Cijena nafte, nakon godinu dana, vratila se na 60 dolara po barelu. Što to znači?
Može li ovo značiti spas za naftnu industriju?
U ponedjeljak ujutro cijena nafte po barelu na svjetskom je tržištu prešla 60 dolara, što znači da se vratila na vrijednosti od prije godinu dana, kad se krajem siječnja 2020. posljednji put prodavala za 60 dolara po barelu. Nagli, pa i pomalo neočekivani rast cijena nafte, rezultat je smanjenja proizvodnje nafte članica OPEC-a, dodatnog pada izvoza saudijske nafte te sve veće procijepljenosti ljudi protiv Covida-19.
Smanjenju proizvodnje nafte pridružile su se i američke kompanije koji proizvode 17 posto sirove nafte manje nego uoči pandemije, priopćila je američka Uprava za energetiku. Također, rastu cijene pridonio je i poticajni paket pomoći američkoj industriji od čak 1,9 tisuća milijardi dolara koji je najavio novi predsjednik Joe Biden.
Može li ovo značiti spas za naftnu industriju?
Stručnjaci procjenjuju da bi cijena barela od 60 dolara napokon mogla značiti spas za naftnu industriju te postati prekretnica u poslovanju naftnih kompanija koje je posljednjih godina dana bilo katastrofalno. Korona je također teško oštetila i ponegdje čak uništila gospodarstva brojnih zemalja te je opustošila državne proračune zemlja proizvođača nafte.
Zbog svega toga, prema procjenama Međunarodne energetske agencije, globalne zalihe nafte smanjile su se za oko 300 milijuna barela što je također generiralo rast cijena. Pri tomu je Kina bila ključni pokretač oporavka tržišta nafte. Broj tankera koji plove prema toj zemlji, više od njih 70, skočio je u petak na šestomjesečni maksimum. Izvršni direktor kompanije Royal Dutch Shell, Ben van Beurden, rekao je kako se prodaja goriva u toj zemlji vratila na količine prije pandemije.
I indijska potražnja za naftom također se gotovo vratila na razinu od prije godinu dana. “Sve to dovelo je do svojevrsne euforije nakon što su se pronašla učinkovita cjepiva, što je povećalo potražnju za naftom”, objasnio je Mike Muller, šef azijskih operacija naftnog giganta Vitola.
Doći će do rasta cijene benzina i dizela
Zbog toga će već sljedećih dana u svijetu, pa i u Hrvatskoj, doći do ozbiljnog rasta cijena benzina i dizela. I te nove, više cijene, neće biti privremenog karaktera; sve upućuje da bi čak mogle još više narasti. Bit će to, dakako, novi udar na već osiromašene potrošače, ali će pripomoći oporavku naftne industrije. Američki vozači već plaćaju višu cijenu goriva, cijene benzina popele su se u prosjeku na 2,46 dolara po galonu s 2,12 dolara početkom studenoga.
Premda globalni apetit za naftom ostaje ispod razine prije pandemije, ponajviše zbog dramatičnog pada turističkog prometa u svijetu te više nego prepolovljenog zračnog prijevoza, ipak ove je zime došlo do povećane potrošnje benzina, nafte i mazuta, koji se koristi za grijanje domova, ali i u pomorskom prometu koji je jako pojačan. “Moglo bi se reći da se stanje na svjetskom tržištu nafte danas gotovo vratilo u normalu”, optimistički je izjavio Bjarne Schieldrop, glavni analitičar za robe u SEB AB.
Stručnjaci svejedno pozivaju na oprez
Međutim svi ostali stručnjaci pozivaju na oprez, jer i dalje ima previše neizvjesnosti da bi se mogli donositi konačni zaključci o oporavku tržišta nafte. Primjerice, problem koji je izazvao opću uznemirenost pojava je novih sojeva virusa u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, SAD-u… U slučaju da se ne obuzda širenje tih novih, puno agresivniji sojeva virusa, ponovno bi moglo doći do uvođenja lockdowna u brojnim zemljama. A to znači do novog pada potražnje za naftom.
Brzina rasta cijene nafte iznenadila je neke ulagače i analitičare, s obzirom na to da je zbog koronavirusa potražnja za naftom i dalje ozbiljno smanjena. Zbog toga je naftna industrija tijekom 2020. prošla kroz najgore razdoblje u cjelokupnoj povijesti. Uz pad potražnje za naftom pojačao se pritisak na prijelaz na čistije izvore energije.
ExxonMobil, najveći američki proizvođač nafte, prijavio je prošle godine gubitak veći od 20 milijardi dolara, prvi godišnji gubitak u svojoj povijesti. Dionice kompanije izgubile su čak 40 posto vrijednosti. “Protekla godina predstavljala je najizazovnije tržišne uvjete koje je Exxon-Mobil ikad doživio”, rekao je Darren Woods, izvršni direktor.
Dobit britanskog BP-a pala za 96 posto
Britanska energetska grupa BP objavila je da je njena dobit u četvrtom tromjesečju prošle godine pala za nevjerojatnih 96 posto. Godišnji gubici BP-a dosegli su 5,7 milijardi dolara, u odnosu na 10 milijardi dolara dobiti u 2019. godini. Zbog svega toga naftne kompanije rezale su dividende, zaduživale se za desetine milijardi dolara te najavljivale ukidanja tisuća radnih mjesta.
Istodobno, američki proizvođači nafte iz škriljevca pogođeni su pravim valom bankrota, a jednako tako teško je stradalo i rafinerijsko poslovanje. ConocoPhillips, jedan od najvećih američkih proizvođača nafte i plina, izvijestio je o lošijim rezultatima od očekivanih. Kompanija je ostvarila godišnji gubitak od 2,7 milijardi dolara u odnosu na 7,2 milijarde dolara dobiti u 2019. godini.
Megakompanije mogle bi se spojiti da prežive
Koliko je teška situacija za naftnu industriju pokazuju najave naftnih divova Chevrona i Exxona o mogućem spajanju tih dviju mega kompanija. Nakon izbijanja epidemije koronavirusa, koji je desetkovao potražnju za naftom i plinom i stvorio ogromno financijsko opterećenje za obje tvrtke, spas se traži u mogućem spajanju te racionalizaciji troškova.
Tržišna vrijednost nove tvrtke mogla bi premašiti 350 milijardi dolara. Exxon ima tržišnu vrijednost od 190 milijardi dolara, dok Chevron vrijedi 164 milijarde dolara. Zajednička kompanija bila bi po veličini druga na svijetu, a proizvodila bi oko 7 milijuna barela nafte i plina dnevno.