Porezna uprava jučer je objavila da kreće u kontrolu paušalnih obrtnika jer sumnjaju da su mnogi od njih zapravo u prikrivenom radnom odnosu te da rad kroz paušalni obrt koriste kako bi platili manje poreza i doprinosa. Bilo je pitanje vremena kada će Porezna krenuti u kontrole, s obzirom na to da se o toj temi priča već dvije godine, kada se krenulo i u izmjene zakona kroz koje se pokušalo jasnije definirati što zaista jest paušalni obrt, a što prikriveni radni odnos.
Otkad je prije nekoliko godina prag za paušalno oporezivanje podignut na 300 tisuća kuna godišnje, pojavio se veći broj paušalaca, pogotovo u IT sektoru. Mnogi IT stručnjaci, umjesto klasičnog zaposlenja, zapravo su postali suradnici tvrtki za koje rade, kako bi si smanjili porezne obveze.
Dijelu IT sektora smeta nelojalna konkurencija paušalaca
Poznato je da su u IT sektoru plaće znatno veće nego u većini drugih sektora, te su mnogi, koristeći pogodnosti paušalnog obrta, uštedjeli i po stotinu i više tisuća kuna godišnje, u odnosu na iznose koje bi morali platiti da su zaposleni u tvrtkama za koje rade.
Iako vjerojatno nitko nema ništa protiv paušalnih obrta, velikom dijelu IT sektora koji zapošljava na ugovor o radu i plaća izuzetno velike poreze i doprinose, smetala je praksa “prikrivenog zapošljavanja” jer su to doživljavali kao nelojalnu konkurenciju. Naime, ne radi se o pravim freelancerima i obrtnicima, već praktički o zaposlenicima kompanija, a jedina stvarna razlika je to što imaju daleko manje porezno opterećenje svojih prihoda.
Ono što bi mogao biti problem, nakon što Porezna pokrene progon paušalaca za koje utvrdi da su u prikrivenom radnom odnosu, jest to da bi se oni mogli okrenuti radu u inozemstvu, ili za inozemne naručitelje.
Progon porezne mnoge bi mogao usmjeriti prema inozemstvu
Uglavnom se radi o vrlo traženim IT stručnjacima, kojima nije problem pronaći posao izvan Hrvatske i koji će – čak i da žele ovdje fizički ostati – naći načina kako naplatiti svoj posao koji odrade za inozemne kompanije, pa je veliko pitanje hoće li efekti ove akcije u koju se Porezna upustila biti pozitivni ili negativni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
S obzirom na visoko porezno opterećenje plaća koje imamo u Hrvatskoj, i ne čudi da su mnogi pribjegli ovakvim rješenjima kako bi si smanjili troškove. Na primjer, ukupni trošak plaće (bruto 2) da bi se radniku na račun isplatilo 13 tisuća kuna, iznosi gotovo 23 tisuće kuna. Kada bi mu taj iznos troška plaće poslodavac isplaćivao kao paušalnom obrtniku, radniku bi ostalo daleko više novca.
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno paušalnog obrtnika ove godine iznose 1.340 kuna, te bi s prihodima od 23 tisuće kuna mjesečno morao platiti još i godišnji porez od 4070 kuna. Što znači da bi mu mjesečni troškovi bili oko 1700 kuna – znatno manje u odnosu na 10 tisuća kuna, što je razlika između troška plaće i neto plaće od 13 tisuća kuna.
Za ozbiljno rasterećenje plaća potrebna je reforma
Radi se zapravo o vrlo kompliciranoj situaciji u kojoj Porezna s jedne strane ne može dozvoliti nelojalnu konkurenciju, koja iritira dobar dio IT sektora. S druge strane, veliki broj IT stručnjaka bi se, zbog poreznog progona mogao okrenuti radu u inozemstvu, što je također veliki gubitak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rješenje bi bilo u ozbiljnom poreznom rasterećenju rada, koje nije ni na vidiku, jer zahtijeva duboke reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, a za koje ni politika, a ni građani, nisu spremni.
Marić je krenuo u progon paušalaca. To bi moglo otjerati IT stručnjake
Rješenje bi bilo u ozbiljnom poreznom rasterećenju rada, koje nije ni na vidiku
S obzirom na visoko porezno opterećenje plaća koje imamo u Hrvatskoj, i ne čudi da su mnogi pribjegli ovakvim rješenjima kako bi si smanjili troškove. Na primjer, ukupni trošak plaće (bruto 2) da bi se radniku na račun isplatilo 13 tisuća kuna, iznosi gotovo 23 tisuće kuna. Kada bi mu taj iznos troška plaće poslodavac isplaćivao kao paušalnom obrtniku, radniku bi ostalo daleko više novca
Porezna uprava jučer je objavila da kreće u kontrolu paušalnih obrtnika jer sumnjaju da su mnogi od njih zapravo u prikrivenom radnom odnosu te da rad kroz paušalni obrt koriste kako bi platili manje poreza i doprinosa. Bilo je pitanje vremena kada će Porezna krenuti u kontrole, s obzirom na to da se o toj temi priča već dvije godine, kada se krenulo i u izmjene zakona kroz koje se pokušalo jasnije definirati što zaista jest paušalni obrt, a što prikriveni radni odnos.
Otkad je prije nekoliko godina prag za paušalno oporezivanje podignut na 300 tisuća kuna godišnje, pojavio se veći broj paušalaca, pogotovo u IT sektoru. Mnogi IT stručnjaci, umjesto klasičnog zaposlenja, zapravo su postali suradnici tvrtki za koje rade, kako bi si smanjili porezne obveze.
Dijelu IT sektora smeta nelojalna konkurencija paušalaca
Poznato je da su u IT sektoru plaće znatno veće nego u većini drugih sektora, te su mnogi, koristeći pogodnosti paušalnog obrta, uštedjeli i po stotinu i više tisuća kuna godišnje, u odnosu na iznose koje bi morali platiti da su zaposleni u tvrtkama za koje rade.
Iako vjerojatno nitko nema ništa protiv paušalnih obrta, velikom dijelu IT sektora koji zapošljava na ugovor o radu i plaća izuzetno velike poreze i doprinose, smetala je praksa “prikrivenog zapošljavanja” jer su to doživljavali kao nelojalnu konkurenciju. Naime, ne radi se o pravim freelancerima i obrtnicima, već praktički o zaposlenicima kompanija, a jedina stvarna razlika je to što imaju daleko manje porezno opterećenje svojih prihoda.
Ono što bi mogao biti problem, nakon što Porezna pokrene progon paušalaca za koje utvrdi da su u prikrivenom radnom odnosu, jest to da bi se oni mogli okrenuti radu u inozemstvu, ili za inozemne naručitelje.
Progon porezne mnoge bi mogao usmjeriti prema inozemstvu
Uglavnom se radi o vrlo traženim IT stručnjacima, kojima nije problem pronaći posao izvan Hrvatske i koji će – čak i da žele ovdje fizički ostati – naći načina kako naplatiti svoj posao koji odrade za inozemne kompanije, pa je veliko pitanje hoće li efekti ove akcije u koju se Porezna upustila biti pozitivni ili negativni.
S obzirom na visoko porezno opterećenje plaća koje imamo u Hrvatskoj, i ne čudi da su mnogi pribjegli ovakvim rješenjima kako bi si smanjili troškove. Na primjer, ukupni trošak plaće (bruto 2) da bi se radniku na račun isplatilo 13 tisuća kuna, iznosi gotovo 23 tisuće kuna. Kada bi mu taj iznos troška plaće poslodavac isplaćivao kao paušalnom obrtniku, radniku bi ostalo daleko više novca.
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno paušalnog obrtnika ove godine iznose 1.340 kuna, te bi s prihodima od 23 tisuće kuna mjesečno morao platiti još i godišnji porez od 4070 kuna. Što znači da bi mu mjesečni troškovi bili oko 1700 kuna – znatno manje u odnosu na 10 tisuća kuna, što je razlika između troška plaće i neto plaće od 13 tisuća kuna.
Za ozbiljno rasterećenje plaća potrebna je reforma
Radi se zapravo o vrlo kompliciranoj situaciji u kojoj Porezna s jedne strane ne može dozvoliti nelojalnu konkurenciju, koja iritira dobar dio IT sektora. S druge strane, veliki broj IT stručnjaka bi se, zbog poreznog progona mogao okrenuti radu u inozemstvu, što je također veliki gubitak.
Rješenje bi bilo u ozbiljnom poreznom rasterećenju rada, koje nije ni na vidiku, jer zahtijeva duboke reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, a za koje ni politika, a ni građani, nisu spremni.