Marić tvrdi da Hrvatsku vani gledaju 'jako dobro', a projekcije gospodarskog rasta manje od predviđenih naziva nijansama
Marić ne želi licitirati brojkama, ali tvrdi da se mora učiniti sve kako stopa rasta ne bi padala ispod 2,6%
Projekcije gospodarskog rasta za Hrvatsku po stopi od oko 2,5 posto, koje objavljuju međunarodne institucije, odražavaju i procjene Vlade, no ima prostora za korekcije odnosno povećanje i poduzet će se svi potrebni napori kako bi se to i ostvarilo, izjavio je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić u Sarajevu gdje sudjeluje na skupštini Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Upravo su iz te su banke u srijedu objavili svoje projekcije gospodarskog rasta u državama Europske unije za 2019., koje za Hrvatsku predviđaju stopu rasta BDP-a od 2,5 posto. Dan ranije svoju je priojekciju od 2,6 posto objavila i Europska komisija. Marić danas tvrdi da je riječ o nijansama, jer se razlika temelji na različitim tumačenjima nekih sastavnica BDP-a.
Nema mirenja s trenutnom situacijom
“Veoma je važno to što imamo kredibilitet naših brojki i projekcija”, kazao je Marić dodajući kako je jasno da je evidentan trend blagog usporavanja rasta u cijeloj Uniji, što je i ocjena Europske komisije. “Mi smo svjesni da je to u ovom trenutku realna projekcija”, ustvrdio je dodajući kako je stajalište Vlade da se s ovakvom stopom rasta BDP-a ne treba miriti, nego činiti sve što je moguće kako bi se podignuo potencijal rasta hrvatskog gospodarstva.
Na pitanje Hine do kolike je razine takvo povećanje uopće realno očekivati, Marić je kazao kako ostaje pri tome da ne želi licitirati brojkama, ali da se mora učiniti sve kako stopa rasta ne bi padala ispod 2,6 posto. “To je osnovni izazov. Monetarna politika kao duboko integrirana u tokove monetarne unije u EU daje doprinos, a fiskalna je politika u protekle tri godine u Hrvatskoj dala najveći doprinos tome, što je naišlo i na priznanje međunarodnih insittucija pa i EBRD-a”, kazao je hrvtski ministar.
Sve veća potreba za stimuliranjem poduzetnika
Marić tvrdi kako se na Hrvatsku sada, u očima međunarodne zajednice te u poslovnim i financijskim krugovima, gleda “jako dobro”, poglavito zbog rezultata u fiskalnoj sferi, odnosno kroz stabilizaciju proračuna i suficit dvije godine za redom te kroz pad javnog duga i troškova kamata. Smatra kako je to i dovelo do poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske odnosno njegova vraćanja u investicijsku zonu.
“Sve su to važne stvari, no sada je sve veća potreba za nastavkom provedbe poglavito strukturnih politika. Svi elementi ukupne gospodarske i ekonomske politike moraju dati svoj doprinos”, kazao je ministar financija posebice ukazujući na potrebu olakšanja uvjeta poslovanja i stimuliranja poduzetnika kroz porezna, neporezna i administrativna rasterećenja.