Analiza: Ovako bi izgledalo da Europa preko noći ostane bez ruskog plina
Čak 36 posto ukupne potrošnje plina zemlje Europske unije uvoze iz Rusije
Ukupne rezerve plina na području Europske unije na razini su od 29 posto ukupnih kapaciteta, što je prema izračunima dovoljno za jednomjesečnu potrošnju u zimskim mjesecim
Možda jedini način da se zaustavi Vladimira Putina jest prestanak korištenja ruskog plina, no to za Europu neće biti jednostavno. Naime, čak 36 posto ukupne potrošnje plina zemlje Europske unije uvoze iz Rusije.
Važnost ruskog plina za sigurnu opskrbu varira među zemljama članicama EU, a najveći ovisnici su Mađarska, Slovačka i Češka. Na primjer, u Mađarskoj ruski plin čini 33 posto ukupne energetske potrošnje – bilo da se radi o direktnoj potrošnji plina, ili za proizvodnju električne energije. U Slovačkoj je ta brojka nešto niža i iznosi 26 posto, dok je u Češkoj 24 posto.
Europa ima zalihe plina za mjesec dana
Prema analizi Allianza, ukupne rezerve plina na području Europske unije na razini su od 29 posto ukupnih kapaciteta, što je prema njihovim izračunima dovoljno za jednomjesečnu potrošnju u zimskim mjesecima. Ako se tome pridodaju količine LNG-a koje su na putu, Europa ima dovoljne zalihe plina do kraja ožujka.
No, problem će biti kako napuniti zalihe za sljedeću zimu, jer zamijeniti Rusiju, kao dobavljača plina sasvim sigurno neće biti lako. SAD i Europska unije su diplomatskim kanalima pokušale dogovoriti povećani uvoz plina iz zemalja poput Katara ili Alžira, no čini se da ni one nemaju na raspolaganju slobodne količine koje bi značajnije mogle nadomjestiti uvoz iz Rusije.
LNG terminale nije moguće sagraditi preko noći
Dodatni problem predstavlja to što je više od 80 posto skladišnih kapaciteta u Europskoj uniji predviđeno za skladištenje plina u plinovitom stanju, što – kako tumače analitičari Allianza – znači da se moguće osloniti jedino na dobavljače koji su priključeni na postojeću plinovodnu mrežu. LNG terminali su također ograničenih kapaciteta, nemoguće ih je sagraditi preko noći, jer zahtijevaju posebnu infrastrukturu.
Kao jedna od mogućnosti spominje se i smanjenje upotrebe plina za proizvodnju električne energije. Električna energija, zbog svojih karakteristika pogodna je za redistribuciju među zemljama Europe. Također, dio elektrana na plin, može prijeći na naftu. Jedna od opcija o kojoj se može razmišljati je i oživljavanje elektrana na ugljen – iako je upitna i sigurna opskrba ugljenom. Osim toga, Njemačka je krenula u gašenje nuklearnih elektrana, što je proces koji bi, u najmanju ruku, trebalo odgoditi.
Iskustvo iz Japana može nam pomoći procijeniti situaciju
Kako bi izgledalo da Europa preko noći ostane bez velikog dijela opskrbe energijom? U analizi se paralela povlači s katastrofom u Fukushimi 2011. godine, kada je Japan u kratkom roku ostao bez električne energije iz nuklearki. Naime, 2010. godine oko 27 posto električne energije u Japanu proizvodilo s eu nuklearkama, da bi do 2012. taj postotak pao na nulu. Za usporedbu, 2019. godine u Europskoj uniji 19,6 posto električne energije proizvodilo se u plinskim elektranama.
Iako je isključivanje nuklearki za Japan tada bilo vrlo skupo i zahtjevno, izostale su masovne redukcije struje za potrošače i katastrofalni scenariji koje su mnogi predviđali. Ali je došlo do poskupljenja proizvodnje električne energije za preko 40 posto, pada potrošnje za 7 posto, dok je opskrba iz nenuklearnih postrojenja porasla za 19 posto.
Možda su rješenje obnovljivi izvori energije
Prioritet je naravno osiguranje dovoljnih količina energije za sljedeću zimu, no analitičari predlaži i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije, što bi Europskoj uniji omogućilo veći stupanje energetske neovisnosti.
Za to je potreban ambiciozan plan ulaganja od oko 170 milijardi eura godišnje, tijekom šest godina, procjenjuju analitičari Allianza, a obnovljive izvore vide kao najbolju alternativnu ako se uzme u obzir trenutna visoke cijene fosilnih, kao i njihova volatilnost, koja će se najvjerojatnije nastaviti i u budućnosti.