MMF nije zadovoljan planom EU za pomoć Grčkoj. Prijete da će napustiti pregovore
MMF tvrdi da je Europska komisija ignorirala njihove preporuke
MMF je zaprijetio da će napustiti nove pregovore o novoj financijskoj pomoći Grčkoj, ako EU ne uzme u obzir preporuke iz njihova jučerašnjeg izvještaja o održivosti grčkog duga.
Malo prije nego je grčki parlament počeo raspravu o glasanju o uvjetima koje su EU kreditori postavili Grčkoj za nastavak pomoći, MMF je bacio pravu bombu. Objavili su izvještaj o održivosti grčkog duga u kojemu tvrde da zemlji treba dati 30 godina počeka na otplatu svih dugova prema europskim kreditorima, uključujući nove i dramatično produljiti dospijeće obveznica ili unaprijed žestoko srezati vrijednost kolaterala za zaduživanje Grčke. Tridesetogodišnji poček uključuje i nove kredite, ali i jasne godišnje fiskalne transfere grčkom proračunu.
Grčka treba veći otpis od predviđenog
MMF je procijenio kako Grčka zbog uništenoga gospodarstva i banaka treba daleko veće oslobođenje od duga od onoga što joj eurozona nudi. “Dramatično pogoršanje održivosti duga ukazuje na potrebu za njegovo olakšanje na razini koja će trebati ići daleko dalje od onoga što se razmatralo danas i što je predloženo od strane Europskoga financijskog mehanizma stabilnosti (EFSM)”, piše u studiji.
“Događaji otprije dva tjedna, zatvaranje banaka i nametanje kontrole kapitala, nose velike posljedice za bankarski sustav i gospodarstvo, što vodi još većem pogoršanju održivosti duga”, rečeno je u studiji MMF-a. Bit će potrebna i nova sredstva. “Preliminarni zajednički dogovor triju institucija jest da će do kraja 2018. godine Grčka trebati 85 milijardi eura pomoći, što je 25 milijardi eura više od onoga što je MMF procijenio prije dva tjedna”, piše u studiji. Grčki bi dug u sljedeće dvije godine mogao dostići i do dvjesto posto BDP-a. Do 2022. dug bi iznosio 170 posto BDP-a, procjenjuje studija.
Europska komisija ponudila novi profil pomoći
Novi izvještaj procurio je u javnost upravo kada je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble otkrio da neki članovi njegove vlade misle da bi Grčka trebala radije “pauzirati” izvan eurozone, nego da joj se daje nova pomoć. Europska komisija ponudila je novi profil pomoći, bitno različit od onoga koji je predložio MMF. Prema izvještaju koji je u srijedu popodne predstavio potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, Grčka bi trebala dobiti 7 milijardi eura kratkoročne pomoći iz fonda u kojemu će sudjelovati sve članice Europske unije, čime bi se riješilo jedno od najvećih pitanja novog programa pomoći.
Europska komisija tvrdi da je “ozbiljno zabrinuta” za održivost grčkog duga, jer se stanje tamošnje ekonomije pogoršava. U izvještaju kaže da će dug do 2020. doseći 165 posto BDP-a, dvije godine kasnije 150 posto, a 2030. 111 posto BDP-a. U “lošijem” scenariju, kako ga nazivaju, ekonomija će propadati još brže, pa bi dug u ta tri razdoblja mogao dostići golemih 187, 176 i 142 posto grčkog BDP-a.
Grčka jako treba novac do ponedjeljka, kad na naplatu stiže 4,2 milijarde eura duga po obveznicama koje drži Europska središnja banka (ECB), a treba platiti i 2 milijarde eura MMF-u. Ako ne plati ECB-u, bit će puno teže ponovno otvoriti banke u Grčkoj, koje su zatvorene već gotovo dva tjedna. Ako se zakompliciraju, pregovori kreditora mogli bi potrajati i 4 tjedna, a Grčka ne može toliko čekati.
Prijedlozi Europske komisije
Europska komisija predlaže sljedeće: 7 milijardi eura Grčka bi na tri mjeseca trebala dobiti preko Europskoga mehanizma stabilnosti (ESM). 20 milijardi eura trebalo bi stići iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. 15 milijardi eura trebalo bi se izdvojiti iz fonda za Zajedničku poljoprivrednu politiku. 280 milijuna eura rezerviralo bi se za najranjivije skupine grčkog društva. Na raspolaganju je novac iz Jamstvenog fonda za mlade i iz još nekih financijskih instrumetanata.
Opcija korištenja novca svih članica EU omogućila bi brzo djelovanje. Ali neke se članice, među njima i Hrvatska, Velika Britanija, Češka, i Švedska, ne slažu s time i tvrde da njihovih porezni obveznici to ne bi trebali plaćati, posebno u članicama izvan eurozone koje nisu imale ni pravo glasa u odlučivanju o Grčkoj. Budući da trenutno nema šansi za bilateralnu pomoć, program EFSM-a do daljnjeg će ostati glavna metoda kratkoročnog financiranja Grčke. Dombrovskis kaže da će se tromjesečni zajam Grčkoj iz tog fonda vraćati iz posebnog sanacijskog fonda kad se plan pomoći dovrši.
Hrvatska se protivi planu pomoći Grčkoj
Hrvatski ministar financija Boris Lalovac također se protivi ideji da Hrvatska sudjeluje u financijskoj pomoći Grčkoj. “Imamo vrlo jasan stav da bi članice eurozone trebale unutar svojih mehanizama pronaći premosnicu za financiranje Grčke”, prenosi Večernji list. Prema nekim se projekcijama, u slučaju da se usvoji ideja da i nečlanice eurozone financiraju Grčku, radilo o pedesetak milijuna eura koje bi Hrvatska trebala isplatiti. “Međutim, to bi bilo kroz taj garantni fond, ne bi išlo direktno iz proračuna, ali još je daleko do toga. Mi ne podržavamo taj prijedlog”, kazao je Lalovac.