Nova alarmantna vijest. Švicarski bankarski div Credit Suisse ozbiljno je uzdrman
Banka je suočena s gomilom problema. Njezin eventualni krah, za razliku od bankrota SVB-a, bacio bi cijeli svijet u krizu
Dionice banaka oštro su pale, nakon što je u petak objavljeno da je bankrotirala američka Silicon Valley Bank (SVB). Ulagače, naravno, brine jesu li i ostale banke u problemima, pogotovo ako uzmemo u obzir da se mnogi sjećaju kako je, prije desetljeće i pol, na sličan način počela globalna financijska kriza.
Pod pritiskom su se našle i dionice švicarskog bankarskog diva Credit Suissea, koje su potonule za čak 30 posto i dosegnule rekordno nisku razinu, nakon što je njihova revizorska kuća PwC objavila da su utvrdili “slabosti” u kontroli financijskih izvješća.
Saudijci unaprijed odbili dokapitalizaciju
Jedan od najvećih dioničara Credit Suissea, Saudijska narodna banka, objavila je da će odbiti sve eventualne pozive za dokapitalizacijom švicarske banke.
Da se s Credit Suisseom nešto čudno događa vidjelo se prvo kada su kasnili s objavom financijskog izvješća, koje su pravdali tehničkim razlozima. Izvješće je nakon par dana kašnjenja i upozorenja američkog regulatora, objavljeno u utorak 14. ožujka, a pokazalo je prilično zabrinjavajuće rezultate.
Druga najveća švicarska banka prošle godine imala je gubitak od oko 7,3 milijarde švicarskih franaka, odnosno 8 milijardi američkih dolara. Osim toga, Credit Suisse suočava se i s povlačenjem depozita, što traje već dulje vrijeme, jer klijenti, očito, gube povjerenje.
Problemi Credit Suissea predstavljaju neusporedivo veću prijetnju globalnoj ekonomiji, u odnosu na ono što se prošlog tjedna događalo u SAD-u. Prije svega zato što se radi o velikoj banci s bilancom od 530 milijardi švicarskih franaka, koja je daleko više uključena u međunarodne financijske tokove, s više podružnica diljem svijeta. SVB-u je glavno tržište bio SAD i tehnološki sektor.
Je li ovo početak globalne financijske krize?
Zbog toga se postavlja pitanje jesu li problemi švicarske banke početak globalne krize ili se radi o izoliranom slučaju. Već dulje vrijeme Credit Suisse promatran je kao najslabija karika među velikim europskim bankama, no isto tako je činjenica i da su i druge banke posljednjih godina imale problema s profitabilnošću. Nakon problema u SAD-u, pa sada i u Europi s Credit Suisseom, pitanje je hoće li se i gdje pojaviti novo žarište.
Ovakve vijesti unose nervozu na tržište kapitala, i ruši cijene dionica banaka. Silicon Valley Bank bila je 16. najveća banka u SAD-u, specijalizirana za tehnološki sektor. Mnoge tehnološke kompanije poslovale su upravo putem te banke i u njoj držale veće količine gotovine.
Pad SVB-a bio je prvi test za američki financijski sektor, ali i za njihove regulatore, nakon velike financijske krize 2008. godine. Nakon što je došlo do naglog povlačenja depozita, što je banku i dovelo u probleme, te je objavljen bankrot, američki regulatori brzo su reagirali i najavili da će svi klijenti banke dobiti svoj novac.
Moody’s izglede bankarskog sektora snizio na negativne
Znakovito je i da je rejting agencija Moody’s snizila izglede bankarskog sektora na “negativne” sa “stabilnih” zbog naglog pogoršanja “operativnog okruženja”.
Naime, analitičari, poput Susannah Streeter iz investicijske kompanije Hargreaves Lansdown čiju izjavu prenosi BBC, smatraju da ulagače brinu mogući problemi s likvidnošću banaka.
Koliko su banke izgubile na obveznicama
“Postoji zabrinutost da banke imaju velike nerealizirane gubitke na obveznicama te da nemaju previše rezervi u slučaju da dođe do naglog povlačenja depozita”, kaže Streeter.
Upravo je to “pokopalo” SVB. Naime, kako je došlo do porasta kamata na globalnim tržištima, tehnološke kompanije, koje su i bili glavni klijenti SVB-a, počele su povlačiti novac. S druge strane, zbog rasta kamata došlo je do pada cijena američkih državnih obveznica, u koje je SVB ulagao novac.
Američka središnja banka našla se tako u vrlo kompliciranoj situaciji. S jedne strane, kako bi suzbili inflaciju, prisiljeni su dizati kamatne stope. S druge strane, podizanjem kamatnih stopa ruše cijene obveznica i tako ugrožavaju banke.