HNB objavio nove prognoze, očekuju pad BDP-a u trećem kvartalu. Analitičarka: 'Ne isključujem ni mogući podbačaj u četvrtom'
Objavljeno je novo o priopćenje gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u Hrvatskoj i eurozoni
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je priopćenje o gospodarskim, financijskim i monetarnim kretanjima u Hrvatskoj i eurozoni tijekom drugog tromjesečja ove godine.
Navodi se da je u drugome tromjesečju ove godine u Hrvatskoj nastavljen relativno snažan rast realnog BDP-a, pozivaju se iz HNB-a na prve procjene Državnog zavoda za statistiku.
“Gospodarska se aktivnost u drugome tromjesečju tako povećala za 1,1% u odnosu na prethodno tromjesečje te je bila za 2,7% veća u odnosu na isto razdoblje 2022.”, stoji u priopćenju.
Smanjila se temeljna inflacija
Međutim, HNB-ovi analitičari ne misle da će se tako nastaviti i u trećem tromjesečju ove godine. Model brze procjene gospodarske aktivnosti HNB-a, zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, upućuje na blagi pad od 0,4 posto realnog BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, zbog čega bi se godišnja stopa rasta mogla usporiti na 2,5%.
“Pokazatelji pouzdanja poduzeća i potrošača za srpanj i kolovoz uglavnom upućuju na nepovoljne trendove, osim u građevinskom sektoru, pri čemu je osobito izraženo pogoršanje optimizma u industriji i uslugama, čije su se razine približile dugoročnom prosjeku”, navodi se u priopćenju.
Također upozoravaju na inflaciju koja se u kolovozu, prema procjeni Eurostata, ubrzala na 8,5% (s 8,0% u srpnju) kao rezultat poskupljenja energije, dok se temeljna inflacija, koja obuhvaća samo kretanje cijena industrijskih proizvoda i usluga, smanjila s 9,5% na 9,2%.
Slabiji treći kvartal nije iznenađenje
Direktorica ekonomskih istraživanja u Raiffeisen banci (RBA), Zrinka Živković Matijević, rekla je za Jutarnji da joj slabiji treći kvartal nije iznenađenje, a ne isključuje ni mogući podbačaj u četvrtom. Ipak, ne očekuje da će Hrvatsku zadesiti recesija.
“Svagdje je vidljivo posustajanje osobne potrošnje, zbog utjecaja inflacije i topljenja ušteđevine stvorene tijekom pandemije. Ipak, u Hrvatskoj je situacija malo bolja zbog rasta dohodaka, turizma i državnih subvencija. Stoga još uvijek bilježimo više stope rasta, ali treba imati na umu da kod nas sve dolazi sa zakašnjenjem, bilo da je riječ o usporavanju ekonomije ili transmisiji kamatnih stopa ESB-a”, kaže Živković Matijević.
Smanjenje temeljne inflacije koja se samo neznatno smanjila na 5,3% u kolovozu upućuje na ustrajnost inflacijskih pritisaka.
Ubrzanje inflacije privremeno
Iako se stope inflacije i nadalje znatno razlikuju među pojedinim zemljama članicama europodručja, ta se razlika nastavila smanjivati.
U skladu s makroekonomskim projekcijama HNB-a ubrzanje ukupne godišnje inflacije u kolovozu trebalo bi biti privremenoga karaktera, a trend usporavanja inflacije koji traje od kraja prošle godine trebao bi se nastaviti.