Mjere protiv korone masovno će uništiti restorane i kafiće. Zašto im Vlada ne smanji poreze?

Velika Britanija je PDV za turizam i ugostiteljstvo, s ciljem pomoći tim sektorima, smanjila s 20 na svega 5 posto

FOTO: Pixsell/Telegram

Nove protuepidemijske mjere koje su prekjučer predstavljene javnosti mogle bi izbrisati dobar dio ugostiteljskog sektora jer ne omogućuju poslovanje bez teških gubitaka. Brojni vlasnici restorana i kafića ovih će dana vjerojatno dobro razmisliti isplati li im se nastaviti s poslovanjem.

Broj gostiju i bez posebnih mjera drastično se smanjio zbog značajno manjeg broja turista, a mjere kojima se ograničava broj gostiju vode do jasne kalkulacije da se poslovanje više ne isplati.

Neodrživo poslovanje

Prema novim mjerama, ugostitelji moraju osigurati prostor od četiri četvorna metra po gostu, između stolova razmak mora biti tri metra, a između stolica metar i pol. To znači manje gostiju, manje prihode i u konačnici neodrživo poslovanje.

Kada je u proljeće uveden prvi lockdown, tada je Vlada uvela program za spašavanje radnih mjesta kroz koji su radnicima sufinancirane plaće, što je pomoglo održavanju zaposlenosti, odnosno uljepšalo je broj nezaposlenih kojih je trenutno oko 150 tisuća.

No mjere su istekle, troškovi su ostali, a posluje se u uvjetima koji su vrlo slični lockdownu. Kafići i restorani, doduše, nisu zatvoreni, ali im mjere onemogućavaju normalno poslovanje i pozitivan financijski rezultat.

Bez posla 20.000 ljudi

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju ove godine, prije korone, ali i prije turističke sezone, u “djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane” u koju osim hotela i restorana spadaju i kafići, radilo je 72 tisuća ljudi. Dio njih, ako se ne pronađe rješenje za normalnije funkcioniranje ugostiteljskog sektora, moglo bi završiti na ulici.

Prema procjenama udruge Glas poduzetnika, iz njihove ankete koja je rađena na uzorku od 500 ugostitelja iz cijele Hrvatske, bez posla u ugostiteljstvu moglo bi ostati oko 20 tisuća ljudi. Anketa je objavljena početkom rujna, znači nakon kakve-takve turističke sezone, kada je situacija bila daleko bolja nego što će biti u narednim mjesecima.

Pokazala je da je preko šezdeset posto ugostitelja imalo prepolovljen promet u odnosu na prošlu godinu.

Britanija drastično smanjila PDV

Za razliku od zapadnoeuropskih vlada, one hrvatske nisu nikada imale praksu na krizu reagirati poreznim rasterećenjem, već im je draže isisati novac iz ekonomije, pa ga onda vraćati kroz razne mjere. Čak se možemo prisjetiti da je u mandatu premijerke Jadranke Kosor uveden tzv. krizni porez.

Na primjer, Velika Britanija smanjila je PDV za turizam i ugostiteljstvo, s ciljem pomoći tim sektorima, koji su, kao i svugdje u svijetu jedni od najpogođenijih krizom. Ta će mjera, kako se procjenjivalo prilikom njene najave, biti vrijedna oko 4,5 milijardi funti. PDV je smanjen s 20 na svega pet posto, a mjera će biti na snazi do siječnja sljedeće godine.

Iako u Hrvatskoj mnogi, iz ovih ili onih razloga, s podsmjehom gledaju na probleme ugostiteljskog sektora, britanski ministar financija Rishi Sunak, prilikom obrazlaganja sniženja poreza rekao je da im je cilj da pubovi, restorani, kafići i pansioni ponovno ožive, te da se ne radi samo o ekonomskom pitanju, već da su u pitanju i njihove vrijednosti.