Svako toliko nas Hrvatske željeznice zabave nekom komičnom dogodovštinom. Tako su prije nekoliko dana pokrenuli sezonsku direktnu liniju od Osijeka do Splita. Tristotinjak najhrabrijih Slavonaca odvažilo se na ovu avanturu koja prema voznom redu traje 13 sati, no vlak je već prvog dana kasnio preko 80 minuta. Kašnjenje se, navodno, dogodilo zbog tehničkih poteškoća. Naime, jedan vlak krenuo je iz Vinkovaca, a drugi iz Osijeka i u Zagrebu su se trebali spojiti, te nastaviti do Splita, no došlo je do problema pri spajanju dviju kompozicija.
Nisu samo loše pruge problem
Osim tehničkih poteškoća, HŽ-ovi vlakovi znaju kasniti i zbog onog što se često naziva “ljudski faktor”. Tako se javnost prije otprilike dva tjedna zabavljala viješću da je vlak iz Križevaca za Zagreb kasnio oko 80 minuta, a razlog je ni manje ni više to što je strojovođa zakasnio na posao. Navodno je zaspao.
Polazna stanica tog vlaka jest zapravo Koprivnica, ali kako su u tijeku radovi na pruzi, putnike do Križevaca prevozi autobus, a dalje nastavljaju vlakom do Zagreba. No, strojovođe nije bilo, pa dok se nije pojavio, nije ih imao tko prevesti dalje. Inače, na toj liniji, kako svjedoče oni koji njome putuju u Zagreb na posao, kašnjenja su vrlo česta.
U HŽ-u očito vlada kaos
Mjesec dana ranije sličnu situaciju HŽ je imao i na jugu zemlje. Tamo ne da je vlak kasnio, nego uopće nije došao. Kako je tada izvijestio lokalni medij, kojem se požalila jedna čitateljica, ranojutarnji vlak na liniji Šibenik – Perković – Split koji polazi prije pet satu ujutro nije krenuo sa šibenskog kolodvora zato što se kondukter nije pojavio na poslu. Iz HŽ-a su tada odgovorili da kondukter nije došao na posao iz “osobnih razloga”, da vlak ne može krenuti bez konduktera – valjda prema nekom pravilniku – te da nisu mogli osigurati autobus koji bi prevezao putnike.
Nefunkcioniranje HŽ-a često se pokušava opravdati lošom infrastrukturom, no ova dva primjera kašnjenja i otkazivanja vlaka, radi nedolaska osoblja na posao, pokazuju da imaju i ozbiljnih organizacijskih problema, da tamo vlada popriličan kaos, s čime kvaliteta pruga nema previše veze, a značajno narušava povjerenje putnika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Loša infrastruktura utječe na brzine kojima se kreću vlakovi i tu smo zaista prilično loši. Od 2600 kilometara pruga, na oko 800 kilometara vozi se brzinama od 40 do 60 kilometara na sat, a tek 100 kilometara pruga može podnijeti brzine preko 140 km na sat. No, lakše se priviknuti na sporost vlakova nego na njihovu nepouzdanost i nepredvidljivost, odnosno kašnjenja ili otkazivanja vlakova.
Turiste na Jadran voze inozemni prijevoznici
Upravo zbog toga došlo je do drastičnog srozavanja broja prevezenih putnika, koji je u razdoblju do 2008. do 2017. pao s 80 na oko 20 milijuna. Iako je Hrvatska turistička zemlja, pa je HŽ i ste strane mogao iskoristiti svoju poziciju i kao putnički prijevoznik se prometnuti u jedan od stupova turizma, dogodilo se upravo suprotno – da njihove usluge koristi sve manji broj ljudi, a turiste, kao što vidimo iz reklamnih ponuda ovih dana, prevoze neki drugi željeznički prijevoznici, poput češkog RegioJeta, koji skuplja turiste iz Češke, Slovačke i Mađarske i vozi ih na Jadran.
Članak se nastavlja ispod oglasa
HŽ je izgubio 60 milijuna putnika, a Butković još govori ljudima da se naviknu da vlakovi kasne. Kakav kaos
Loša infrastruktrura nije jedini razlog nefunkcioniranja, u HŽ-u vlada ozbiljan kaos
Od 2600 kilometara pruga, na oko 800 kilometara vozi se brzinama od 40 do 60 kilometara na sat, a tek 100 kilometara pruga može podnijeti brzine preko 140 km na sat. No, lakše se priviknuti na sporost vlakova nego na njihovu nepouzdanost i nepredvidljivost, odnosno kašnjenja ili otkazivanja vlakova
Ministar prometa Oleg Butković napokon je priznao ono što svi znaju – da se na željeznički prijevoz u Hrvatskoj u dogledno vrijeme ne može računati. Poručio je građanima koji pokušavaju koristiti željeznicu, a takvih je svakim danom sve manje, da se moraju naviknuti na kašnjenja i da se “oboružaju strpljenjem.”
Svako toliko nas Hrvatske željeznice zabave nekom komičnom dogodovštinom. Tako su prije nekoliko dana pokrenuli sezonsku direktnu liniju od Osijeka do Splita. Tristotinjak najhrabrijih Slavonaca odvažilo se na ovu avanturu koja prema voznom redu traje 13 sati, no vlak je već prvog dana kasnio preko 80 minuta. Kašnjenje se, navodno, dogodilo zbog tehničkih poteškoća. Naime, jedan vlak krenuo je iz Vinkovaca, a drugi iz Osijeka i u Zagrebu su se trebali spojiti, te nastaviti do Splita, no došlo je do problema pri spajanju dviju kompozicija.
Nisu samo loše pruge problem
Osim tehničkih poteškoća, HŽ-ovi vlakovi znaju kasniti i zbog onog što se često naziva “ljudski faktor”. Tako se javnost prije otprilike dva tjedna zabavljala viješću da je vlak iz Križevaca za Zagreb kasnio oko 80 minuta, a razlog je ni manje ni više to što je strojovođa zakasnio na posao. Navodno je zaspao.
Polazna stanica tog vlaka jest zapravo Koprivnica, ali kako su u tijeku radovi na pruzi, putnike do Križevaca prevozi autobus, a dalje nastavljaju vlakom do Zagreba. No, strojovođe nije bilo, pa dok se nije pojavio, nije ih imao tko prevesti dalje. Inače, na toj liniji, kako svjedoče oni koji njome putuju u Zagreb na posao, kašnjenja su vrlo česta.
U HŽ-u očito vlada kaos
Mjesec dana ranije sličnu situaciju HŽ je imao i na jugu zemlje. Tamo ne da je vlak kasnio, nego uopće nije došao. Kako je tada izvijestio lokalni medij, kojem se požalila jedna čitateljica, ranojutarnji vlak na liniji Šibenik – Perković – Split koji polazi prije pet satu ujutro nije krenuo sa šibenskog kolodvora zato što se kondukter nije pojavio na poslu. Iz HŽ-a su tada odgovorili da kondukter nije došao na posao iz “osobnih razloga”, da vlak ne može krenuti bez konduktera – valjda prema nekom pravilniku – te da nisu mogli osigurati autobus koji bi prevezao putnike.
Nefunkcioniranje HŽ-a često se pokušava opravdati lošom infrastrukturom, no ova dva primjera kašnjenja i otkazivanja vlaka, radi nedolaska osoblja na posao, pokazuju da imaju i ozbiljnih organizacijskih problema, da tamo vlada popriličan kaos, s čime kvaliteta pruga nema previše veze, a značajno narušava povjerenje putnika.
Loša infrastruktura utječe na brzine kojima se kreću vlakovi i tu smo zaista prilično loši. Od 2600 kilometara pruga, na oko 800 kilometara vozi se brzinama od 40 do 60 kilometara na sat, a tek 100 kilometara pruga može podnijeti brzine preko 140 km na sat. No, lakše se priviknuti na sporost vlakova nego na njihovu nepouzdanost i nepredvidljivost, odnosno kašnjenja ili otkazivanja vlakova.
Turiste na Jadran voze inozemni prijevoznici
Upravo zbog toga došlo je do drastičnog srozavanja broja prevezenih putnika, koji je u razdoblju do 2008. do 2017. pao s 80 na oko 20 milijuna. Iako je Hrvatska turistička zemlja, pa je HŽ i ste strane mogao iskoristiti svoju poziciju i kao putnički prijevoznik se prometnuti u jedan od stupova turizma, dogodilo se upravo suprotno – da njihove usluge koristi sve manji broj ljudi, a turiste, kao što vidimo iz reklamnih ponuda ovih dana, prevoze neki drugi željeznički prijevoznici, poput češkog RegioJeta, koji skuplja turiste iz Češke, Slovačke i Mađarske i vozi ih na Jadran.