Propast pregovora o zamrzavanju proizvodnje nafte OPEC-a iznenadilo Rusiju i zabrinulo analitičare
Cijena nafte je na početku trgovanja u ponedjeljak pala pet posto
Mjesecima iščekivan sastanak zemlja glavnih izvoznica nafte u Dohi ove nedjelje koji je trebao završiti postizanjem sporazuma o zamrzavanju proizvodnih količina je propao, javlja Reuters.
Neuspjeh postizanja sporazuma leži na tenzijama između Saudijske Arabije i Irana. Saudijska Arabija je na sastanku inzistirala da sporazum o zamrzavanju proizvodnje moraju potpisati sve članice OPEC-a, uključujući i Iran. Iran je s druge strane, na samom početku pregovora najavio da nema namjeru smanjiti proizvodnju dok ne dosegne proizvodne količine kakve su imali prije međunarodnih sankcija, pa predstavnici Irana nisu ni sudjelovali na ovim pregovorima.
Rusija iznenađena zbog propasti ugovora
Bloomberg piše da je ruski ministar nafte Alexander Novak bio prilično iznenađen razvojem situacije, kazavši novinarima da se inzistiranje da u sporazumu o ograničavanju proizvodnje mora sudjelovati i Iran na ranijim sastancima nije spominjalo. Novak je, naime, još sredinom ožujka napomenuo da se “Iran nalazi u specifičnoj situaciji, jer su sankcije snažno utjecale na njihov izvoz”.
BREAKING: Oman's oil minister disappointed at lack of deal but expected there'd be problems https://t.co/hgb8FbYgle https://t.co/xCLPtXaDij
— Bloomberg (@business) April 18, 2016
Njegov omanski kolega Mohammed bin Hamad Al Rumhy izjavio je da je “razočaran ishodom pregovora, no izjavio je kako na neki način očekivao da će biti problema”.
Kredibilitet OPEC-a u pogledu kontroliranja proizvodnje je sada na vrlo niskim granama, izjavio je za Reuters Peter Lee iz rejting agencije Fitch. “Za Saudijce ovo nije samo pitanje nafte. U pitanju je regionalna politika.”
Iran i susjedni Irak zajedno su u prvom mjesecu travnja u odnosu na količine iz ožujka povećale s izvoz za više od milijun barela nafte dnevno, Irak nakon prekida obustave izvoza kurdske nafte, a Iran s ciljem vraćanja svojeg tržišnog udjela od četiri milijuna barela nafte dnevno koliko su izvozili prije sankcija. Ovo je Saudijcima poslužilo kao savršen izgovor za odbijanje potpisivanja sporazuma o smrzavanju proizvodnje.
Why Saudi Arabia won't shed any tears after Doha oil talks collapse https://t.co/sNNpIUHMz6 pic.twitter.com/OdBUsXBL3a
— Bloomberg (@business) April 18, 2016
“To što je Saudijska Arabija blokirala pregovore je indikator koliko na politiku nafte utječe geopolitički sukob s Iranom”, komentirao je Jason Bordoff, direktor Cnetra za globalnu energetsku politiku na Sveučilištu Columbia i bivši dužnosnik u Bijeloj kući.
Jačanje volatilnosti na tržištima
Nakon što je objavljena vijest da od sporazuma koji je trebao zauzdati proizvodnju, cijene nafte na azijskim tržištima pale su za pet posto, najviše u posljednja dva mjeseca. Na početku trgovanja u ponedjeljak, cijena budućnosnica za brent pala je gotovo sedam posto, pa je porasla na 40,97 dolara po barelu, i dalje 2,15 posto manje zadnje cijene. Traderi komentiraju da je samo štrajk radnika u naftnoj industriji u Kuvajtu spriječio pad ispod 40 dolara po barelu, dok je smanjivanje bušenja u Sjedinjenim Američkim Državama na razine kakve su bile 2009. godine tamo spriječio još veći pad.
Analitičari Goldman Sachsa kažu da će propast pregovora imati značajam utjecaj na širu ekonomiju. “Kratkoročno gledano, niske cijene nafte odrazit će se povjerenje investitora i pojačati volatilnost na financijskim tržištima”, ocjenjuje Frederic Neumann iz HSBC-a.
U situaciji gdje Saudijska Arabija i Rusija s ciljem zadržavanja tržišnog udjela drže proizvodnju na rekordnim razinama a Iran nakon ukidanja sankcija u siječnju ove godine povećava proizvodnju, ne nazire se kraj prezasićenosti tržišta. Kao rezultat propalih pregovora, analitičari Barclaysa predviđaju da će cijene nafte u u drugom kvartalu ove godine iznositi oko 36 dolara po barelu. Podsjetimo, cijene nafte su od sredine 2014. godine sa 100 dolara po barelu pale za više od 70 posto.