Njemačka ekonomska mašina posrće, poljska je eksplodirala. 'Grade kao da su Kina, mogli bi srušiti Nijemce s EU trona'

Prema podacima OECD-a, u proteklom desetljeću je BDP po glavi stanovnika u Poljskoj porastao za 85 posto na 43,113 dolara (40,941 eura). To se može usporediti s porastom od samo 46 posto u Njemačkoj i 55 posto u prosjeku u cijeloj EU tijekom istog razdoblja.

Nadmašene razine prije pandemije

Njemačka prerađivačka industrija smanjila je svoj udio u BDP-u s 20,3 posto na 18,5 posto od 2012. do 2022. godine, dok se u Poljskoj taj udio u istom razdoblju povećao sa 16,7 na 17,7 posto.

Također, vrijednost ukupne industrijske proizvodnje je lani u Poljskoj skočila na 122 milijarde dolara sa 101 milijarde u 2019. godini. “Poljska je posljednjih nekoliko godina jedna velika priča o uspjehu. Nije to samo industrijski sektor, cijelo gospodarstvo ima izvanredno dobre rezultate”, kaže Tomas Dvorak iz Oxford Economicsa za Telegraph.

On također navodi da bi Poljska mogla biti jedina zemlja u Europi, pa i u čitavom svijetu, čija industrijska proizvodnja ne samo da je nadmašila razine prije pandemije, već se i vratila trendu prije pandemije.

Pandemija nije predstavljala problem

“Pandemija i energetska kriza nisu utjecali na poljsku industriju, to je nevjerojatno”, rekao je Dvorak i dodao kako se ekonomisti još uvijek češkaju po glavi zbog stanja u Poljskoj i njezine otpornosti. Neki procvat pripisuju vladinoj politici, a neki strukturnim čimbenicima poput nižih plaća i jeftinih zemljišta. Također, ulogu je igrao i dobar tajming, odnosno porast tzv. “near-shoringa”, trenda u kojem velike zapadne kompanije skraćuju dobavne lance pa proizvodne pogone sele iz Kine bliže svojim tržištima što je u Poljskoj dovelo do porasta investicija.

Industrija je ključni dio priče o rastu Poljske od pada komunizma. Zemlji je nakon promjene političkog sustava ostala velika i zastarjela industrijska baza, ali ju je kvalificirana i obrazovana radna snaga učinila atraktivnim mjestom za niz industrija, posebno zbog relativno nižih troškova rada.

Prosječna cijena radnog sata u proizvodnji u Poljskoj iznosila je 12,33 dolara 2021. godine, u usporedbi sa satnicom od 49,56 dolara u susjednoj Njemačkoj. Poljska je dugo vremena bila svojevrsni potporni stup opskrbnom lancu njemačke automobilske industrije, za koju je među ostalim proizvodila motore, gume i automobilska sjedala. Taj sektor i danas sačinjava gotovo 10 posto ukupne proizvodnje.

Proizvodnja čipova i baterija u zemlji

Ipak, vlasti žele da se zemlja okrene sofisticiranijoj industriji proizvoda veće vrijednosti zbog čega pokušava privući inozemne investitore kako bi joj razvili visokotehnološki sektor. Intel, gigant za proizvodnju čipova, ove je godine najavio gradnju 4,6 milijardi dolara vrijedne tvornice u blizini Wroclawa, a vlada u Varšavi nada se i investiciji najvećeg tajvanskog proizvođača poluvodiča čime se nastoji zaštititi od postojećih geopolitičkih rizika koje predstavlja Kina.

Poljska je također među prvima osigurala ulaganja u “gigatvornice” baterija koje su od izuzetne važnosti za industriju električnih vozila. Poljska je lani pretekla SAD i postala drugi najveći svjetski proizvođač baterija nakon Kine s godišnjom proizvodnjom od 73 gigavat sati, što je više nego dvostruko više od Njemačke.

Tvornica litij-ionskih baterija u Wroclawu kojom upravlja LG Chem najveća je takve vrste u Europi. Također, u pozadini svih ovih industrijskih ulaganja je ogroman rast infrastrukture.

Izgrađene stotine kilometara autocesta

Od 2011. do 2021. godine Poljska je izgradila oko 690 kilometara autocesta, u usporedbi s oko 310 u Njemačkoj. Doduše, vrijedi istaknuti kako je Poljska ipak krenula od znatno manje baze, u usporedbi s Njemačkom koja je svoju slavnu mrežu autocesta granala desetljećima.

“Oni grade kao da su Kina”, kaže Michal Piekarski iz energetsko-infrastrukturnog odjela velike odvjetničke kuće Baker McKenzie, specijalizirane za sve vidove korporativnog prava. Poljska se širi u vrijeme kada Njemačka posrće. U trenutku kada je isporuka jeftinog ruskog plina obustavljena, što je dovelo do skoka cijena i plina i struje, Njemačka federacija industrijalaca (BDI) upozorava da se njezini članovi – redom industrijski giganti – sele iz države ili smanjuju proizvodne aktivnosti.

Jedan od najznačajnijih primjera je BASF koji zatvara tvornice u Njemačkoj i dijeli tisuće otkaza dok poslovanje širi u Kini.

Zatvaranje nuklearki u Njemačkoj

Njemački kancelar Olaf Scholz priznao je da su problemi dublji od same cijene plina. Obećao će da će Njemačku pretvoriti u predvodnicu po pitanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora pa je za cilj zadao prelazak na 80 posto zelene energije već do 2030. godine.

Međutim, stručnjaci tvrde kako je to nedovoljno, a kao jedan od glavnih problema navode stav službenog Berlina prema nuklearnoj energiji. Baš dok je Scholz najavljivao zeleni energetski zaokret, Njemačka je u travnju ove godine prije planiranog termina zatvorila tri svoje posljednje nuklearke i preko noći ostala uskraćena za ogromnu količinu struje u čijoj proizvodnji ne dolazi do onečišćavanja atmosfere ugljičnim dioksidom.

Poljska, koja graniči s Ukrajinom i osjeća se još izloženijom Rusiji, ide u suprotnom smjeru. Zemlja koja oko 70% svoje električne energije dobiva u termoelektranama na ugljen, ozbiljno radi na uvođenju obnovljivih izbora energije te gradi prvu generaciju nuklearnih elektrana.

Nuklearna budućnost Poljske

Prije dva tjedna tamošnja je vlada sklopila ugovor s američkim divom Westinghouseom za izgradnju reaktora AP1000 koji bi trebao postati operativan do 2033. godine. Planira se da će atomska energija zadovoljiti do 40 posto potreba zemlje za električnom energijom u budućnosti.

Istovremeno, tvrtke Industria i Synthos žele izgraditi male modularne reaktore uz pomoć Rolls-Roycea i tvrtke GE Hitachi Nuclear Energy. Mark Nelson, operativni direktor konzultantske tvrtke Radiant Energy, kaže da bi poljski nuklearni program tvornicama mogao omogućiti lakši pristup stabilnim, pouzdanim izvorima struje, što je sjajan mamac za strane investitore, pogotovo u usporedbi s nesigurnom situacijom u Njemačkoj.

“Nuklearna energija može godinama jamčiti superjeftinu i superčistu električnu energiju. Ako ste kao industrijalac svjesni toga, onda to može biti razlog za veliku investiciju”, rekao je Nelson.

Sve manji jaz između dvije susjede

U međuvremenu, njemačka nelagoda zbog prednosti nuklearne energije može se jasno vidjeti u njezinom lobiranju protiv francuskih prijedloga za reformu tržišta električne energije u EU. Pariz želi mogućnost da prodaje struju iz svojih nuklearki po nižim cijenama, ali Njemačka se tome opire jer su te cijene gotovo jednake njezinim troškovima proizvodnje.

Odluka Njemačke da zatvori vlastite nuklearke također je prisilila vladu u Berlinu da ponovno aktivira termoelektrane na ugljen ne bi li preživjela zimu. Takav potez eksperti smatraju pucnjem u vlastitu nogu.

Unatoč svemu, Njemačka zasad ipak ostaje neprikosnoveni prvak u industriji u EU: na nju otpada 26 posto ukupne industrijske proizvodnje u svim državama članicama, dok Poljska ima kolač od 6 posto. Međutim, taj jaz se smanjuje.

“Poljska će morati evoluirati kako bi zadržala taj trend. Što je zemlja bogatija, to više rastu plaće – i tako postaje manje konkurentna. Nema izbora nego napredovati u lancu vrijednosti ako želi zadržati proizvodni sektor”, rekao je na kraju Tomas Dvorak za Telegraph.