Turističke brojke u Crnoj Gori ove godine prilično su podbacile. U Budvi, jednoj od najpopularnijih destinacija, kako javljaju tamošnji mediji, sezona je ispod svih očekivanja. U privatnom smještaju broj gostiju manji je za preko 30 posto, dok hoteli imaju 7 posto gostiju manje nego prošle godine. Ovako loš rezultat dijelom se može pripisati manjim dolascima iz Rusije i Ukrajine, a upravo su ti gosti bili jedni od brojnijih u crnogorskom primorju. No, zanimljivo je da su podbacili i gosti iz susjednih zemalja.
Osim toga, veliki su problemi i u avioprijevozu. Otkazane su tisuće letova zbog nedostatka radne snage u zračnim lukama i aviokompanijama, pa se ovogodišnji minusi mogu dijelom pripisati i tome. Javljaju se i kritike da Budva nema koncept turizma – ne zna želi li biti destinacija za elitni ili masovni turizam.
Hrvatskoj je prednost to što je auto-destinacija
S druge strane, sezona u Hrvatskoj trenutno ide u skladu s očekivanjima, a ona su bila prilično velika. Uoči sezone procjenjivalo se da bismo mogli nadmašiti brojke iz rekordne 2019. godine. Hrvatski turizam relativno dobro je prošao i kroz pandemiju. Imao je najmanji pad od praktički svih zemalja na Mediteranu, na što je utjecalo to što smo za većinu ključnih emitivnih tržišta auto-destinacija.
Najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja poput Njemačke, Slovenije ili Italije, i oni uglavnom dolaze automobilom, pa na njih nisu utjecala pandemijska ograničenja avioprijevoza, zbog čega je turizam uspio zadržati – s obzirom na okolnosti – relativno dobre brojke.
Problem nedostatka radne snage
Iz sličnih razloga i ove godine možemo očekivati veliki broj gostiju, uz to što ljudi nakon dvije godine pandemije vjerojatno imaju i pojačanu želju za putovanjima. Ipak i hrvatski turizam suočava se s nekim strukturnim problemima poput nedostatka radne snage, relativno kratke sezone pa dobar dio objekata radi svega nekoliko mjeseci, a i sve se češće mogu čuti mišljenja da su cijene postale nekonkurentne pa postoji bojazan da bi i zbog toga mogli postati manje atraktivni turistima.
Ako izuzmemo pandemiju, turizam već godinama konstantno raste i prije ili kasnije doći će do smirivanja tog trenda, a s obzirom koliki je njegov utjecaj na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju, eventualna promjena trenda osjetit će se svugdje. Trenutno je glavno ograničenje u razvoju turizma nedostatak radne snage.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plaće su značajno porasle, ako je suditi po oglasima, no svejedno i dalje nisu konkurentne onima u zapadnim zemljama. Tako da je i dalje teško očekivati masovniji povratak ljudi koji su proteklih godina otišli u inozemstvo. Problem se pokušava riješiti uvozom radne snage iz susjednih zemalja tako da, na primjer, ove sezone na Jadranu radi oko 13 tisuća ljudi iz Srbije.
Postaje li Jadran preskup?
Drugi problem je trajanje sezone. Još uvijek je izraziti vrhunac sezone u srpnju i kolovozu, kada se ostvari glavnina turističkog prometa. Kratka sezona, naravno, negativno utječe na profitabilnost cijelog sektora jer praktički u dva mjeseca morate zaraditi za cijelu godinu. Kako produljiti sezonu vrlo je kompleksno pitanje koje zahtijeva suradnju svih – od hotelijera i ugostitelja, agencija, lokalnih jedinica itd.
Cijene su također dosegnule razine kada si čak i domaći turisti postavljaju pitanje je li im isplativije ljetovati na Jadranu ili im je bolje otići negdje u inozemstvo. Cijene, naravno, određuje ponuda i potražnja i nema ništa loše u tome da svatko pokušava što više naplatiti svoj proizvod i uslugu. No, ako gosti prestanu osjećati da su dobili vrijednost za svoj novac, lako se nekim destinacijama može dogoditi ono što se Budvi dogodilo ove sezone. Da odjednom nema gostiju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Fijasko turističke sezone u Crnoj Gori. Može li se nešto slično uskoro dogoditi i Hrvatskoj?
U privatnom smještaju u Crnoj Gori broj gostiju manji je za 30 posto, a u hotelima za 7 posto
Ovako loš rezultat crnogorske sezone dijelom se može pripisati manjim dolascima iz Rusije i Ukrajine, a upravo su ti gosti bili jedni od brojnijih u crnogorskom primorju. No, zanimljivo je da su podbacili i gosti iz susjednih zemalja
Turističke brojke u Crnoj Gori ove godine prilično su podbacile. U Budvi, jednoj od najpopularnijih destinacija, kako javljaju tamošnji mediji, sezona je ispod svih očekivanja. U privatnom smještaju broj gostiju manji je za preko 30 posto, dok hoteli imaju 7 posto gostiju manje nego prošle godine. Ovako loš rezultat dijelom se može pripisati manjim dolascima iz Rusije i Ukrajine, a upravo su ti gosti bili jedni od brojnijih u crnogorskom primorju. No, zanimljivo je da su podbacili i gosti iz susjednih zemalja.
Osim toga, veliki su problemi i u avioprijevozu. Otkazane su tisuće letova zbog nedostatka radne snage u zračnim lukama i aviokompanijama, pa se ovogodišnji minusi mogu dijelom pripisati i tome. Javljaju se i kritike da Budva nema koncept turizma – ne zna želi li biti destinacija za elitni ili masovni turizam.
Hrvatskoj je prednost to što je auto-destinacija
S druge strane, sezona u Hrvatskoj trenutno ide u skladu s očekivanjima, a ona su bila prilično velika. Uoči sezone procjenjivalo se da bismo mogli nadmašiti brojke iz rekordne 2019. godine. Hrvatski turizam relativno dobro je prošao i kroz pandemiju. Imao je najmanji pad od praktički svih zemalja na Mediteranu, na što je utjecalo to što smo za većinu ključnih emitivnih tržišta auto-destinacija.
Najveći broj turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja poput Njemačke, Slovenije ili Italije, i oni uglavnom dolaze automobilom, pa na njih nisu utjecala pandemijska ograničenja avioprijevoza, zbog čega je turizam uspio zadržati – s obzirom na okolnosti – relativno dobre brojke.
Problem nedostatka radne snage
Iz sličnih razloga i ove godine možemo očekivati veliki broj gostiju, uz to što ljudi nakon dvije godine pandemije vjerojatno imaju i pojačanu želju za putovanjima. Ipak i hrvatski turizam suočava se s nekim strukturnim problemima poput nedostatka radne snage, relativno kratke sezone pa dobar dio objekata radi svega nekoliko mjeseci, a i sve se češće mogu čuti mišljenja da su cijene postale nekonkurentne pa postoji bojazan da bi i zbog toga mogli postati manje atraktivni turistima.
Ako izuzmemo pandemiju, turizam već godinama konstantno raste i prije ili kasnije doći će do smirivanja tog trenda, a s obzirom koliki je njegov utjecaj na cjelokupnu hrvatsku ekonomiju, eventualna promjena trenda osjetit će se svugdje. Trenutno je glavno ograničenje u razvoju turizma nedostatak radne snage.
Plaće su značajno porasle, ako je suditi po oglasima, no svejedno i dalje nisu konkurentne onima u zapadnim zemljama. Tako da je i dalje teško očekivati masovniji povratak ljudi koji su proteklih godina otišli u inozemstvo. Problem se pokušava riješiti uvozom radne snage iz susjednih zemalja tako da, na primjer, ove sezone na Jadranu radi oko 13 tisuća ljudi iz Srbije.
Postaje li Jadran preskup?
Drugi problem je trajanje sezone. Još uvijek je izraziti vrhunac sezone u srpnju i kolovozu, kada se ostvari glavnina turističkog prometa. Kratka sezona, naravno, negativno utječe na profitabilnost cijelog sektora jer praktički u dva mjeseca morate zaraditi za cijelu godinu. Kako produljiti sezonu vrlo je kompleksno pitanje koje zahtijeva suradnju svih – od hotelijera i ugostitelja, agencija, lokalnih jedinica itd.
Cijene su također dosegnule razine kada si čak i domaći turisti postavljaju pitanje je li im isplativije ljetovati na Jadranu ili im je bolje otići negdje u inozemstvo. Cijene, naravno, određuje ponuda i potražnja i nema ništa loše u tome da svatko pokušava što više naplatiti svoj proizvod i uslugu. No, ako gosti prestanu osjećati da su dobili vrijednost za svoj novac, lako se nekim destinacijama može dogoditi ono što se Budvi dogodilo ove sezone. Da odjednom nema gostiju.