Kodeks kojim trgovci potpisuju da neće varati kod uvođenja eura obična je birokratska bedastoća

Kao i sve slične besmislice, i ova Vladina inicijativa ima za cilj stvoriti dojam da se nešto bitno radi

Kodeks se sastoji od sedam načela, koja su ionako propisana Zakonom o uvođenju eura, tako da je smiješno da Vlada firmama nudi da potpisuju dokument kojim deklariraju da će poštovati zakone

Ministar gospodarstva Davor Filipović rekao je u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura da je Etičkom kodeksu, koji bi kao trebao jamčiti transparentnu zamjenu kune eurom, do sada pristupilo 370 firmi.

Vlada, naime, želi spriječiti “neopravdano podizanje cijena”, odnosno porast koji bi se dogodio zbog zaokruživanja cijena u eurima, pa su izmislili Etički kodeks, koji je najobičnija birokratska budalaština, koja, kao i sve slične, ima za cilj stvoriti dojam da se nešto bitno radi.

Trgovci potpisuju izjavu da će poštivati zakone

Kodeks se sastoji od sedam načela, koja su ionako propisana Zakonom o uvođenju eura, tako da je smiješno da Vlada firmama nudi da potpisuju dokument kojim deklariraju da će poštovati zakone.

U praksi radi se o on-line formularu putem koji potpisnik deklarira da uvođenje eura neće zloupotrijebiti za neopravdano povećanje cijena. Zatim, da preračunavanje cijena raditi po fiksnom tečaju konverzije, da će dvojno iskazivati cijene te da će u prodajnom prostoru i na računima biti istaknut tečaj konverzije. Uglavnom, sve što je propisano i zakonima, pa je Kodeks potpuno suvišan.

Filipović je rekao da je cilj kodeksa poslati poruku da postoje poslovni subjekti kojima se u procesu prelaska na euro može vjerovati, što valjda znači da se onima koji ne pristupe kodeksu ne može vjerovati, kao da ne postoje inspekcijske službe kojima je zadatak kontrolirati poštivanje zakona.

Cijene već odavno rastu i bez zaokruživanja

Mnogi su strahovali da bi zbog uvođenja eura moglo doći do porasta cijena. Iskustva iz drugih zemalja koje su ranije uvele euro pokazala su da je zbog zaokruživanja cijena znalo doći do porasta određenih zanatskih i ugostiteljskih usluga, cijena frizure, kave i sličnog. No, snažan rast cijena koji imamo posljednjih mjeseci, a koji je uzrokovan sasvim drugim razlozima, vjerojatno će eventualni rast zbog uvođenja eura učiniti neprimjetnim.

Poskupjeli su energenti – plin, motorna goriva, električna energija, što onda utječe i na sve ostale cijene. Neke zemlje, poput Velike Britanije imaju inflaciju od oko 18 posto, što nisu vidjeli valjda posljednjih 50 i više godina.

Podatak za lipanj ove godine pokazuje da je inflacija u Hrvatskoj premašila 12 posto. To je također svojevrstan rekord, iako hrvatski građani imaju iskustva i s daleko većim stopama inflacije koje su bile prisutne 80-ih i početkom 90-ih godina.

Uvođenje eura bit će nam najmanji problem

Najviše su porasle cijene prijevoza, oko 20 posto, u odnosu na prošlu godina. Snažan porast imale su i cijene hrane i bezalkoholnih pića – prema statističarima rast je iznosio oko 17 posto, iako građani na pojedinim proizvodima vjerojatno osjećaju daleko veće poskupljenje. Cijene u restoranima porasle su za oko 15 posto.

Zabrinjava to što ne postoje naznake da će se situacija u doglednom roku smiriti. Upravo suprotno, strahuje se od zime i novog rasta cijena energenata, što bi onda opet utjecalo i sve ostale proizvode. S obzirom na to, čini se da će nam uvođenje eura i moguće zaokruživanje cijena biti najmanji problem.