U srijedu je u više od 500 poslovnica šest banaka započeo upis dvogodišnjih državnih obveznica namijenjenih građanima. Najmanji ulog je 500 eura, minimalna godišnja kamatna stopa je 3,25 posto, a država želi prikupiti milijardu eura.
Upis za građane završava u srijedu 1. ožujka, a 3. ožujka obveznice će moći upisati institucionalni investitori. Nakon isteka ponude bit će objavljeni konačni uvjeti te ćemo tada saznati ukupan nominalni iznos izdanja, konačnu kamatnu stopu i način provedene alokacije obveznica fizičkim osobama.
Ministarstvo financija moglo se zadužiti, kako to inače redovno čini, za tih milijardu eura na domaćemu i/ili stranome institucionalnom tržištu pod ponuđenim uvjetima, a takvo izdanje obveznica bilo bi popraćeno jedva zamjetnom agencijskom viješću HINA-e.
Ulaganje u obveznice je sigurno
Premijer Andrej Plenković odlučio se na izdavanje „narodnih obveznica“ ponajviše kako bi u buduća nabrajanja postignuća njegove Vlade mogao dodati još jednu točku, i u tome nema baš ništa loše. Obveznice će na kraju upisati barem 20.000-30.000 građana, prosječni ulog mogao bi biti oko 30.000 eura, kamatna stopa nešto veća od 3,25 posto i to je za sve one koji će u bankama svoje novčane depozite zamijeniti za državne obveznice vrlo solidan posao.
Budući da će inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini biti dvostruko ili čak trostruko viša od kamatne stope na obveznice, a i sljedeće godine neće biti zanemariva, ulagači u obveznice ipak će ulaganjem u državne obveznice osjetno umanjiti budući gubitak realne vrijednosti svojih bankarskih depozita. Ulaganje u državne obveznice vrlo je konzervativno i sigurno ulaganje, ne postoji neka bitna razlika u rizicima između depozita u bankama i ulaganja u državne obveznice te je jedino upitno hoće li Ministarstvo financija i u sljedećim izdanjima državnih obveznica imati ponudu i za fizičke osobe, a koja će imati značajno višu kamatu.
Sljedeće obveznice imat će višu kamatnu stopu
Prema vlastitome planu izdavanja obveznica Ministarstvo financija ove bi godine na domaćemu tržištu trebalo izdati ukupno 2,7 milijardi eura obveznica, i to u prvome i četvrtome tromjesečju, dok bi na inozemnome tržištu u drugome tromjesečju nova tranša iznosila 1,5 milijardi eura.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Europska središnja banka, ECB prema vlastitim najavama i u ovoj će godini nastaviti s povećanjem svojih ključnih kamatnih stopa, a sve kako bi smanjila inflaciju. Trenutačno kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi tri posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,25 posto i kamatna stopa na novčani depozit 2,50 posto.
Za očekivati je da će kamatna stopa na novčane depozite već prije ljeta biti 3,75 posto, a budući da ECB provodi i politiku smanjivanja svoga portfelja obveznica tako da neće u potpunosti reinvestirati njihove glavnice po dospijeću (do kraja lipnja ove godine prosječno smanjenje je 15 milijardi eura) Hrvatska će za sljedeća izdanja svojih obveznica u 2023. godini vjerojatno morati ponuditi bitno višu kamatu od ove ponuđene za „narodnu obveznicu“.
Obveznice s iznimno kratkim rokom
Kamata će ovisiti i o roku dospijeća novih izdanja obveznica jer je Ministarstvo financija izdalo „narodnu obveznicu“ s iznimno kratkim rokom, dospijeće je u ožujku 2025. godine, valjda u strahu da bi obveznica s rokom dospijeća od pet ili deset godina bila puno manje prihvatljiva za građane nevične ulaganju u vrijednosne papire. Zbog tako kratkog roka dospijeća ova „narodna obveznica“ ne može biti nikakav poticaj za oživljavanje sekundarnoga tržišta vrijednosnica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Za razliku od nje, obveznice s dužim rokom dospijeća sigurno bi aktivirale sekundarno tržište, ali za njihovu inicijalnu uspješnu masovnu prodaju fizičkim osobama potrebno je provesti daleko ozbiljniju edukativnu kampanju od ove koju smo imali prilike vidjeti u proteklim danima.
Vlada ne smije propustiti priliku
Ministarstvu financija dospijeva početkom travnja desetgodišnja obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara s kamatnim kuponom od 5,5 posto, u studenom šestogodišnja obveznica u iznosu od 11,3 milijardi kuna s kamatnim kuponom od 1,75 posto te u siječnju 2024. godine desetgodišnja obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara s kamatnim kuponom od 5,5 posto.
Vlada i Ministarstvo ne bi trebali propustiti jedinstvenu priliku nastalu u uvjetima visoke stope inflacije i niskih kamata na bankarske depozite i u ponudu novih, vjerojatno desetgodišnjih izdanja državnih obveznica uključiti i fizičke osobe.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Još jednom vrijedi ponoviti da bi pozitivni rezultati uključivanja fizičkih osoba bili višeznačni, država bi u konačnici platila manju kamatu nego da izdanja kupuju samo institucionalni investitori, građani bi dobili mogućnost barem donekle zaštititi svoje depozite u bankama od daljnjeg obezvrjeđivanja, napokon bi se aktiviralo sekundarno tržište obveznica, i na kraju ulaganjem u državne obveznice smanjili bi se inflatorni pritisci na cijene nekretnina.
Hrvatska stopa inflacije je među najvišima
Budući da je do petka upisano 580 milijuna eura „narodnih obveznica“ i da će interes najvjerojatnije premašiti milijardu eura, bit će nadasve zanimljivo pratiti daljnje poteze Ministarstva financija i njegove kompleksne odnose s institucionalnim investitorima (čitaj bankama) koji su u fizičkim osobama, zapravo vlastitim klijentima, dobili konkurenciju za isti kamatni kolač državnoga duga.
U sjeni izdanja „narodnih obveznica“ nezasluženo se našlo najnovije priopćenje DZS-a o kretanju indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena bio je u siječnju za 12,5 posto viši od onoga u siječnju prošle godine što znači da je hrvatska godišnja stopa inflacije i dalje među najvišima u eurozoni. Višu stopu inflacije od nas imale su samo Latvija, Estonija, Litva i Slovačka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nešto mora učiniti i ovdašnja Vlada
Njemačka inflacija bila je 9,2 posto, a eurozona u cjelini zabilježila je 8,6 posto što je bila najniža godišnja stopa u proteklih sedam mjeseci. Hrvatska Vlada trebala bi se zabrinuti zbog čega je od listopada prošle godine razlika između hrvatske i inflacije u eurozoni svakoga mjeseca sve veća, u listopadu je inflacija u eurozoni bila 10,6 posto, a u Hrvatskoj 12,7 posto. Od tada je u eurozoni smanjena za dva postotna boda, a u Hrvatskoj za deset puta manji iznos ili samo za 0,2 postotna boda.
Razlog nije u uvođenju eura, dovoljno je pogledati stope godišnje stope inflacije u siječnju u istočnoeuropskim zemljama koje nisu uvele euro (Mađarska 26,2 posto, Češka 19,1 posto, Poljska 15,9 posto, Bugarska 14,1 posto i Rumunjska 13,4 posto), ali Vlada očito nema nikakvu ideju na koji način može i treba zaštititi od daljnjega osiromašenja sve one građane čiji su prihodi jedva pokrivali osnovne troškove života i prije nego što je inflacija postala dvoznamenkasta.
Hrvatska se inflacija neće ispuhati samo zbog povećanja ključnih kamatnih stopa europske središnje banke, nešto bi trebala učiniti i ovdašnja Vlada. A to „nešto“ je vezano ponajviše uz obuzdavanje proračunskih izdataka, što premijer Andrej Plenković izbjegava raditi već punih šest godina pa nije za očekivati da će se išta promijeniti u ovoj predizbornoj godini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Narodne obveznice nisu dovoljne. Vlada ih izdaje samo da bi si pripisala još jedno postignuće, a izbjegava učiniti ključnu stvar
Dok se inflacija u eurozoni osjetno smanjuje, kod nas je to jedva primjetno zbog Vladine bezidejnosti
Hrvatska Vlada trebala bi se zabrinuti zbog čega je od listopada prošle godine razlika između hrvatske i inflacije u eurozoni svakoga mjeseca sve veća. Razlog nije u uvođenju eura, ali Vlada očito nema nikakvu ideju na koji način može i treba zaštiti od daljnjega osiromašenja. Hrvatska se inflacija neće ispuhati samo zbog povećanja ključnih kamatnih stopa europske središnje banke, nešto bi trebala učiniti i ovdašnja Vlada. A to 'nešto' je vezano ponajviše uz obuzdavanje proračunskih izdataka, što premijer Andrej Plenković izbjegava raditi već punih šest godina
U srijedu je u više od 500 poslovnica šest banaka započeo upis dvogodišnjih državnih obveznica namijenjenih građanima. Najmanji ulog je 500 eura, minimalna godišnja kamatna stopa je 3,25 posto, a država želi prikupiti milijardu eura.
Upis za građane završava u srijedu 1. ožujka, a 3. ožujka obveznice će moći upisati institucionalni investitori. Nakon isteka ponude bit će objavljeni konačni uvjeti te ćemo tada saznati ukupan nominalni iznos izdanja, konačnu kamatnu stopu i način provedene alokacije obveznica fizičkim osobama.
Ministarstvo financija moglo se zadužiti, kako to inače redovno čini, za tih milijardu eura na domaćemu i/ili stranome institucionalnom tržištu pod ponuđenim uvjetima, a takvo izdanje obveznica bilo bi popraćeno jedva zamjetnom agencijskom viješću HINA-e.
Ulaganje u obveznice je sigurno
Premijer Andrej Plenković odlučio se na izdavanje „narodnih obveznica“ ponajviše kako bi u buduća nabrajanja postignuća njegove Vlade mogao dodati još jednu točku, i u tome nema baš ništa loše. Obveznice će na kraju upisati barem 20.000-30.000 građana, prosječni ulog mogao bi biti oko 30.000 eura, kamatna stopa nešto veća od 3,25 posto i to je za sve one koji će u bankama svoje novčane depozite zamijeniti za državne obveznice vrlo solidan posao.
Budući da će inflacija u Hrvatskoj u ovoj godini biti dvostruko ili čak trostruko viša od kamatne stope na obveznice, a i sljedeće godine neće biti zanemariva, ulagači u obveznice ipak će ulaganjem u državne obveznice osjetno umanjiti budući gubitak realne vrijednosti svojih bankarskih depozita. Ulaganje u državne obveznice vrlo je konzervativno i sigurno ulaganje, ne postoji neka bitna razlika u rizicima između depozita u bankama i ulaganja u državne obveznice te je jedino upitno hoće li Ministarstvo financija i u sljedećim izdanjima državnih obveznica imati ponudu i za fizičke osobe, a koja će imati značajno višu kamatu.
Sljedeće obveznice imat će višu kamatnu stopu
Prema vlastitome planu izdavanja obveznica Ministarstvo financija ove bi godine na domaćemu tržištu trebalo izdati ukupno 2,7 milijardi eura obveznica, i to u prvome i četvrtome tromjesečju, dok bi na inozemnome tržištu u drugome tromjesečju nova tranša iznosila 1,5 milijardi eura.
Europska središnja banka, ECB prema vlastitim najavama i u ovoj će godini nastaviti s povećanjem svojih ključnih kamatnih stopa, a sve kako bi smanjila inflaciju. Trenutačno kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi tri posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 3,25 posto i kamatna stopa na novčani depozit 2,50 posto.
Za očekivati je da će kamatna stopa na novčane depozite već prije ljeta biti 3,75 posto, a budući da ECB provodi i politiku smanjivanja svoga portfelja obveznica tako da neće u potpunosti reinvestirati njihove glavnice po dospijeću (do kraja lipnja ove godine prosječno smanjenje je 15 milijardi eura) Hrvatska će za sljedeća izdanja svojih obveznica u 2023. godini vjerojatno morati ponuditi bitno višu kamatu od ove ponuđene za „narodnu obveznicu“.
Obveznice s iznimno kratkim rokom
Kamata će ovisiti i o roku dospijeća novih izdanja obveznica jer je Ministarstvo financija izdalo „narodnu obveznicu“ s iznimno kratkim rokom, dospijeće je u ožujku 2025. godine, valjda u strahu da bi obveznica s rokom dospijeća od pet ili deset godina bila puno manje prihvatljiva za građane nevične ulaganju u vrijednosne papire. Zbog tako kratkog roka dospijeća ova „narodna obveznica“ ne može biti nikakav poticaj za oživljavanje sekundarnoga tržišta vrijednosnica.
Za razliku od nje, obveznice s dužim rokom dospijeća sigurno bi aktivirale sekundarno tržište, ali za njihovu inicijalnu uspješnu masovnu prodaju fizičkim osobama potrebno je provesti daleko ozbiljniju edukativnu kampanju od ove koju smo imali prilike vidjeti u proteklim danima.
Vlada ne smije propustiti priliku
Ministarstvu financija dospijeva početkom travnja desetgodišnja obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara s kamatnim kuponom od 5,5 posto, u studenom šestogodišnja obveznica u iznosu od 11,3 milijardi kuna s kamatnim kuponom od 1,75 posto te u siječnju 2024. godine desetgodišnja obveznica u iznosu od 1,5 milijardi dolara s kamatnim kuponom od 5,5 posto.
Vlada i Ministarstvo ne bi trebali propustiti jedinstvenu priliku nastalu u uvjetima visoke stope inflacije i niskih kamata na bankarske depozite i u ponudu novih, vjerojatno desetgodišnjih izdanja državnih obveznica uključiti i fizičke osobe.
Još jednom vrijedi ponoviti da bi pozitivni rezultati uključivanja fizičkih osoba bili višeznačni, država bi u konačnici platila manju kamatu nego da izdanja kupuju samo institucionalni investitori, građani bi dobili mogućnost barem donekle zaštititi svoje depozite u bankama od daljnjeg obezvrjeđivanja, napokon bi se aktiviralo sekundarno tržište obveznica, i na kraju ulaganjem u državne obveznice smanjili bi se inflatorni pritisci na cijene nekretnina.
Hrvatska stopa inflacije je među najvišima
Budući da je do petka upisano 580 milijuna eura „narodnih obveznica“ i da će interes najvjerojatnije premašiti milijardu eura, bit će nadasve zanimljivo pratiti daljnje poteze Ministarstva financija i njegove kompleksne odnose s institucionalnim investitorima (čitaj bankama) koji su u fizičkim osobama, zapravo vlastitim klijentima, dobili konkurenciju za isti kamatni kolač državnoga duga.
U sjeni izdanja „narodnih obveznica“ nezasluženo se našlo najnovije priopćenje DZS-a o kretanju indeksa potrošačkih cijena u siječnju ove godine. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena bio je u siječnju za 12,5 posto viši od onoga u siječnju prošle godine što znači da je hrvatska godišnja stopa inflacije i dalje među najvišima u eurozoni. Višu stopu inflacije od nas imale su samo Latvija, Estonija, Litva i Slovačka.
Nešto mora učiniti i ovdašnja Vlada
Njemačka inflacija bila je 9,2 posto, a eurozona u cjelini zabilježila je 8,6 posto što je bila najniža godišnja stopa u proteklih sedam mjeseci. Hrvatska Vlada trebala bi se zabrinuti zbog čega je od listopada prošle godine razlika između hrvatske i inflacije u eurozoni svakoga mjeseca sve veća, u listopadu je inflacija u eurozoni bila 10,6 posto, a u Hrvatskoj 12,7 posto. Od tada je u eurozoni smanjena za dva postotna boda, a u Hrvatskoj za deset puta manji iznos ili samo za 0,2 postotna boda.
Razlog nije u uvođenju eura, dovoljno je pogledati stope godišnje stope inflacije u siječnju u istočnoeuropskim zemljama koje nisu uvele euro (Mađarska 26,2 posto, Češka 19,1 posto, Poljska 15,9 posto, Bugarska 14,1 posto i Rumunjska 13,4 posto), ali Vlada očito nema nikakvu ideju na koji način može i treba zaštititi od daljnjega osiromašenja sve one građane čiji su prihodi jedva pokrivali osnovne troškove života i prije nego što je inflacija postala dvoznamenkasta.
Hrvatska se inflacija neće ispuhati samo zbog povećanja ključnih kamatnih stopa europske središnje banke, nešto bi trebala učiniti i ovdašnja Vlada. A to „nešto“ je vezano ponajviše uz obuzdavanje proračunskih izdataka, što premijer Andrej Plenković izbjegava raditi već punih šest godina pa nije za očekivati da će se išta promijeniti u ovoj predizbornoj godini.