Infinum i Porsche Digital su ravnopravni partneri

Porsche Digital Croatia je, objašnjavaju nam sugovornici, joint venture između Infinuma i Porsche Digital Germany. Dakle, riječ je o zajedničkoj tvrtki u kojoj obje kompanije imaju jednak vlasnički udio. “Obje kompanije su shvatile kako u Hrvatskoj postoji potencijal za stvaranje jednog centra za razvoj softvera, pa su odlučile zajednički stvoriti novu kompaniju posvećenu samo tome, umjesto da Infinum radi projekte za Porsche Digital ili da Porsche Digital samostalno otvara kompaniju u Hrvatskoj. Dodatni razlog je bio što Infinum u Hrvatskoj već djeluje dugi niz godina, zapošljava puno ljudi, i afirmiran je kao respektabilna tvrtka za razvoj karijere. Porsche Digital je to prepoznao kao važnu crtu za partnerstvo”, priča Bello.

Porsche Digital Croatia je ustvari i spoj poznanstava između Rimac Automobila, Porschea i Infinuma. “Mi smo kao kompanije intenzivno surađivale na par projekata i tu se stvorilo i nekakvo prijateljstvo između Tomislava Cara i Mate Rimca. S vremenom je tu došlo i do kontakta između njih i Porsche Digitala, pa se negdje na razini menadžmenta shvatilo da sjajno surađujemo, da imamo snažnu zajedničku priču, pa se negdje putem stvorila i ta ideja o stvaranju joint venturea. Ipak, usmena predaja i preporuke su i dalje najbolji marketing u poslovnom svijetu”, nastavlja.

Logično bi bilo za pomisliti da kompanija razvija samo softver za aute, budući da u svojem imenu ima ime jednog od najlegendarnijih proizvođača automobila. No, kako priča Bello, to baš i nije tako. “Porsche Digital se više orijentira na softver koji je podrška drugim sustavima. Recimo, Porsche ima web trgovine u kojima ljudi koji vole Porsche mogu kupiti neke stvari s Porsche brendingom. To je jedan od tih digitalnih proizvoda koje možemo razvijati, ali postoje i drugi neki digitalni projekti koje Porsche razvija sa strane i koji nisu direktno brendirani kao Porsche”, objašnjava Bello.

Velike promjene od rujna do danas

Kako nam priča Bello, od rujna prošle godine, do veljače ove godine, mnogo toga se promijenilo. Kada su krenuli u rujnu, u tvrtki je bio samo jedan proizvodni tim koji je brojio sedmero ljudi. Sada u Porsche Digital Croatia radi 22 ljudi, a u sljedećih šest mjeseci planiraju zaposliti još toliko. “Ove godine ćemo zapošljavati još mnogo ljudi, ali ono što je najbitnije je da ćemo zapošljavati u skladu s time kako nam se povećava broj projekata koje radimo u suradnji s Porsche Digitalom. Cilj nam je projekte i znanje držati ‘u kući’”, objašnjava Bello.

Kaže kako ipak nisu zapošljavali samo developere i ljude iz IT struke, već i s drugih područja, poput ljudskih resursa. Traže i ljude koji možda nisu direktno povezani s developmentom, već su povezani s organizacijom i osiguravanjem da cijela firma funkcionira optimalno. Međutim, bilo im je bitno da je prvih nekoliko zaposlenika iz Infinuma, kako bi u novu tvrtku usadili kulturu kompanije. Bello pojašnjava kako će ove godine raditi na mobilnoj aplikaciji My Porsche, koja će kupcima omogućiti praćenje raznih karakteristika automobila, poput njegove potrošnje ili punjenja, pa sve do plaćanja parkinga.

Drugi zanimljiviji primjeri projekata na kojima su zaduženi su projekti koji se tiču podatka, odnosno Data Science i Data Engineering dio. Kako tumače, svi novi modeli Porscheova generiraju golemu količinu podataka, koje Porsche sprema u svoje Data Lakeove, odnosno goleme baze nestrukturiranih podataka. Obrađivanjem i strukturiranjem tih golemih količina podataka, Porsche može doći do nekih boljih saznanja o svojim automobilima, kupcima i drugim parametrima, koje potom može iskoristiti za stvaranje još boljih proizvoda ili usluga za svoje korisnike i kupce.

Priznaju kako ih je privukla i činjenica da rade za Porsche

Kada je završio srednju školu, Matošević je s prijateljem odlučio studirati u inozemstvu. Odlučivao je između Danske, Nizozemske i Švedske, a odluka je na koncu pala na Švedsku, gdje je studirao matematiku. S vremenom, specijalizirao se u strojnom učenju koje je povezano s Data Scienceom, a za vrijeme fakulteta radio je na fakultetu kao asistent. Radio je i u nekoliko švedskih tvrtki, no zanimanje za automobilskom industrijom, i podacima koje se prikupljaju u njoj, krenulo je dok je radio u jednoj firmi koja razvija sustave za autonomna vozila, ponajviše za švedski Volvo. Matošević ističe kako postoji tvrdnja u IT industriji kako su podaci nafta 21. stoljeća. “Ima ih svugdje. Internet, auti, gdje god i što god. Gdje god se generiraju podaci, data scientist može iz njih izvući neki zaključak. To je zapravo i moj zadatak u Porsche Digital Croatia”, objašnjava.

Bello je pak nakon završene ekonomske srednje škole upisao Tehničko veleučilište u Zagrebu. Priznaje kako je imao velike nade jedan dan završiti PMF, ali je od toga ipak odustao. Kaže kako je PMF malo prevelik zalogaj za neke ekonomiste. Prije dolaska u Porsche Digital Croatia, radio je niz tvrtki, među kojima su jedna privatna IT firma, jedan veliki telekom, a u svojoj karijeri je u jednom trenutku prodavao i WC školjke i pločice, kao voditelj prodaje i komercijalist. No, radio je i na pozicijama sistem administratora, razvijao je internetske stranice, a i uvodio je neke digitalne procese u carinsku upravu.

Dolaze im sve veći projekti

“Prošao sam IT industriju u svim vertikalama, od sitnih i malih, pa sve do velikih IT kompanija, a jedno vrijeme sam i vodio skladišta. Svi ti poslovi su mi dali neka znanja i širinu o tome kako voditi projekte i gdje se mogu dogoditi pogreške. Imao sam i tu nekakvu sreću da sam se 2014. godine zaposlio u Infinumu kao Project Manager gdje sam se fokusirao baš na vođenje projekata. U tih šest godina, radio sam i na malim i velikim projektima, a u jednom trenutku sam postao i Product Owner”, priča Bello.

“Tada su došli veliki projekti, koji su zahtijevali sve više pažnje i usmjeravanja, a klijenti su davali sve veće ciljeve. I tako sam s došao u Porsche Digital Croatia. Sada vodim komunikaciju između Hrvatske i Njemačke, dogovaram projekte i općenito pazim da sve radi u najboljem mogućem redu. To mi je zvučao kao golemi izazov koji me je ustvari i privukao: vođenje takvog jednog golemog projekta s hrpom pomičnih dijelova i hrpom stvari na koje se treba paziti”, nastavlja Bello.

Matošević unosi red među nestrukturirane podatke

Matošević i Bello trenutno rade u nedavno osnovanom timu koji se bavi analizom podataka, umjetnom inteligencijom i strojnim učenjem. Bello je u timu u ulozi Product Ownera, odnosno osobe koja je zadužena da se svi procesi u projektu ispravno i na vrijeme izvršavaju, a Matošević je u ulozi Data Scientista, najjednostavnije rečeno matematičara koji dovodi strukturu u golemu nestrukturiranu količinu podataka.

Antonio Matošević objašnjava da su ti projekti koji se tiču podataka puno opipljiviji projekti koji su razumljiviji i ljudima van automobilske industrije. “Primjerice, nedavno smo radili na sustavu za automatsku detekciju anomalija prilikom stres testova na različitim dijelovima automobila. Kada u Porscheu žele testirati podizanje i spuštanje prozora na minus pedeset i plus pedeset stupnjeva, te pronaći kako mogu unaprijediti taj dio automobila s obzirom na njegovu izdržljivost, tu u priču ulazi Data Science. Tu se radi veliki broj eksperimenata koji generiraju golemu količinu podataka. Te podatke treba obraditi i detektirati potencijalne probleme, odnosno anomalije, koje se potom rješavaju daljnjim razvojem i unaprjeđenjem fizičkih automobila”, tumači Matošević.

Kada jednom taj proces završi, automobil ide na cestu i tamo ponovno skuplja razne nove podatke. Ti podaci mogu biti o načinu vožnje, budući da je Porsche ipak jedan luksuzan i sportski brend automobila s voznim karakteristikama u prvom planu. S podacima koji se prikupljaju unaprjeđuju se i postojeći automobili, pa možemo reći kako jedan Porscheov Taycan unaprjeđuje druge Taycane. Ta unaprjeđenja se nadogradnjama softvera mogu poslati i drugim starijim modelima, kako bi se osiguralo najbolje iskustvo kupcima.

Zagrebački centar ravnopravan je s ostalima u svijetu

Porsche Digital Croatia je najnoviji razvojni centar Porsche Digitala, no sugovornici nam objašnjavaju da to ne znači da nije ravnopravan s ostalima. Matošević priča kako je jedna od bitnijih stvari koje su se promijenile od rujna prošle godine integriranost. U vrlo kratkom roku, Porsche Digital Croatia uspio se integrirati u veliku organizaciju poput Porsche Digitala, koji svoje urede ima diljem svijeta. “U vrlo kratkom roku smo došli u kontakt s kolegama iz Berlina, Ludwigsburga ili gdje god oni rade. Jednostavno jednom porukom možete doći do bilo koga i možete razgovarati s njima. Imamo i tjedne sastanke na kojima razgovaramo, razmjenjujemo ideje i znanja. Mislim da smo vrlo brzo postali dio cijele te jedne velike priče, što je pozitivno za mene kao developera”, priča Matošević.

Kolege s kojima rade su vrlo otvoreni, stoga Bello i Matošević ne moraju vući ljude za rukav kako bi pričali s njima. “Mislim da je bilo krucijalno doći do tog nivoa na kojem smo ravnopravni, pa da Antonio može pitati bilo kojeg kolegu iz svijeta o bilo čemu. Dolazi nam i sve više projekata, a mi se i dalje osjećamo ugodno, iako su nam kolege u Ludwigsburgu ili Berlinu. Postoji tu i hrpa startupova i manjih firmi s kojima smo povezani i s kojima komuniciramo. Porsche Digital nije samo jedna velika tvrtka u Berlinu, već jedna globalna kompanija. U vrlo kratkom vremenu smo postali povezani s ljudima, postali smo dio tima, a rad na projektima te gura da budeš dio te globalne priče, htio ti ili ne htio”, nadovezao se Bello.

Poprilične razlike u radu između Infinuma i Porsche Digitala

Najveća razlika između Infinuma i Porsche Digital Croatia prema riječima Ivana Belle je u tome što se na novoj poziciji odmiče od agencijskog posla. Primjerice, ne radi više projekata istovremeno u kojima klijent primarno određuje kako se stvari događaju i odvijaju.”Ovdje je drugačija situacija. Osoba koja vodi projekt je zadužena za postavljanja ciljeva, KPI-jeva i općenito toga što žele postići. Sva odgovornost je na nama. Mi usmjeravamo projekt i osiguravamo njegov rast”, kaže Bello.

Premda ih je i pandemija koronavirusa navikla na udaljeni rad (remote work), zbog globalne rasprostranjenosti tvrtke Bello i Matošević bi s kolegama iz svijeta ionako trebali provoditi hrpu vremena na videopozivima. No, Bello priča kako im je to i jedini problem koji imaju s udaljenim radom. “Teško je uskladiti sve te vremenske zone. Kako spojiti Kinu, Europu i Ameriku, a da nikome nije rano ujutro ili kasno navečer? To nam je poprilično izazovno. No, kada shvatimo da je to jedan globalni izazov, a ustvari i jedini izazov koji imamo, onda nam to i nije baš neki preveliki problem”, zaključuje.

Novi uredi odišu atmosferom automobilizma i Porschea

Porsche Digital Croatia je nedavno uselio u nove urede na devetom katu VMD-ova nebodera u zagrebačkoj Strojarskoj ulici, a Telegram je bio prvi medij koji je imao prilike vidjeti ured. Čim smo zakoračili u ured, jedna stvar je odmah bila jasna – cijeli prostor je nekako odisao atmosferom automobilizma, točnije, Porschea. Dizajn samog ureda potpisuje kreativna direktorica i vlasnica Leskovar studija, Vlatka Leskovar. Leskovar kaže kako je ideja za dizajn proizašla iz koncepta “digitalne uredske oaze”, koja se temelji na jednostavnosti i estetici, povezujući zelenilo biljaka, neutralne zemljane tonove i materijale s prepoznatljivim, ali suptilnim Porsche Digital identitetom.

Na zidovima prostora nalaze se plakati s motivima Porscheovih automobila, što novih, što trkaćih, a što onih iz njihove bogate povijesti. No, odmah pri ulasku u ured pažnju nam je privukla konferencijska u kojoj se nalazi stolić sastavljen od bloka motora u V8 konfiguraciji, za koji nam pričaju da je ustvari blok motora iz Porschea Panamere. Svi prostori nose imena po Porscheovim modelima, kao i malene telefonske govornice. Riječ je o minijaturnim, zvučno izoliranim kabinama, u kojima zaposlenici mogu voditi telefonske razgovore bez uznemiravanja drugih zaposlenika. Te kabine također nose nazive Porscheovih modela, a mi smo zavirili u onu koja nosi naziv Cayennea. Možda je bilo do automobilističke atmosfere u uredu, no ta govornica je imala ponajbolji miris na svijetu, ako ste zaljubljenik u automobile. Budući da je nova, mirisala je poput novog automobila u salonu.

Prostor ureda broji 350 kvadratnih metara, no stolovi nisu nimalo nagurani, a pogled s devetog kata seže i do rubnijih dijelova Zagreba. Stolovi su pak, umjesto klasičnih pregrada koje se nalaze često u drugim uredima, odijeljeni biljkama, što kada se upari s pogledom, daje dojam velike prozračnosti prostora.

Ured i dalje ima velikog smisla

S obzirom na trenutnu pandemijsku situaciju, sugovornike smo pitali ima li uopće smisla investirati u ovakve uredske prostore, budući da većina ljudi radi od kuće. Bello priča kako je opcija rada od kuće uvijek bila dopuštena u Infinumu, a s dolaskom pandemije opcija je jednostavno postala preporuka. Priča i kako su se kao kompanija iznimno potrudili prebaciti ljude na rad od kuće, pa su onima koji nemaju primjerice monitor ili adekvatnu uredsku stolicu dostavili te stvari. Stoga, kaže kako im produktivnost nije pala.

“Mi u IT industriji smo poprilično sretni što možemo raditi bez da moramo biti na nekoj specifičnoj lokaciji. Ne moramo biti fizički prisutni kako bi odradili neki posao. Međutim, mi smo kao kompanija više navikli pričati s ljudima i kolegama uživo, pa nam je ipak trebalo vremena da se priviknemo. Ukratko, što se operativnog dijela tiče, pandemija nas tu nije pogodila, no u ovom nekom društvenom dijelu, je. Zapošljavali smo puno ljudi, a teško nam je bilo ljudima prenijeti tu našu kulturu u tvrtki ako tog čovjeka nismo upoznali uživo. Sve je bilo preko ekrana i kamere. Jedva čekam da sve ovo završi pa da konačno mogu ljude pozvati nazad u ured”, priznaje Bello. Dodaje kako je ured jedna jako bitna komponenta za održavanje kulture tvrtke. Priča kako imaju jedan tim koji radi isključivo remote, no jednom tjedno se nalaze u uredu i odrade zajednički sastanak. Najčešće se taj sastanak održava u petak, pa se ljudi nastavljaju družiti i poslije radnog vremena u uredu. “Da li nam ured za takve sastanke i druženja treba? Apsolutno. Mora li ured biti obavezan? Pa, baš i ne”, kaže Bello.

Matošević pak kaže da je jedan dobar dio njihovog poslovanja i moguće odraditi samo preko video poziva. “U našem specifičnom slučaju, budući da je Porsche Digital jedna globalna kompanija, mi ne možemo biti u fizičkom kontaktu s kolegama iz Berlina ili Ludwigsburga svakodnevno. Čak i kada se situacija normalizira, mislim da ćemo se uživo vidjeti jednom ili dva puta godišnje. Stoga, mislim da je dobro da smo se navikli na takav udaljeni rad”, nadovezao se Matošević.

Porsche bez volana – ne tako skoro

Budući da su Matošević i Bello stručnjaci koji rade u autoindustriji, pitali smo ih što nas, po njihovom mišljenju, očekuje u budućnosti, uz naravno sveprisutnu elektrifikaciju automobila. Matošević misli da će naglasak u automobilskoj industriji i dalje biti na strojnom učenju, no da će se podići i mnogo pitanja oko odgovornosti i sigurnosti. “Budući da se radi o softveru, uvijek postoji mogućnost da će ga netko infiltrirati i pokušati napraviti nešto maliciozno. To je ipak malo sci-fi scenarij, no ne možemo si dopustiti biti traljavi po tom pitanju. O tome također trebamo misliti. Bitna je i povezanost vozila u tim Internet of Things mrežama, ali i 5G koji će to sve omogućiti. Trebalo bi razmišljati i o dalekoj budućnosti, a ne samo onoj koja nas čeka za pet ili deset godina. Moramo razmišljati i o stvarima koje dolaze za pedeset godina, poput kvantnog računarstva. Već sada moramo početi s nekim koracima u tom smjeru, a ne za pedeset godina, kada će već biti kasno”, misli Matošević.

Samovozeći automobili su zasigurno stvar budućnosti, no Matošević i Bello nam kažu da se ta budućnost neće dogoditi odjednom, već da će se stvari razvijati u etapama. No, neke elemente autonomne vožnje imamo već i sada, primjerice u automatiziranom kočenju kako bi se izbjegao sudar. “Događaju se ta neka mala unaprjeđenja koja možda niti ne primijetimo. Kada pogledamo pet godina unazad, možemo reći da se puno stvari promijenilo, no te su stvari danas normalne”, kaže Matošević dodajući da u Porscheu često kažu da će zadnji proizvedeni auto na svijetu s volanom biti 911.

“Tek smo zagrebali površinu toga što radimo sa strojnim učenjem, a mislim da će proći još neko vrijeme da dođemo do tog nivoa da se bavimo takvim nekakvim tematikama. No, to sigurno dolazi. Postoje i neki logistički problemi. Kada radite testiranja raznih stvari, bitno ih je testirati i na fizičkom automobilu. Bez toga, vrlo teško je razvijati bez da možeš testirati. Trenutno nemamo tu infrastrukturu, ali ideja je da se u Zagrebu napravi taj softverski centar koji bi zaokružio cijelu tu priču, koja uključuje i taj dio testiranja na fizičkim automobilima”, zaključuje Bello.