No, radi se zapravo o prilično dobroj ideji izdavanja tzv. narodnih obveznica, od kojih bi korist mogla imati i država i građani. Sudjelovali građani u kupnji državnih obveznica ili ne, država će se i dalje zaduživati, samo će novac prikupljati od institucionalnih ulagača – banaka i fondova, pa će i njima plaćati kamate.
Kamate na štednju u bankama su blizu nule
Primorac je ovaj model financiranja predstavio kao inovativan, ali zapravo već je i ranije, tijekom 90-ih, bilo izdanja obveznica koja su bila dostupna i građanima, tako da se ne radi o nečem nepoznatom.
Iza nas je već cijelo desetljeće izrazito niskih kamatnih stopa zbog kojih se štednja u bankama ne isplati. S kamatama na oročenu štednju od blizu nula posto, kakve su danas u hrvatskim bankama, ako uzmemo u obzir inflaciju, zapravo se stvaraju gubici, a jedina prednost držanja novca u banci jest relativna sigurnost.
Građani na štednji drže 220 milijardi kuna
S druge strane financijska imovina hrvatskih građana praktički konstantno raste. Ukupni depoziti u bankama trenutno iznose više od 380 milijardi kuna i porasli su za oko 20 milijardi, samo ove godine. Od tog ukupnog iznosa 220 milijardi odnosi se na štedne i oročene depozite koje većinom drže građani i na koje trenutno ne dobivaju praktički nikakve kamate.
Iz Primorčevih izjava jasno je da je država prepoznala taj potencijal te zaista nema ništa problematično u ideji da se obveznice ponude i građanima. Naravno, onima koji to žele. S jedne strane, država bi se mogla jeftinije zadužiti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako, na primjer, dođe do porasta kamata na inozemnom tržištu, pa one za zemlju poput Hrvatske budu pet ili šest posto, onda se jeftinije zadužiti kod građana, na lokalnom tržištu i ponuditi kamatu od, na primjer, 4 posto.
Posljednje desetogodišnje obveznice išle uz kamatu od preko 3 posto
Za građane bi to mogla biti vrlo atraktivna prilika, jer na svoje ulaganje mogu dobiti neusporedivo veće kamate nego što trenutno imaju u banci, a sigurnost državnih obveznica je prilično velika, bez obzira na sve probleme koje imamo.
Što se tiče posljednjih izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu, ona su bila u srpnju ove godine. Četverogodišnje obveznice u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura izdane su uz kamatu od 2,12 posto. Istovremeno su izdane i desetogodišnje obveznice u ukupnom iznosu od 800 milijuna eura uz kamatu od 3,375 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Država planira ponuditi obveznice građanima. S obzirom na smiješno niske kamate, to možda i nije loša ideja
Najava je izazvala loše reakcije na društvenim mrežama, ali o ovome vrijedi ozbiljno razmisliti
Za građane bi to mogla biti vrlo atraktivna prilika, jer na svoje ulaganje mogu dobiti neusporedivo veće kamate nego što trenutno imaju u banci, a sigurnost državnih obveznica je prilično velika, bez obzira na sve probleme koje imamo.
Ministar financija Marko Primorac, gostujući u emisiji Hrvatskog radija rekao je da vlada želi da građani sudjeluju u novim zaduženjima države. Ovakva pomalo nespretna formulacija izazvala je niz negativnih reakcija na društvenim mrežama, što je i normalno s obzirom na negativan image Vlade zbog niza korupcijskih afera, ali i neodgovornog raspolaganja novcem poreznih obveznika.
No, radi se zapravo o prilično dobroj ideji izdavanja tzv. narodnih obveznica, od kojih bi korist mogla imati i država i građani. Sudjelovali građani u kupnji državnih obveznica ili ne, država će se i dalje zaduživati, samo će novac prikupljati od institucionalnih ulagača – banaka i fondova, pa će i njima plaćati kamate.
Kamate na štednju u bankama su blizu nule
Primorac je ovaj model financiranja predstavio kao inovativan, ali zapravo već je i ranije, tijekom 90-ih, bilo izdanja obveznica koja su bila dostupna i građanima, tako da se ne radi o nečem nepoznatom.
Iza nas je već cijelo desetljeće izrazito niskih kamatnih stopa zbog kojih se štednja u bankama ne isplati. S kamatama na oročenu štednju od blizu nula posto, kakve su danas u hrvatskim bankama, ako uzmemo u obzir inflaciju, zapravo se stvaraju gubici, a jedina prednost držanja novca u banci jest relativna sigurnost.
Građani na štednji drže 220 milijardi kuna
S druge strane financijska imovina hrvatskih građana praktički konstantno raste. Ukupni depoziti u bankama trenutno iznose više od 380 milijardi kuna i porasli su za oko 20 milijardi, samo ove godine. Od tog ukupnog iznosa 220 milijardi odnosi se na štedne i oročene depozite koje većinom drže građani i na koje trenutno ne dobivaju praktički nikakve kamate.
Iz Primorčevih izjava jasno je da je država prepoznala taj potencijal te zaista nema ništa problematično u ideji da se obveznice ponude i građanima. Naravno, onima koji to žele. S jedne strane, država bi se mogla jeftinije zadužiti.
Ako, na primjer, dođe do porasta kamata na inozemnom tržištu, pa one za zemlju poput Hrvatske budu pet ili šest posto, onda se jeftinije zadužiti kod građana, na lokalnom tržištu i ponuditi kamatu od, na primjer, 4 posto.
Posljednje desetogodišnje obveznice išle uz kamatu od preko 3 posto
Za građane bi to mogla biti vrlo atraktivna prilika, jer na svoje ulaganje mogu dobiti neusporedivo veće kamate nego što trenutno imaju u banci, a sigurnost državnih obveznica je prilično velika, bez obzira na sve probleme koje imamo.
Što se tiče posljednjih izdanja državnih obveznica na domaćem tržištu, ona su bila u srpnju ove godine. Četverogodišnje obveznice u ukupnom iznosu od 400 milijuna eura izdane su uz kamatu od 2,12 posto. Istovremeno su izdane i desetogodišnje obveznice u ukupnom iznosu od 800 milijuna eura uz kamatu od 3,375 posto.