Guverner HNB-a opisao kako Nepalci i umirovljenici koji rade spašavaju BDP
'Gubitak se može nadoknaditi jedino povećanjem daljnje migracije, aktiviranjem umirovljenika...'
“Nedostaje krovopokrivača, armirača, betonera, vozača kamiona”, navodio je deficitarna zanimanja guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na godišnjoj konferenciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze u Rovinju. Citirajući podatke Europske unije koji su slični onima s hrvatskog tržišta rada, otvorio je pitanje je li ekonomski rast moguć bez rasta stanovništva.
Trenutačno je u Hrvatskoj oko 100 tisuća nezaposlenih, u lipnju je brojka bila i manja. Zadnji puta je to zabilježeno 1982. godine. „Svatko tko želi raditi, može naći posao”, komentirao je podatak po kojem je zaposlenost u Hrvatskoj premašila rekord iz 2008., kada je bilo 1,6 milijuna zaposlenih.
Međutim, pad nezaposlenosti ne bi se dogodio bez uvoza strane radne snage i zapošljavanja umirovljenika. I dalje će imigranti i umirovljenici koji su dodatno angažirani na neki način ‘spašavati’ hrvatski BDP čijim se rastom hvali premijer Andrej Plenković. Vujčić procjenjuje da strani radnici potencijalnom BDP-u doprinose s između 0,5 i jednim postotnim bodom. U prethodnom kvartalu godišnji rast je iznosio 2,7 posto.
‘Dobar potez za umirovljenike’
“Da smo uspjeli radno aktivirati stanovništvo, imali bismo znatno manju migraciju. Moramo tražiti druga rješenja, dijelom kroz aktiviranje umirovljenika. Dobro je da smo dopustili umirovljenicima da rade četiri sata dnevno”, kazao je Vujčić. Trenutno se u Hrvatskoj gotovo 30 tisuća umirovljenika vratilo na tržište rada. Najviše ih radi u sektoru trgovine.
“Bilo bi još bolje da je podignuta dob za umirovljenje. Dijelom će se tržište rada morati rješavati kroz imigraciju. Trebamo smišljenu, dobru, pametnu imigracijsku politiku. Moramo se dogovoriti što želimo u budućnosti,” kazao je Vujčić ne precizirajući što smatra ‘pametnom’ imigrantskom politikom. U samo šest godina broj stranih radnika porastao sa 7800 na oko 130 tisuća zaposlenika što je osam posto radne snage.
Dominiraju Nepalci, Indijci i Filipinci
Usporedio je i podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i MUP-a koje nisu usklađene. Po MUP-u izdano je 133,014 dozvola za rad stranih radnika, dok je po statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u rujnu bilo zaposleno 74,762 stranih državljana.
U prošlosti se manjak radne snage na domaćem tržištu većinom popunjavao iz susjednih zemalja, sada se naglo povećava broj radnika iz azijskih zemalja. I dalje rupe u sektorima poput građevine, smještaja, transporta i industrije najviše pune radnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Sjeverne Makedonije, ali raste broj radnika iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša.
S druge strane, starenje stanovništva utječe negativno na gospodarski rast. Uz produljenje životnog vijeka, promjene starosne strukture i pada broja stanovnika, u Hrvatskoj će nedostajati kroz idućih 20 godina čak 400 tisuća radnoaktivnog stanovništva. Za 20 godina nedostajat će radnika koliko sada ukupno imaju stanovnika Split, Rijeka, Osijek i Zadar.
“Taj gubitak se ne može nadomjestiti iz neaktivnog stanovništva ili demografskim pronatalitetnim politikama. On se može nadoknaditi jedino povećanjem daljnje migracije, aktiviranjem umirovljenika, produljenjem radne dobi ili automatizacijom i robotizacijom.”
Umjetna inteligencija u centralnim bankama
Guverner je citirao i analizu McKinseyja iz 2021. po kojoj će do 2030. približno 340 tisuća radnih nestati, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama. Do kraja desetljeća gotovo 140 tisuća radnika u Hrvatskoj bi trebalo promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni, odnosno prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine.
Razvoj umjetne inteligencije također će, citirao je Vujčić nekoliko istraživanja, dovesti do turbulencija na tržištu rada, s tim da su zanimanja s najvećim rizikom u području financija, medicine i prava. Napomenuo je da Europska središnja banka eksperimentira s generativnom umjetnom inteligencijom u svojim poslovnim procesima kako bi poboljšala izvođenje nekih osnovnih aktivnosti, od izrade brifinga i analize statističkih podataka do pisanja softverskog koda i prevođenja dokumenata.
„Srećom, barem zasada, ne spominje se mogućnost prepuštanja donošenja odluka oko visine kamatnih stopa i ostalih instrumenata monetarne politike”, zaključio je sa sitnom autoironijom guverner hrvatske centralne banke.
‘Što sve povećava rizike’
Predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigman istaknuo je kako su ove godine mirovinski fondovi imali jako dobre prinose u odnosu na 2022. godinu, kada su bilježili negativne prinose. Tim pozitivnim prinosima nadoknadili su gubitke koje su imali prošle godine. Ipak, prema njegovim riječima, treba biti oprezan.
Rast kamatnih stopa, nastavak inflacije, recesija, ali i ratovi povećavaju sistemske rizike. Govoreći o novostima u mirovinskom sustavu, napomenuo je kako zakoni koji su trenutno u pripremi i koji će ići u zakonsku proceduru idu u smjeru daljnje liberalizacije rada mirovinskih fondova.
“Do sada u svim ciklusima u zadnjih dvadeset godina, koliko mirovinski fondovi postoje, imali smo svakih nekoliko godina liberalizaciju i popuštanje pritiska na mirovinske fondove u smislu njihovih ulaganja. Ove promjene koje sada idu će također njima omogućiti mogućnosti alternativnih ulaganja i mogućnosti da prošire lepezu svojih ulaganja na korist članova mirovinskih fondova”, zaključio je Žigman.
Tradicionalna regionalna financijska konferencija Izazov promjene, u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačke burze, okupila je više od 550 sudionika iz domaće i međunarodne financijske zajednice.