Nakon što je danas objavljeno da Konzum počinje prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja, postalo je jasno da, čak i u Hrvatskoj, koja prečesto zaostaje za trendovima, one ulaze u mainstream. Kriptovalutama će se, za početak, moći plaćati u njihovoj internetskoj trgovini, a kasnije i na fizičkim prodajnim mjestima.
Kriptovalute su dugo bile predmet interesa isključivo entuzijasta
I zaista, kriptovalute su dugo vremena, pogotovo u Hrvatskoj, bile nekako na rubu, tema kojom se bave isključivo entuzijasti. Doduše, još 2014. u Zagrebu je postavljen prvi bankomat na kojem su se bitcoini mogli mijenjati za kune – i obrnuto.
Pojedini kafići počeli su prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja, no sve to skupa nije izgledalo pretjerano ozbiljno, više kao nekakav eksperiment, za razliku od danas kada ih prihvaća i najveći trgovački lanac. Zanimljivo je da već postoje i lokalne jedinice koje prihvaćaju kriptovalute pa je tako u gradovima Cresu i Svetoj Nedelji njima moguće plaćati gradske pristojbe.
Kriptovalute su posljednjih nekoliko godina dobile na popularnosti među širokom publikom, prije svega zbog snažnog rasta vrijednosti mnogih od njih, što je privuklo veliki broj špekulativnih ulagača u potrazi za velikom i brzom zaradom. No, da bi kriptovalute zaista zaživjele kao sredstvo plaćanja moraju biti prihvaćene od ozbiljnih kompanija, što se sada i kod nas dogodilo.
Hrvati vole gotovinu, zato bi im kriptovalute mogle biti zanimljive
Plaćanje kriptovalutama, općenito gledano, znatno pojeftinjuje transakcije. Skandinavske zemlje, poput Norveške ili Švedske, davno su se odvikle od plaćanja gotovinom, te tamo trenutno dominiraju kartična plaćanja – oko 90 posto plaćanja obavi se karticama. S druge strane, u Hrvatskoj, ali i nekim drugim europskim zemljama, poput Njemačke ili Austrije, ljudi su i dalje skloni plaćanju gotovinom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vjerojatno se radi o razlikama u mentalitetu. Dio ljudi ne želi se odreći gotovine jer im ona daje osjećaj slobode, dok je novac na bankovnom računu ipak pod kontrolom banke. Mnogi upravo u kriptovalutama vide rješenje tog problema, jer su one na neki način imaju karakteristike elektroničkog i papirnatog novca. Nije potrebno sa sobom nositi gotovinu, a opet, sredstva se ne nalaze na bankovnom računu nego u osobnom digitalnom novčaniku, na mobilnom telefonu.
Na globalnoj razini, snažan vjetar u leđa kriptovalutama, tijekom prošle godine bio je ulazak mirovinskih fondova i velikih banaka s Wall Streeta na to tržište. radi se ipak o konzervativnijim ulagačima, što je bio signal svima ostalima da kriptovalute više nisu egzotika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sad, kad su ih počeli prihvaćati masovni dućani, kriptovalute čak i u Hrvatskoj postale mainstream
Hrvatski građani i dalje vole gotovinu, upravo zato bi im kriptovalute mogle biti zanimljive
Nakon što je danas objavljeno da Konzum počinje prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja, postalo je jasno da, čak i u Hrvatskoj, koja prečesto zaostaje za trendovima, one ulaze u mainstream. Kriptovalutama će se, za početak, moći plaćati u njihovoj internetskoj trgovini, a kasnije i na fizičkim prodajnim mjestima.
Nikola Škorić, osnivač Electrocoina, i jedan od pionira kriptovaluta u Hrvatskoj, čija kompanija je sada i Konzumu pomogla u implementaciji plaćanja kriptovalutama rekao je da je ovo povijesni datum za našu zemlju, jer smo stali uz bok tehnološki daleko naprednijim zemljama poput Japana.
Kriptovalute su dugo bile predmet interesa isključivo entuzijasta
I zaista, kriptovalute su dugo vremena, pogotovo u Hrvatskoj, bile nekako na rubu, tema kojom se bave isključivo entuzijasti. Doduše, još 2014. u Zagrebu je postavljen prvi bankomat na kojem su se bitcoini mogli mijenjati za kune – i obrnuto.
Pojedini kafići počeli su prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja, no sve to skupa nije izgledalo pretjerano ozbiljno, više kao nekakav eksperiment, za razliku od danas kada ih prihvaća i najveći trgovački lanac. Zanimljivo je da već postoje i lokalne jedinice koje prihvaćaju kriptovalute pa je tako u gradovima Cresu i Svetoj Nedelji njima moguće plaćati gradske pristojbe.
Kriptovalute su posljednjih nekoliko godina dobile na popularnosti među širokom publikom, prije svega zbog snažnog rasta vrijednosti mnogih od njih, što je privuklo veliki broj špekulativnih ulagača u potrazi za velikom i brzom zaradom. No, da bi kriptovalute zaista zaživjele kao sredstvo plaćanja moraju biti prihvaćene od ozbiljnih kompanija, što se sada i kod nas dogodilo.
Hrvati vole gotovinu, zato bi im kriptovalute mogle biti zanimljive
Plaćanje kriptovalutama, općenito gledano, znatno pojeftinjuje transakcije. Skandinavske zemlje, poput Norveške ili Švedske, davno su se odvikle od plaćanja gotovinom, te tamo trenutno dominiraju kartična plaćanja – oko 90 posto plaćanja obavi se karticama. S druge strane, u Hrvatskoj, ali i nekim drugim europskim zemljama, poput Njemačke ili Austrije, ljudi su i dalje skloni plaćanju gotovinom.
Vjerojatno se radi o razlikama u mentalitetu. Dio ljudi ne želi se odreći gotovine jer im ona daje osjećaj slobode, dok je novac na bankovnom računu ipak pod kontrolom banke. Mnogi upravo u kriptovalutama vide rješenje tog problema, jer su one na neki način imaju karakteristike elektroničkog i papirnatog novca. Nije potrebno sa sobom nositi gotovinu, a opet, sredstva se ne nalaze na bankovnom računu nego u osobnom digitalnom novčaniku, na mobilnom telefonu.
Na globalnoj razini, snažan vjetar u leđa kriptovalutama, tijekom prošle godine bio je ulazak mirovinskih fondova i velikih banaka s Wall Streeta na to tržište. radi se ipak o konzervativnijim ulagačima, što je bio signal svima ostalima da kriptovalute više nisu egzotika.