Već nekoliko godina cijene nekretnina praktički su u konstantom porastu, koji nije uspjela zaustaviti ni pandemija koja je na godinu dana zaustavila dobar dio ekonomije. Najnoviji podaci pokazuju da su cijene novih stanova porasle za više od 20 posto, a u Zagrebu je taj rast još i veći – preko 30 posto. Prosječna cijena stana prošle je godine premašila 2500 eura.
Što se tiče volumena, prošle godine prodano je oko 3900 novih stanova, od čega je nešto više od 1700 u Zagrebu. Ako se vratimo desetljeće i pol unazad, prisjetit ćemo se da je i tada, 2007. godine nekretninsko tržište također obaralo rekorde.
Novogradnje u Zagrebu i preko 7000 eura
Cijene sasvim prosječnih stanova tada su počele premašivati prag od 2000 eura. Nakon toga, s izbijanjem globalne recesije došlo je do hlađenja tržišta, cijene su se korigirale i mnogi su tada pomislili da se takvo “ludilo” više nikada neće ponoviti.
Danas imamo vrlo sličnu situaciju, samo su cijene na još višim razinama. Stanovi u nekim projektima u Zagrebu nude se i po sedam i više tisuća eura, što su zaista “londonske” cijene koje je teško bilo očekivati u ovom dijelu Europe.
Više od polovice stanova kupljeno gotovinom
Usprkos svemu, kupaca ne nedostaje. Čak 60 posto nekretnina kupljeno je gotovinom, što znači da su kupci vrlo likvidni, a i u bankama na računima građana nalazi se oko 30 milijardi eura, što također, na neki način, stvara pritisak na tržište. Radi se o novcu koji se, s obzirom na niske kamate na štednju, lako seli na rastuće tržište nekretnina.
Upravo u tome možemo naći uzrok tako snažnog rasta cijena nekretnina. Dobar dio građana, kada su u pitanju štednja i ulaganja, vrlo je konzervativan. Kao najsigurniji oblik ulaganja – uz držanje novca u bankama – vidi kupnju nekretnina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nakon javnih ponuda dionica INA-e i Hrvatskog telekoma, dio građana krenuo je ulagati novac u dionice, no za većinu je to iskustvo bilo negativno, pa su nekretnine preostale kao jedina sigurna luka.
Tko je ulagao u nekretnine, teško da je mogao pogriješiti
I zaista, što god tko mislio o ulaganju u nekretnine, onaj tko je prije 15 ili 20 godina kupio stan na zanimljivoj lokaciji, ili kakvo atraktivno zemljište, danas ga može prodati po daleko većoj cijeni. Posebno je zanimljivo da cijene nekretnina u većim gradovima rastu usprkos demografskom padu.
Bilo bi logično očekivati da ako se broj stanovnika smanjuje, da onda pada i cijena nekretnina. No, to na hrvatskom tržištu nije slučaj. U ovom sadašnjem valu rasta cijena, značajno rastu čak i cijene stanova u Osijeku, a znamo u kakvom demografskom stanju je Slavonija. Također, tamošnji rast cijena ne možemo pripisati turizmu ili masovnom dolasku stranaca koji kupuju nekretnine, kao što je to slučaj kod jadranskih gradova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prijeti li tržištu krah, nakon višegodišnjeg rasta?
Postavlja se pitanje prijeti li hrvatskom nekretninskom tržištu krah, nakon ovako snažnog višegodišnjeg rasta. Vjerojatno će, prije ili kasnije, doći do određene korekcije cijena, ali pravog kraha, gdje bi cijene padale po 30 ili više posto teško da će biti, s obzirom na strukturu kupaca.
Naime ako je točna pretpostavka da dobar dio građana nekretnine kupuje kao štednju, oni rijetko dolaze u situaciju da su prisiljeni prodavati. Pogotovo po drastično nižim cijenama. U slučaju da se u jednom trenutku smanji potražnja, prije će se dogoditi da tržište zamre, da se smanji volumen transakcija.
U Zagrebu 50 tisuća praznih stanova, a cijene rastu
Čak i sada, kada cijene luduju, procjenjuje se da u Zagrebu postoji jako veliki broj praznih stanova. Na primjer, novinarka tjednika Lider Antonija Knežević napravila je analizu, iz koje proizlazi da je u Zagrebu prazno čak 50 tisuća stanova. Njihova procjena temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku i HEP ODS-a o potrošnji električne energije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako na zagrebačkom tržištu zaista ima 50 tisuća praznih stanova, a istovremeno cijene ne padaju, nego rastu, to govori da su ih vlasnici spremni držati, odnosno da ih promatraju kao nekakvu dugoročnu vrijednost i investiciju, a to opet znači da ih se neće odreći ni u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu. Osim, možda, u slučaju uvođenja poreza na nekretnine.
Analiza: Cijene nekretnina i dalje divljaju. Slijedi li krah tržišta
Najnoviji podaci pokazuju da su cijene novih stanova porasle za više od 20 posto, a u Zagrebu preko 30 posto
Ako dobar dio građana nekretnine kupuje kao štednju, oni rijetko dolaze u situaciju da su prisiljeni prodavati. Pogotovo po drastično nižim cijenama
Već nekoliko godina cijene nekretnina praktički su u konstantom porastu, koji nije uspjela zaustaviti ni pandemija koja je na godinu dana zaustavila dobar dio ekonomije. Najnoviji podaci pokazuju da su cijene novih stanova porasle za više od 20 posto, a u Zagrebu je taj rast još i veći – preko 30 posto. Prosječna cijena stana prošle je godine premašila 2500 eura.
Što se tiče volumena, prošle godine prodano je oko 3900 novih stanova, od čega je nešto više od 1700 u Zagrebu. Ako se vratimo desetljeće i pol unazad, prisjetit ćemo se da je i tada, 2007. godine nekretninsko tržište također obaralo rekorde.
Novogradnje u Zagrebu i preko 7000 eura
Cijene sasvim prosječnih stanova tada su počele premašivati prag od 2000 eura. Nakon toga, s izbijanjem globalne recesije došlo je do hlađenja tržišta, cijene su se korigirale i mnogi su tada pomislili da se takvo “ludilo” više nikada neće ponoviti.
Danas imamo vrlo sličnu situaciju, samo su cijene na još višim razinama. Stanovi u nekim projektima u Zagrebu nude se i po sedam i više tisuća eura, što su zaista “londonske” cijene koje je teško bilo očekivati u ovom dijelu Europe.
Više od polovice stanova kupljeno gotovinom
Usprkos svemu, kupaca ne nedostaje. Čak 60 posto nekretnina kupljeno je gotovinom, što znači da su kupci vrlo likvidni, a i u bankama na računima građana nalazi se oko 30 milijardi eura, što također, na neki način, stvara pritisak na tržište. Radi se o novcu koji se, s obzirom na niske kamate na štednju, lako seli na rastuće tržište nekretnina.
Upravo u tome možemo naći uzrok tako snažnog rasta cijena nekretnina. Dobar dio građana, kada su u pitanju štednja i ulaganja, vrlo je konzervativan. Kao najsigurniji oblik ulaganja – uz držanje novca u bankama – vidi kupnju nekretnina.
Nakon javnih ponuda dionica INA-e i Hrvatskog telekoma, dio građana krenuo je ulagati novac u dionice, no za većinu je to iskustvo bilo negativno, pa su nekretnine preostale kao jedina sigurna luka.
Tko je ulagao u nekretnine, teško da je mogao pogriješiti
I zaista, što god tko mislio o ulaganju u nekretnine, onaj tko je prije 15 ili 20 godina kupio stan na zanimljivoj lokaciji, ili kakvo atraktivno zemljište, danas ga može prodati po daleko većoj cijeni. Posebno je zanimljivo da cijene nekretnina u većim gradovima rastu usprkos demografskom padu.
Bilo bi logično očekivati da ako se broj stanovnika smanjuje, da onda pada i cijena nekretnina. No, to na hrvatskom tržištu nije slučaj. U ovom sadašnjem valu rasta cijena, značajno rastu čak i cijene stanova u Osijeku, a znamo u kakvom demografskom stanju je Slavonija. Također, tamošnji rast cijena ne možemo pripisati turizmu ili masovnom dolasku stranaca koji kupuju nekretnine, kao što je to slučaj kod jadranskih gradova.
Prijeti li tržištu krah, nakon višegodišnjeg rasta?
Postavlja se pitanje prijeti li hrvatskom nekretninskom tržištu krah, nakon ovako snažnog višegodišnjeg rasta. Vjerojatno će, prije ili kasnije, doći do određene korekcije cijena, ali pravog kraha, gdje bi cijene padale po 30 ili više posto teško da će biti, s obzirom na strukturu kupaca.
Naime ako je točna pretpostavka da dobar dio građana nekretnine kupuje kao štednju, oni rijetko dolaze u situaciju da su prisiljeni prodavati. Pogotovo po drastično nižim cijenama. U slučaju da se u jednom trenutku smanji potražnja, prije će se dogoditi da tržište zamre, da se smanji volumen transakcija.
U Zagrebu 50 tisuća praznih stanova, a cijene rastu
Čak i sada, kada cijene luduju, procjenjuje se da u Zagrebu postoji jako veliki broj praznih stanova. Na primjer, novinarka tjednika Lider Antonija Knežević napravila je analizu, iz koje proizlazi da je u Zagrebu prazno čak 50 tisuća stanova. Njihova procjena temelji se na podacima Državnog zavoda za statistiku i HEP ODS-a o potrošnji električne energije.
Ako na zagrebačkom tržištu zaista ima 50 tisuća praznih stanova, a istovremeno cijene ne padaju, nego rastu, to govori da su ih vlasnici spremni držati, odnosno da ih promatraju kao nekakvu dugoročnu vrijednost i investiciju, a to opet znači da ih se neće odreći ni u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu. Osim, možda, u slučaju uvođenja poreza na nekretnine.