Može li Rimac zaista u tri godine pokrenuti proizvodnju robotskih taksija i pustiti ih na cestu
Može li Rimčev projekt biti realiziran na vrijeme i zašto je hrvatska javnost toliko sumnjičava. Analizira Marko Repecki
Dosta prašine podiglo se oko najnovijeg projekta Rimac automobila – robotskih taksija na električni pogon, s kojim bi Zagreb već 2024. postao prvi grad na svijetu kojim će kružiti taksiji bez vozača. Ideja da bi se takvo nešto moglo realizirati baš u Zagrebu, u kojem i tramvaju voze brzinama od prije stotinu godina, kada su ih vukli konji, zaista zvuči nevjerojatno.
Na najavu robotskih taksija vrlo je oštro reagirao Lucijan Carić, suvlasnik tvrtke DefenseCode, koji je široj javnosti možda najpoznatiji kao čovjek koji je odbio Zlatnu kunu Hrvatske gospodarske komore. Carić je Mati Rimcu ponudio okladu od 10 tisuća eura da nikakvih robotskih taksija neće biti do 2024. godine, te ga je otvoreno nazvao “muljatorom i demagogom”.
Dio javnosti je oduvijek skeptičan prema tome što Rimac radi
Dobar dio javnosti oduvijek je bio vrlo sumnjičav prema tome što Rimac radi i to iz više razloga. Prvi razlog je vjerojatno to što prilično nevjerojatno izgleda priča da neki klinac, u ranim dvadesetima, pogotovo u Hrvatskoj, pokrene razvoj električnih automobila.
Drugi razlog je to što dobar dio proizvodnje Rimac Automobila nije “vidljiv”. Od osnutka, veći dio vremena proveli su razvijajući komponente i tehnologiju za druge, poput suradnje sa švedskim proizvođačem super automobila Koenigseggom, za čiji model Regera su napravili baterijski sustav. Ili suradnje s Pininfarinom za čiji su model Battista razvili baterijski i pogonski sustav te softver. No, nemaju masovnu proizvodnju automobila, pa njihove proizvode ne možemo vidjeti na ulici, što kod mnogih izaziva sumnju.
Mnogi su počeli vjerovati nakon ulaska KIA-e i Hyundaija
Povjerenju jednog dijela javnosti nije doprinijela ni informacija o 150 prodanih automobila C_Two, a koju su prenijeli brojni mediji, a koja se kasnije pokazala netočnom. Naime, Rimčev voditelj prodaje Krešo Ćorić rekao je 2018. na autoshowu u New Yorku, da su unaprijed prodali skoro cijelu seriju koju namjeravaju proizvesti. Sam Rimac je tek u siječnju ove godine tu informaciju demantirao rekavši da je novinarka pogrešno interpretirala izjavu.
Prijelomna točka u percepciji javnosti o Rimcu bila je kada su u vlasničku strukturu ušli korejski proizvođači automobila KIA i Hyundai koji su 2019. godine u Rimac automobile uložili ukupno oko 600 milijuna kuna. Osim njih, u vlasničkoj strukturi je i Porsche, što je za mnoge potvrda da se ipak radi o ozbiljnoj priči.
Za robotske taksije 1,5 milijardi javnog novca
No, Rimac će se morati priviknuti na to da će projekt robotskih taksija imati posebnu pažnju javnosti jer je dobar njegov dio financiran novcem poreznih obveznika. Taj je projekt, naime, dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je zbog predviđene raspodjele novca kritiziran od stručne javnosti ali i poduzetnika. Ukupno će koštati 3,4 milijarde kuna, od čega će oko 1,5 milijardi biti financirano novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Plan je prepun promašenih državnih projekata izvađenih iz naftalina, pa postoji opasnost da oni, ako ne budu dovršeni na vrijeme, na kraju padnu na teret isključivo hrvatskog proračuna, a novac iz EU propadne. A za Rimca, u reputacijskom smislu je rizik da i ovaj njegov projekt ne bude realiziran na vrijeme, što bi u javnosti imalo još veći negativan odjek, od nekakve nedovršene pruge ili mosta.
Vremenski tijek projekta postavljen je vrlo ambiciozno. Već 2023. godine trebali bi biti završeni verifikacijski prototipovi te instalirana linija za serijsku proizvodnju vozila, koja će se proizvoditi u Hrvatskoj. Nakon toga, 2024. bi biti pokrenuta pilot-usluga na području Zagreba, kao i serijska proizvodnja inicijalne flote od 700 vozila, dok bi komercijalna usluga s punom funkcionalnošću trebala biti pokrenuta tijekom 2025. godine.