Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno njihova granska Udruga informacijskih i komunikacijskih djelatnosti, ovih dana predstavila je prilično zabrinjavajuću analizu ICT sektora koja pokazuje da stručnjaci iz tog područja i dalje odlaze u inozemstvo.
ICT sektor, kako pokazuju HUP-ove brojke, ima sve važniju ulogu u hrvatskoj ekonomiji. U tom je sektoru 11 posto svih ulaganja i čak 35 posto ulaganja u istraživanje i razvoj. Osim toga taj sektor stvara blizu 7 posto ukupnog izvoza i zapošljavaju oko 5 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Pao broj informatičkih stručnjaka
No, ono što zabrinjava jest daljnji odlazak ICT stručnjaka, o kojima ovisi razvoj sektora, pa onda i cijele ekonomije. Naime, Hrvatska se našla među svega tri zemlje EU koje su prošle godine imale smanjenje IT profesionalaca. Konkretno, radi se o brojci od 1700 ljudi koji su tijekom 2021. napustili zemlju.
Jedna od glavnih prepreka za zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj – s time će se vjerojatno svi složiti – jest preveliko porezno opterećenje plaća, odnosno prevelika razlika između troška poslodavca i iznosa koji radnik dobije na račun. Hrvatski porezni sustav tu je vrlo nekonkurentan u odnosu na zapadnoeuropske zemlje jer su za relativno male plaće (u europskim okvirima), porezi i doprinosi vrlo veliki, a naravno nitko ne želi da mu pola iznosa uzme država.
Veliko porezno opterećenje plaća
Na primjer, ako neki programer ima neto plaću od 15 tisuća kuna mjesečno, što je za europske prilike smiješan iznos, jer u Njemačkoj više zarađuje prodavačica u trgovini, on poslodavca zapravo košta blizu 27 tisuća kuna. Razliku od 12 tisuća kuna čine razni porezi i doprinosi. Na primjer, porez na ovakvu plaću je oko 2.880 kuna, prirez oko 520 kuna (Zagreb, 18 posto), doprinos za zdravstveno oko 3.800 kuna, a tu je i mirovinsko – prvi i drugi stup – koji zajedno iznose oko 4.600 kuna.
Tako veliko porezno opterećenje, naravno, smanjuje prostor poslodavcima za povećanje plaća i mnogi odlaze u inozemstvo gdje su uvjeti znatno atraktivniji. Ostanku stručnjaka u Hrvatskoj ne doprinosi ni prilično brutalna akcija Porezne uprave koja traje posljednjih deset mjeseci, a u kojoj se kontrolira poslovanje paušalnih obrta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Problemi paušalnih obrtnika
Naime, mnogi ICT stručnjaci odlučili su ostati u Hrvatskoj, ali raditi za inozemne naručitelje. Kako bi legalizirali svoj freelancerski status otvorili su paušalne obrte jer je to najpovoljniji oblik kroz koji mogu raditi. Ne zahtijeva previše “papirologije” i plaća se paušalni porez po razredima, ovisno o visini prihoda.
No, nakon godinu, dvije kako se ta praksa raširila, Porezna je odlučila pokrenuti akciju protiv njih, jer smatraju da su mnogi zapravo u prikrivenom radnom odnosu za strane poslodavce. Rezultat je da su neki od njih dobili rješenja prema kojima moraju platiti često i preko 100 tisuća kuna zaostataka poreza i doprinosa. Bez ikakvog ranijeg upozorenja da bi trebali promijeniti model rada. Dio njih, nakon toga, odlučio je da više neće raditi u Hrvatskoj, te traže opcije za preseljenje u inozemstvo.
Iako su se dogodili određeni pomaci u smjeru rasterećenja plaća, to je i dalje nedovoljno da bi postali konkurentni u odnosu na druge zemlje. To zapravo i ne čudi jer je preduvjet za ozbiljno rasterećenje reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, a to je posao kojeg se nijedna Vlada ne želi primiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I ovo je ostavština Zdravka Marića: prošle godine iz Hrvatske otišlo 1700 programera. Problem su porezi i progon paušalaca
Tu je, naravno, i nedostatak reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava koje se ni jedna vlada ne usudi provesti
Porezna je odlučila pokrenuti akciju protiv paušalaca, jer smatraju da su mnogi zapravo u prikrivenom radnom odnosu za strane poslodavce. Rezultat je da su neki od njih dobili rješenja prema kojima moraju platiti često i preko 100 tisuća kuna zaostataka poreza i doprinosa. Bez ikakvog ranijeg upozorenja da bi trebali promijeniti model rada. Dio njih, nakon toga, odlučio je da više neće raditi u Hrvatskoj
Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno njihova granska Udruga informacijskih i komunikacijskih djelatnosti, ovih dana predstavila je prilično zabrinjavajuću analizu ICT sektora koja pokazuje da stručnjaci iz tog područja i dalje odlaze u inozemstvo.
ICT sektor, kako pokazuju HUP-ove brojke, ima sve važniju ulogu u hrvatskoj ekonomiji. U tom je sektoru 11 posto svih ulaganja i čak 35 posto ulaganja u istraživanje i razvoj. Osim toga taj sektor stvara blizu 7 posto ukupnog izvoza i zapošljavaju oko 5 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Pao broj informatičkih stručnjaka
No, ono što zabrinjava jest daljnji odlazak ICT stručnjaka, o kojima ovisi razvoj sektora, pa onda i cijele ekonomije. Naime, Hrvatska se našla među svega tri zemlje EU koje su prošle godine imale smanjenje IT profesionalaca. Konkretno, radi se o brojci od 1700 ljudi koji su tijekom 2021. napustili zemlju.
Jedna od glavnih prepreka za zadržavanje stručnjaka u Hrvatskoj – s time će se vjerojatno svi složiti – jest preveliko porezno opterećenje plaća, odnosno prevelika razlika između troška poslodavca i iznosa koji radnik dobije na račun. Hrvatski porezni sustav tu je vrlo nekonkurentan u odnosu na zapadnoeuropske zemlje jer su za relativno male plaće (u europskim okvirima), porezi i doprinosi vrlo veliki, a naravno nitko ne želi da mu pola iznosa uzme država.
Veliko porezno opterećenje plaća
Na primjer, ako neki programer ima neto plaću od 15 tisuća kuna mjesečno, što je za europske prilike smiješan iznos, jer u Njemačkoj više zarađuje prodavačica u trgovini, on poslodavca zapravo košta blizu 27 tisuća kuna. Razliku od 12 tisuća kuna čine razni porezi i doprinosi. Na primjer, porez na ovakvu plaću je oko 2.880 kuna, prirez oko 520 kuna (Zagreb, 18 posto), doprinos za zdravstveno oko 3.800 kuna, a tu je i mirovinsko – prvi i drugi stup – koji zajedno iznose oko 4.600 kuna.
Tako veliko porezno opterećenje, naravno, smanjuje prostor poslodavcima za povećanje plaća i mnogi odlaze u inozemstvo gdje su uvjeti znatno atraktivniji. Ostanku stručnjaka u Hrvatskoj ne doprinosi ni prilično brutalna akcija Porezne uprave koja traje posljednjih deset mjeseci, a u kojoj se kontrolira poslovanje paušalnih obrta.
Problemi paušalnih obrtnika
Naime, mnogi ICT stručnjaci odlučili su ostati u Hrvatskoj, ali raditi za inozemne naručitelje. Kako bi legalizirali svoj freelancerski status otvorili su paušalne obrte jer je to najpovoljniji oblik kroz koji mogu raditi. Ne zahtijeva previše “papirologije” i plaća se paušalni porez po razredima, ovisno o visini prihoda.
No, nakon godinu, dvije kako se ta praksa raširila, Porezna je odlučila pokrenuti akciju protiv njih, jer smatraju da su mnogi zapravo u prikrivenom radnom odnosu za strane poslodavce. Rezultat je da su neki od njih dobili rješenja prema kojima moraju platiti često i preko 100 tisuća kuna zaostataka poreza i doprinosa. Bez ikakvog ranijeg upozorenja da bi trebali promijeniti model rada. Dio njih, nakon toga, odlučio je da više neće raditi u Hrvatskoj, te traže opcije za preseljenje u inozemstvo.
Iako su se dogodili određeni pomaci u smjeru rasterećenja plaća, to je i dalje nedovoljno da bi postali konkurentni u odnosu na druge zemlje. To zapravo i ne čudi jer je preduvjet za ozbiljno rasterećenje reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, a to je posao kojeg se nijedna Vlada ne želi primiti.