduženost i starenje stanovništva. Prema Allianzovu izvještaju iz 2014. Grčka je 42 od 50 zemalja, Allianz tvrdi da su nedavne reforme poboljšale njezin rejting a da je 2011. bila na samom dnu.
5. Rezanje mirovina nedovoljno, trebaju nove zakone
Grčka je već smanjila mirovine, one veće od 2000 eura mjesečno srezane s za više od 40 posto, a mirovine manje od 1000 eura za 14 posto. Zakoni, međutim, i dalje štite generaciju rođenu 1946 do 1964., građane s najvišim mirovinama i umirovljenike s dobrim vezama, dok se teret prebacuje na najstarije, najmlađe i siromašne.