Analiza: Nakon rekordnog pada BDP-a trebat će nam tri godine da se vratimo na razinu 2019.
Stručnjaci za Telegram komentiraju današnju vijest da je u 2020. zbog koronakrize BDP pao 8,4 posto
Državni zavod za statistiku danas je objavio da je BDP prošle godine pao za 8,4 posto, što je do sada rekordni pad, ali ipak manji od očekivanja. Europska komisija je u nedavno objavljenim Zimskim prognozama procjenjivala da će pad iznositi 8,9 posto. Ipak, Hrvatska je, zbog visoke izloženosti turizmu koji čini preko 10 posto BDP-a, u skupini zemalja koje je ova kriza najviše pogodila.
Što se tiče oporavka, Europska komisija za ovu godinu prognozira rast od 5,3 posto, a sljedeće godine bi on trebao iznositi 4,6 posto, no preduvjeti za ostvarenje tih prognoza su normalizacija života, povratak putovanja i otvaranje djelatnosti koje sada ne rade.
Dio djelatnosti dobro je podnio krizu
Dr.sc Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca smatra da su određene djelatnosti ipak uspjele održati poslovanje stabilnim i u jeku pandemije, na što upućuje rast gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju prošle godine.
“Povrh toga, rast investicija, uz značajan rast robnog izvoza na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju 2020., budi optimizam i za nadolazeće razdoblje. Tome bi svakako trebali doprinijeti i EU fondovi, posebno sredstva namijenjena upravo oporavku gospodarstva od koronakrize”, kaže Tomić.
Ne mogu preživjeti bez sufinanciranja
Podsjeća i na nedavnu anketu HUP-a koja je pokazala da više od dvije trećine poduzetnika ima pripremljene projekte ili planove investicija koji bi se mogli financirati iz EU fondova.
“Upravo radi toga, HUP je i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50% EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. S druge strane, čak 28% poduzetnika je nažalost istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju”, kaže Tomić.
Oporavka neće biti bez otvaranja
Bez obzira na to što je pad blaži nego što se očekivalo i da neke djelatnosti dobro funkcioniraju, Tomić smatra da oporavka neće biti, ako se u narednom razdoblju ne omogući rad svim djelatnostima.
“Iako je ova brojka znatno bolja od nekih ranijih očekivanja, pa čak i od nedavnih predviđanja Europske komisije, Svjetske banke ili Ekonomskog instituta, ona ipak predstavlja jedan od najdubljih padova među svim članicama EU. To je ponajviše posljedica pada u uslužnim djelatnostima, odnosno, djelatnostima trgovine na veliko i na malo, prijevoza i skladištenja te smještaja, pripreme i usluživanja hrane.
Dakle, unatoč relativno dobroj situaciji u sektorima poput građevinarstva, ICT-a ili čak poljoprivrede, sasvim je jasno da bez oporavka uslužnih djelatnosti neće biti prostora ni za značajniji oporavak gospodarstva. Stoga u nadolazećem razdoblju očekujemo omogućavanje rada svim poslovnim subjektima jer poslovni sektor može preživjeti samo ako mu je omogućen rad”, smatra Tomić.
Ključno obuzdavanje pandemije u prvoj polovici godine
Analitičari Raiffeisen banke oporavak očekuju u drugoj polovici ove godine. Njihova prognoza je da bi rast ove godine mogao iznositi 5,1 posto, te da će za potpuni oporavak, odnosno vraćanje na razinu iz 2019. trebati dvije do tri godine.
“Oporavak će se oslanjati na ponovno oživljavanje turizma, osobnu potrošnju i investicije poduprte sredstvima iz EU. Prognozirana stopa rasta od 5,1% izložena je negativnim rizicima. Projekcija se naime, osim na učinku baznog razdoblja, temelji na obuzdavanju pandemije u prvoj polovici godine i snažnoj iskoristivosti potencijalno raspoložih europskih sredstava.
Međutim, solidna očekivanja i prisutni optimizam treba uzeti s visokom dozom opreza jer je teško prognozirati vremenski horizont obuzdavanja pandemije. Ostaje također činjenica da je Hrvatska jedna od najpogođenijih država u EU te da će i uz ovakve prognoze trebati barem dvije do tri godine da dosegne razinu iz 2019”, smatraju analitičari RBA.
Strukturni problemi i dalje ostaju
Upozoravaju i da oporavak koji se očekuje neće otkloniti strukturne probleme koji su prisutni već godinama.
“Snažnije institucionalno okruženje kroz jačanje efikasnosti i kvalitete javnih usluga te jačanje vladavine prava nužan su preduvjet za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja te općenito za održiv rast i razvoj.
U suprotnom, Hrvatska će i dalje polagano zaostajati za usporedivim tržištima i bivati ranjiva na neizbježne vanjske i nepredvidive šokove”, zaključuju analitičari Raiffeisena.