Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Studio iz Splita razvio je novi font kojim žele pomoći djeci s disleksijom; pričali smo s čovjekom koji stoji iza ideje

Osnivač OmoLaba Petar Reić pojasnio nam je o čemu se točno radi

ZADNJA IZMJENA: kol. 10, 2018

Jedan hrvatski studio za vizualne komunikacije, OmoLab iz Splita, napravio je fora projekt koji bi trebao pomoći djeci s komunikacijskim poteškoćama, točnije, djeci s disleksijom. Omolab inače razvija komunikacijske alate za one koji imaju poteškoće s komuniciranjem pa su tako došli na ideju da razviju vlastiti font za diskelksičare koji su nazvali OmoType.

Kako nam je ispričao osnivač OmoLaba, Petar Reić, na ideju je došao zbog svoje supruge i njihove jedanaestogodišnje kćeri koje su disleksičarke. Prije par godina, priča nam, njegova kći je upisivala drugi razred osnovne škole. Gospodin Reić uvidio je tada sve probleme s kojima se njegova kći susreće pri čitanju. Pokušao je pronaći način kojim bi joj olakšao školovanje, no ostao je pomalo iznenađen kada je shvatio da ne postoje adekvatni alat za nešto što pogađa otprilike deset posto populacije.

Suradnja s ponajboljim europskim tipografom

S vremenom, počeo je razvijati ideju kako bi pomogao disleksičarima i počeo okupljati ljude koji bi mu u tome pomogli. Reić je kontaktirao i Marka Hrastovca, jednog od najboljih europskih tipografa koji je, među ostalim, i koautor fonta koji se koristi u pariškom muzeju Louvre. Skupljali su ideje, radili su testove, pa su na kraju sve pretvorili u jedan projekt. Tražili su i pomoć pri financiranju pa su došli do švedske zaklade Reach for Change, koja im je prva uskočila s novcem.

Počeli su okupljati logopede, dizajnere i dječje psihologe, koji su im pomogli usmjeriti projekt. Rezultat njihove suradnje je i stvaranje OmoTypea, fonta koji ima 48 različitih inačica pa je zapravo prilagodljiv djeci s različitim oblicima disleksije. Posebnost fonta je u tome što ostavlja dovoljan prostor između slova pa su zrcalno slična slova različito oblikovana što, zapravo, sprječava da ljudi s disleksijom zamijene recimo slovo b i d. Font ima i šest različitih debljina slova te četiri različita razmaka između slova. Upravo je taj razmak ključan u prepoznavanju slova kod osoba s disleksijom. Korisnik, roditelj ili terapeut tako može procijeniti koji font najbolje odgovara djetetu da postigne što bolje rezultate.

Vršili su vlastito testiranje, a nadaju se i jednom službenom

OmoType font koji je prilagođen disleksičarima OmoLab

Pri razvoju fonta provodili su vlastito testiranje, a u rujnu se spremaju prijaviti na natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja kako bi osigurali sredstva za pravo znanstveno istraživanje na kojem bi radili u suradnji s fakultetima, recimo edukacijsko-rehabilitiacijskim. Kada su radili font, koristili su hrpu dostupnih istraživanja na temu čitljivosti fontova, kako bi napravili što bolji dizajn.

“Vršili smo i svoje neovisno testiranje koje je provodila profesorica logopedije u suradnji s udrugom Dyxy i dječjom poliklinikom u Splitu. Testirali smo baš s djecom s poremećajima čitanja koja su podijeljena u 15 skupina s po 15 djece u dobi između 10 i 14 godina. Jedan od četiri fontova koji smo koristili je OmoType. Pri testiranju je korištena samo jedna od naših 48 inačica OmoTypea koja je imala odlične rezultate. Kada bi prilagodljivost bila još veća korištenjem svih 48 inačica fonta, rezultati bi sigurno bili još bolji”, rekao nam je Reić.

Uskoro će biti dostupna i aplikacija

Kako bi font približili djeci, Omolab je u suradnji sa splitskom tvrtkom Locastic razvio mobilnu aplikaciju OmoReader koja koristi font OmoType. Cilj im je, kažu, olakšati djeci s disleksijom i potaknuti ih na čitanje. Unutar aplikacije, posve besplatno, bit će dostupne lektire i neki hrvatski klasici, u čemu im je pomogla suradnja s CARNet-om i Bulaja nakladom. Aplikacija će također nuditi dodatno označavanje slova koja ljudi s disleksijom lako miješaju.

No, kako pojašnjava Reić, OmoReader nije samo aplikacija s optimiziranim fontom. “Naš font ima 48 inačica, budući da je manifestacija disleksije izrazito individualna. Svi dosadašnji fontovi za disleksiju su zapravo previše udaljeni od mainstream fontova. Mi smo ustvari napravili sustav fontova koji je moguće prilagoditi jedinstvenim potrebama korisnika, kako bi im čitanje bilo što lakše”, kaže Reić. Aplikacija će postati dostupna početkom rujna, kada kreće i nova školska godina. OmoReader, kao i svi ostali alati OmoLaba, potpuno su besplatni.

Hrvatska im je ustvari inkubator

Njihov biznis model je ustvari trajna crowdfunding kampanja, budući da konstantno nove razvijaju proizvode. Osim toga, kažu, žele stvoriti pozitivno okruženje za djecu s disleksijom. Hrvatsku kao tržište gledaju kao neku vrstu inkubatora. “U Hrvatskoj možemo testirati naše alate pa ih onda eventualno monetizirati na globalnom tržištu. To je ustvari naša generalna ideja iza svega”, pojasnio nam je Reić.

“Ovaj projekt nije naš kraj, već ustvari nekakav početak”, kaže Reić. “Sljedeći naš projekt nakon OmoReadera je razvoj nove aplikacije koja će povezivati animaciju slova s prikladnim zvukom, odnosno jingleom koji će trajati jednu do tri sekunde. Slušanjem jingleova koji su složeni od slova ili riječi, djeca bi mogla čuti kako im zvuče pojmovi ili njihovo ime. Time bismo ustvari djeci približili slova, na neki zabavniji način”, objašnjava.

Kaže i kako oni svojim projektima zapravo žele humanizirati slova i djecu s disleksijom potaknuti da se s njima igraju, umjesto da od njih imaju fobiju. “Problem djece s disleksijom je ustvari što razviju fobičnu reakciju prema čitanju. Taj strah ih ustvari priječi u njihovom društvenom i akademskom razvoju, koji bi inače temeljem svojih intelektualnih i kognitivnih sposobnosti zaslužila”, kaže Reić.

Ivan Luzar
Telegram autor
124 članka Više o autoru