Maratonski pregovori o Grčkoj opet propali, dogovor nije postignut

Nova runda pregovora, peta po redu u deset dana, kreće u subotu ujutro

Greek Finance Minister Yanis Varoufakis (L) talks with an advisor before a Eurogroup Council meeting on June 24, 2015  at the EU Headquarters in Brussels. AFP PHOTO / JOHN THYS
FOTO: AFP

Nakon današnjih, maratonskih pregovora o nizu kompromisnih prijedloga u koji su mnogi polagali velike nade, Grci i dalje ne popuštaju, a sastanak ministara financija eurozone u Bruxellesu je ponovno završio bez sporazuma.

Glasnogovornik MMF-a Gerry Rice je na redovnoj konferenciji za novinare izjavio je da Fond, bez obzira na ishod pregovora, očekuje da Grčka u utorak, 30. lipnja uplati iznos od 1,7 milijardi eura, prenosi Bloomberg.

Grčki ministar financija Yanis Varoufakis (na fotografiji lijevo) medijima je nakon sastanka izjavio da pregovori idu dalje, sve dok se ne pronađe konačno rješenje. Guardian je prenio izjavu predsjednika skupine eurozone, Jeroena Dijsselbloema, koji je novinarima kazao da Grcima i dalje na raspolaganju stoje prijedlozi koji su se danas našli na stolu. Nova runda pregovora, peta po redu u deset dana, kreće u subotu ujutro.

Podsjetimo, jučerašnji sastanak ministara financija eurozone i grčkih predstavnika, koji je prekinut nakon svega sat vremena s obrazloženjem da na sastanak nisu donijeti nikakvi dokumenti o kojima bi se moglo raspravljati, jedan od čelnika Syrize komentirao je izjavom da su prijedlozi europskih kreditora čista ucjena.

Grčki pregovarači su se dosad prilično tvrdoglavo, uz minimalna popuštanja, držali prijedloga reformi koje su iznijeli u ponedjeljak, no danas je, prema riječima neimenovanog višeg predstavnika EU, zadnja šansa za postizanje dogovora.

Vremena je sve manje

Vremena je sve manje, a Grčka mora već za nekoliko dana, točnije 30. lipnja vratiti MMF-u 1,6 milijardi eura. Ako ne ispuni taj uvjet to bi moglo dovesti do izlaska Grčke iz eurozone, što će se zasigurno odraziti i na ostatak Europe. “Postoji niz dokumenata s kojima su se vjerovnici jednoglasno složili i koji je sada otišao na Euroskupinu i može biti osnova za dogovor”, izjavio je za AFP dužnosnik Europske unije. No, grčki dužnosnici i dalje će ostati pri prijedlozima od ponedjeljka.

Novi prijedlog reformi za Grčku, koji je danas procurio u Financial Timesu, a koji su u međuvremenu prenijeli ostali mediji poput Independenta, donosi kompromisno rješenje u kojem su popuštale obje strane, a najviše kompromisa predloženo je uz posebno problematičan mirovinski sustav.

Glavne točke novog prijedloga

Glavne točke novog prijedloga uključuju reformu mirovinskog sustava, i povećanje životne dobi za odlazak u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života, što se treba uvesti do 2022. godine (rok za podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu na kojem je Cipras inzistirao do ponedjeljka bio je 2036. godina), no možda će se pregovarači po pitanju mirovinske reforme uspjeti dogovoriti da se ovaj dio provede do 2025. godine.

Mnogo natezanja očekuje se i oko reforme poreznog sustava odnosno sustava naplate grčkog PDV-a, za koji su Grci također dosad držali tvrdolinijaški stav. Naime, europski kreditori htjeli su sustav koji će se sastojati od dvije porezne stope, no prema novom prijedlogu oporezivanje će se provoditi na tri razine.

Najmanja stopa poreza od 6 posto po novom će se obračunavati za lijekove, knjige i kazališta, srednja stopa od 13 posto za hranu, vodu i energente, a najviša porezna stopa od 23 posto namijenjena je restoranima, hotelima i catering djelatnostima. Novi sustav oporezivanja trebao bi, po ovom prijedlogu, stupiti na snagu već 1. srpnja 2015. godine.

Uvođenje reda u fiskalni sustav

Od Grčke se očekuje i uvođenje reda u fiskalni sustav, koji uključuje mehanizme za suzbijanje sive ekonomije i mjere koje će grčkim tvrtkama onemogućiti izbjegavanje plaćanja poreza na dobit i niz drugih mjera koje će osigurati veći priljev novca u proračun nego što je to bilo dosad. Između ostalog, predlaže se smanjenje troškova za vojsku, povećanje poreza na dobit s 26 na 28 posto i uvođenje oporezivanja TV-reklama.

Mjere koje je predložio Cipras vrijede osam milijardi eura za 2015. i 2016. Upućeni tvrde da su Ciprasovi prijedlozi potpuno neprihvatljivi za MMF, s obzirom da se više baziraju na povećanju poreza nego na smanjenju potrošnje.