No, nakon više od godinu dana rada u posebnim uvjetima, pitanje je jesu li poduzetnici uopće spremni prihvatiti novo postrožavanje mjera. Na kraju krajeva, situacija je sada drugačija nego prije nekoliko mjeseci. Cjepivo je svima dostupno. Tko želi može se cijepiti i tako se zaštititi od zaraze i bolesti, pa mnogi od njih smatraju da nikakve dodatne mjere u tim okolnostima nemaju smisla.
Bujas: Stožer je odavno izgubio kredibilitet
Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, smatra da je ljudima iz Stožera Civilne zaštite, Krunoslavu Capaku, Alemki Markotić i drugima, vrijeme za odlazak. “Oni su odavno izgubili kredibilitet”, kaže Bujas.
Bujas smatra da je Stožer od samog početka pandemije donosio nelogične i diskriminatorne mjere te da su zbog toga izgubili povjerenje građana. Zamjera im i to što svojim izjavama “siju strah”, umjesto da, sada kad imamo cjepivo, rade na edukaciji.
Umjesto edukacije, Vlada se, kako bi potaknula što veći broj građana na cijepljenje odlučila na vrlo kontroverzan potez – cijepljenjem će uvjetovati potpore poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta. Hrvatski poduzetnici, kada su u pitanju mjere pomoći zbog koronakrize, znatno su lošije prošli u odnosu na svoje kolege iz drugih europskih zemalja. Nisu dobili praktički ništa, osim pomoći za očuvanje radnih mjesta.
Mjera za očuvanje radnih mjesta služi Vladi da sakrije nezaposlenost
No, ta mjera zapravo ne pomaže poduzetnicima nego Vladi, budući da maskira nezaposlenost. Da su nekim slučajem svi radnici koji su još uvijek zaposleni zahvaljujući toj mjeri završili na Zavodu za zapošljavanje, država bi im i tako morala plaćati naknadu za nezaposlene, tako da bi trošak za proračun bio još veći, a za Vladu bi bilo vrlo neugodno imati stotine tisuća nezaposlenih.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Na početku pandemije jedan poznati zagrebački restoran odmah po uvođenju lockdowna podijelio je otkaze polovici zaposlenih. Taj potez naišao je na negativne reakcije javnosti, no da su svi poslodavci postupili jednako, Vlada ne bi mogla odglumiti da pomaže privatnom sektoru. Na ovaj pak način Vlada isplatama minimalaca sakriva nezaposlenosti, a sada još tom mjerom i ucjenjuje, što će kod onih koji se ne žele cijepiti još dodatno pojačati averziju prema cijepljenju.
Šteta od pandemije mjeri se milijardama
Sve što se zbog pandemije događalo u posljednjih godinu i tri mjeseca ostavit će duboki trag na javne financije. Prema procjenama ministra financija Zdravka Marića iz travnja ove godine, pandemija nas je do tada koštala oko 32 milijarde kuna.
Snažan pad BDP-a, donio je, logično, i pad proračunskih prihoda od 13 milijardi kuna. Izravni troškovi zbog pandemije iznosili su 19 milijardi kuna, od čega se 10 milijardi odnosilo na mjere za očuvanje radnih mjesta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Javni dug od pandemije porastao za preko 40 milijardi kuna
To se, naravno, financira zaduživanjem, tako da će račun sljedećih godina platiti porezni obveznici – isti oni koji su kao dobili pomoć. Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem ožujka javni dug dosegnuo je 340 milijardi kuna, što je za 41 milijardu više nego u ožujku 2020. kada je počela pandemija.
Iako su prognoze rasta BDP-a za ovu godinu relativno dobre – očekuje se rast od oko 5 posto, s obzirom na najave novog vala, i mogućeg ponovnog zatvaranja, upitno je hoće li se one ostvariti. S obzirom na štetu koja je već do sada nastala, a koju će otplaćivati i buduće generacije, možemo se samo nadati da neće biti ni novog vala, ni novog zatvaranja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Može li hrvatska ekonomija podnijeti novi lockdown? Čak i ako uspije, buduće generacije skupo će ga platiti
Glavna mjera zapravo ne pomaže poduzetnicima nego Vladi, budući da maskira nezaposlenost
Hrvatski poduzetnici, kada su u pitanju mjere pomoći zbog koronakrize, znatno su lošije prošli u odnosu na svoje kolege iz drugih europskih zemalja. Nisu dobili praktički ništa, osim pomoći za očuvanje radnih mjesta. No, ta mjera zapravo ne pomaže poduzetnicima nego Vladi, budući da “maskira” nezaposlenost. Da su nekim slučajem svi radnici koji su još uvijek zaposleni zahvaljujući toj mjeri završili na Zavodu za zapošljavanje, država bi im i tako morala plaćati naknadu za nezaposlene.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak prije nekoliko dana upozorio je da će na jesen, ili možda čak i ranije, stići novi val zaraze koronavirusom zbog pojave tzv. indijskog soja. U slučaju rasta broja zaraženih, upozorio je Capak, moglo bi ponovno doći do postrožavanja mjera.
No, nakon više od godinu dana rada u posebnim uvjetima, pitanje je jesu li poduzetnici uopće spremni prihvatiti novo postrožavanje mjera. Na kraju krajeva, situacija je sada drugačija nego prije nekoliko mjeseci. Cjepivo je svima dostupno. Tko želi može se cijepiti i tako se zaštititi od zaraze i bolesti, pa mnogi od njih smatraju da nikakve dodatne mjere u tim okolnostima nemaju smisla.
Bujas: Stožer je odavno izgubio kredibilitet
Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika, smatra da je ljudima iz Stožera Civilne zaštite, Krunoslavu Capaku, Alemki Markotić i drugima, vrijeme za odlazak. “Oni su odavno izgubili kredibilitet”, kaže Bujas.
Bujas smatra da je Stožer od samog početka pandemije donosio nelogične i diskriminatorne mjere te da su zbog toga izgubili povjerenje građana. Zamjera im i to što svojim izjavama “siju strah”, umjesto da, sada kad imamo cjepivo, rade na edukaciji.
Umjesto edukacije, Vlada se, kako bi potaknula što veći broj građana na cijepljenje odlučila na vrlo kontroverzan potez – cijepljenjem će uvjetovati potpore poduzetnicima za očuvanje radnih mjesta. Hrvatski poduzetnici, kada su u pitanju mjere pomoći zbog koronakrize, znatno su lošije prošli u odnosu na svoje kolege iz drugih europskih zemalja. Nisu dobili praktički ništa, osim pomoći za očuvanje radnih mjesta.
Mjera za očuvanje radnih mjesta služi Vladi da sakrije nezaposlenost
No, ta mjera zapravo ne pomaže poduzetnicima nego Vladi, budući da maskira nezaposlenost. Da su nekim slučajem svi radnici koji su još uvijek zaposleni zahvaljujući toj mjeri završili na Zavodu za zapošljavanje, država bi im i tako morala plaćati naknadu za nezaposlene, tako da bi trošak za proračun bio još veći, a za Vladu bi bilo vrlo neugodno imati stotine tisuća nezaposlenih.
Na početku pandemije jedan poznati zagrebački restoran odmah po uvođenju lockdowna podijelio je otkaze polovici zaposlenih. Taj potez naišao je na negativne reakcije javnosti, no da su svi poslodavci postupili jednako, Vlada ne bi mogla odglumiti da pomaže privatnom sektoru. Na ovaj pak način Vlada isplatama minimalaca sakriva nezaposlenosti, a sada još tom mjerom i ucjenjuje, što će kod onih koji se ne žele cijepiti još dodatno pojačati averziju prema cijepljenju.
Šteta od pandemije mjeri se milijardama
Sve što se zbog pandemije događalo u posljednjih godinu i tri mjeseca ostavit će duboki trag na javne financije. Prema procjenama ministra financija Zdravka Marića iz travnja ove godine, pandemija nas je do tada koštala oko 32 milijarde kuna.
Snažan pad BDP-a, donio je, logično, i pad proračunskih prihoda od 13 milijardi kuna. Izravni troškovi zbog pandemije iznosili su 19 milijardi kuna, od čega se 10 milijardi odnosilo na mjere za očuvanje radnih mjesta.
Javni dug od pandemije porastao za preko 40 milijardi kuna
To se, naravno, financira zaduživanjem, tako da će račun sljedećih godina platiti porezni obveznici – isti oni koji su kao dobili pomoć. Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem ožujka javni dug dosegnuo je 340 milijardi kuna, što je za 41 milijardu više nego u ožujku 2020. kada je počela pandemija.
Iako su prognoze rasta BDP-a za ovu godinu relativno dobre – očekuje se rast od oko 5 posto, s obzirom na najave novog vala, i mogućeg ponovnog zatvaranja, upitno je hoće li se one ostvariti. S obzirom na štetu koja je već do sada nastala, a koju će otplaćivati i buduće generacije, možemo se samo nadati da neće biti ni novog vala, ni novog zatvaranja.