Koliko će nas koštati uvođenje eura? Prema nekim izračunima 1,8 milijardi kuna
Trebaju nam novi bankomati, krenut će uništavanje kuna, morat će se prilagoditi POS uređaji
Iskustvo drugih država koje su ušle u eurozonu, odnosno uvele euro kao valutu, pokazuje da su za brojne tehničke prilagodbe u prosjeku potrošile 0,5 posto svog BDP-a. Ako je suditi po njihovom iskustvu, piše Poslovni dnevnik, Hrvatsku bi taj proces stajalo 1,85 milijardi kuna.
Proces tehničke prilagodbe bi, između ostalog, obuhvaćao izmjene bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodba softvera na POS uređajima, uništavanje novčanica kune te preračunavanje cijena dionica i obveznica.
Financijski dio provođenja Akcijskog plana za ulazak u eurozonu u Hrvatskoj koordiniraju Odbor za zamjenu gotovog novca kojeg vodi viceguvernerka Hrvatske narodne banke (HNB) Ivana Jakir-Bajo, te Odbor za prilagodbu financijskog sustava, kojem je na čelu glavni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić.
Trošak je obično na razini od oko 0,5 posto BDP-a
Poslovni neslužbeno doznaje kako je Odbor za prilagodbu financijskog sustava sredinom prošlog tjedna održao sjednicu. Taj je Odbor, prema riječima predsjednika Zrinušića, zadužen za pripremu financijskih institucija za primjenu pravila o dvojnom iskazivanju cijena, prilagodbu njihovih informatičkih sustava za uvođenje eura, zatim konverziju vrijednosti depozita, kredita, dionica, obveznica i udjela u investicijskim i mirovinskim fondovima iz kuna u euro te aktivnosti u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Sam Zrinušić je kazao kako o projekcijama troškova još ne može govoriti s obzirom na to da će finalni iznos ovisiti o nizu aktivnosti planiranih budućim akcijskim planom, a on je još u fazi izrade. “Bitno je napomenuti da ti troškovi neće ići na teret potrošača, već će ih snositi financijske institucije“, kaže Zrinušić. Dodaje i da to nisu jedini zavisni troškovi postupka zamjene hrvatske kune eurom.
Postojat će i troškovi kovanja euro kovanica s hrvatskim motivima, potom distribucije gotovine te povlačenja, pohranjivanja i uništavanja kuna, a koji također neće ići na teret građana. “Statistički gledano, na primjerima drugih država članica, ovaj trošak kreće se na razini od oko 0,5 posto BDP-a”, potvrđuje Zrinušić.
Plenković: uvodimo euro 2024. godine
U Odboru za zamjenu gotovog novca navode kako će se tek tijekom provedbe aktivnosti iz akcijskog plana saznati i preciznije procijeniti troškovi zamjene gotovog novca.
A i iz Hrvatska udruga banaka ističu da još ne postoje precizni izračuni troškova za banke u tehničkom procesu prilagodbe sustava za euro. “Banke će imati važnu ulogu u procesu zamjene hrvatske kune eurom kroz zamjenu gotovog novca, konvertiranja depozita i kredita, prilagođavanja bankomatske mreže i POS uređaja te detaljnog informiranja klijenata u cilju zaštite potrošača“, poručili iz HUB-a.
Inače, premijer Andrej Plenković u nedavnom intervju za Politico izjavio je kako se ulazak Hrvatske u eurozonu i šengenski prostor očekuje u drugoj polovici 2024. godine. “Ideja je postići oboje, ući u Schengen i eurozonu, do kraja mandata ove vlade, odnosno do druge polovice 2024. godine”, rekao je, te dodao da je to razuman rok.