SAD i Europa su u panici zbog jeftine obnovljive energije. Hoće li to biti okidač za još jedan trgovinski rat s Kinom?

No, Tongwei ima još ambicioznije ciljeve, koje kani postići bržim širenjem i unaprjeđivanjem šest proizvodnih pogona. Do kraja godine tvrtka kani doći do godišnje proizvodnje od 130 gigavata, što je četiri puta više od ukupnog solarnog kapaciteta instaliranog u SAD-u tijekom cijele 2023.

Kina će biti globalna sila za energetsku tranziciju

Liu Hanyuan, osnivač i predsjednik Tongweija, smatra da će Kina, ne samo zbog njegove tvrtke, biti “glavna sila koja vodi globalnu energetsku tranziciju”. Hanyuanov Tongwei savršen je primjer kako Kina dominira globalnim tržištima čiste tehnologije. Proizvode 80 posto svih solarnih ploča na svijetu, dok SAD, primjerice, proizvodi oko dva posto. Kina također proizvodi oko dvije trećine električnih vozila, vjetroturbina i litij-ionskih baterija koje se prodaju diljem svijeta.

Takav boom ekološki održivih proizvoda mogao bi biti dobar za Zemlju, koja se očajnički treba odmaknuti od fosilnih goriva kako bi usporila globalno zagrijavanje. Klimatski aktivisti se nadaju da će rastuća kineska ulaganja u čistu tehnologiju uskoro okrenuti ploču te zaustaviti daljnji globalni porast emisije ugljičnog dioksida. Kina pak generira dvaput više ugljičnog dioksida nego cijeli SAD, no s druge strane, postavila je više solarnih panela nego ostatak svijeta zajedno.

Europa i SAD su zabrinuti zbog dominacije Kine

No, ogromna dominacija Kine uznemirila je dužnosnike u Americi i Europi, koji kažu da su zabrinuti da će najezda jeftinih kineskih proizvoda potkopati njihove napore da razviju vlastitu industriju obnovljive energije. Posebnim problemom smatraju i nepravednu prednost koju kineske tvrtke dobivaju, dijelom od kineske vlade, koja im uvodi velike subvencije.

Američka ministrica financija Janet L. Yellen, za koju se očekuje da će uskoro posjetiti Peking po drugi put u manje od godinu dana, rekla je u govoru u srijedu da će pritisnuti Kinu da se pozabavi “viškom kapaciteta”, u što je ubrojila solarne ćelije, električne automobile i baterije. “Taj višak”, tumači Yellen, “iskrivljuje cijene na globalnom tržištu i šteti američkim tvrtkama i radnicima”.

Kombinacija tih faktora povećava strah od još jednog trgovinskog rata, za koji ekološki aktivisti kažu da bi mogao protekcionizam sukobiti s opstankom planeta.

Kinezi prestigli čak i Teslu

Kineski preobražaj u diva “čistih tehnologija” nije bila puka slučajnost, već je naredba stigla s vrha. Kineski vođa Xi Jinping prošlog je mjeseca potporu “u suštini zelenim” industrijama postavio kao prioritet, dok istovremeno pokušava zaustaviti usporavanje drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

Čista energija je jedna od rijetkih svijetlih točaka u inače sumornim gospodarskim izgledima Kine. Prošle godine, kineski izvoz električnih vozila, litij-ionskih baterija i solarnih proizvoda porastao je 30 posto, na 146 milijardi dolara. Kineski proizvođač automobila BYD je pretekao Teslu i postao najprodavaniji proizvođač električnih automobila na svijetu.

Ti faktori pomogli su u tome da industrija obnovljive energije postane najveći doprinositelj gospodarstvu zemlje, ispred svih drugih sektora, kaže think-tank Centar za istraživanje energije i čistog zraka.

Kina je prisiljena okrenuti se međunarodnom tržištu

Takav pomak i rast ne bi bio moguć bez izdašne potpore države. Peking više od deset godina koristi niz mjera, uključujući porezne olakšice i subvencije, za stvaranje desetaka golemih konglomerata koji dominiraju industrijama održive energije.

Postrojenje Tongwei, koje je obišao The Washington Post, u 15-postotnom je vlasništvu dviju državnih investicijskih kompanija grada Chengdua. Tvrtka je objavila da je tijekom prvih devet mjeseci prošle godine od države dobila 125 milijuna dolara subvencija, što je rast od 240 posto u odnosu na 2022. godinu.

To je dovelo do zasićenja domaćeg tržišta – što je dobra stvar, kažu klimatski aktivisti, budući da najveći svjetski zagađivač prelazi na obnovljivu energiju – nakon što su proizvođači izbacili električne automobile, baterije, solarne ploče i vjetroturbine brže nego što je Kini potrebno. To ih je natjeralo da zaradu traže u inozemstvu, gdje ima više kupaca spremnih platiti višu cijenu.

Zapad istražuje kineske prakse

Kritičari kažu da bi takav potez Kine mogao potisnuti američke i europske konkurente s globalnog tržišta, a zapadne vlade proširile su istrage o nepoštenim kineskim trgovinskim praksama poput subvencija i dampinga. Yellen će o tome govoriti s kineskim vodstvom tijekom svog nadolazećeg posjeta.

Europska komisija je ovog mjeseca objavila da je pronašla dovoljno dokaza o poticajima za kineski izvoz električnih vozila i upozorila da će vjerojatno podići carine kasnije ove godine. Takav potez uslijedio je nakon što je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, upozorila na “utrku prema dnu” u čistoj tehnologiji, nakon navodne nepoštene konkurencije kineskih tvrtki.

Kina optužuje zapad

Uz sve usijaniju trgovinsku situaciju, Peking je počeo optuživati zapadne vlade. Tvrdi da pokušavaju omesti njihove napredne tvrtke, što smatra i dijelom šire kampanje da se Kinu omete u njenom razvoju.

“Zabrinutost oko kineskog izvoza nije ništa drugo nego pokušaj da se zaustavi razvoj kineske industrije te da se koriste nepoštena sredstva za zaštitu interesa određenih zapadnih zemalja”, napisala je službena novinska agencija Xinhua u nedavnom članku. Liu Hanyuan, predsjednik Tongweija, također je pozvao na ukidanje “protekcionističkih mjera”.

Premda su ga kontaktirali za intervju, Liu Hanyuan je The Washington postu pisanim putem odgovorio na neka pitanja. “Kineska solarna industrija potpuno je prestigla Europu i SAD. Nije baš realno da svijet postigne nultu neto emisiju ugljika do sredine stoljeća bez prihvaćanja kineske proizvodnje”, odgovorio je osnivač.

Kina postaje sve defenzivnija

Kineska defenzivnost potaknuta je osjećajem da se njezin veliki ulog u tehnologije s niskim udjelom ugljika tek sada isplati. Nis Grünberg, istraživač berlinskog think-tanka Mercator Institut za kineske studije, kaže da je “iz kineske perspektive, njihova industrijska politika doista funkcionirala, no da sada dolaze do svojih granica i udaraju u zidove”.

Zbog toga bi se Kina, tvrdi Yanmei Xie, analitičar u istraživačkoj tvrtki Gavekal, mogla okrenuti svojoj “dobro uvježbanoj igri pritisaka i izbjegavanja”. Tom modusu se Kina okrenula i tijekom 2010-ih, tijekom trgovinskih sporova oko solarnih panela kako bi zadržala niske trgovinske barijere. Nedavno je zaprijetila da će ograničiti prodaju iznimno bitnih minerala poput grafita, potrebnog za proizvodnju i pogon električnih vozila.

Veliki problemi za solarnu energetiku

Ti su problemi najizraženiji za područje solarne energetike, za koju znanstvenici predviđaju da će do sredine stoljeća biti vodeći svjetski izvor energije. Kina kontrolira više od 80 posto proizvodnje i proizvodi više od 95 posto svjetskih silicijskih pločica, koje su ključne komponente solarnih elektrana. No, razbijanje tog kineskog, praktički monopola, nad dijelovima lanca opskrbe obnovljivom energijom neće biti lako ni jeftino.

Wood Mackenzie, globalna energetska konzultantska tvrtka, u svojoj analizi procjenjuje da će bogate nacije trebati potrošiti oko šest trilijuna dolara između 2023. i 2050. kako bi stvorile održive alternative kineskim proizvodima čiste tehnologije. Problem je u tome što kineske tvrtke već imaju veliku prednost u stvaranju dobro integriranih opskrbnih lanaca, a i stekle su značajno uporište na međunarodnim tržištima.

SAD ne može tako lako steći prednost

Premda je SAD uspio zadržati svoje globalno vodstvo u kritičnim tehnologijama poput poluvodiča, fokusirajući se na napredna istraživanja, taj se pristup ne može primijeniti na obnovljivu energiju, tumači Ilaria Mazzocco, stručnjakinja za kinesku industrijsku politiku u think-tanku Centar za stratešku i međunarodnu politiku. “Glavni način da se stekne prednost u čistoj energiji je povećanje proizvodnje i smanjenje troškova, što zaista ide u korist Kine”, rekla je Mazzocco.

Međutim, postoje neki znakovi rasta u sektoru. Longi, još jedna od najvećih kineskih solarnih kompanija, navodno planira smanjiti svoju radnu snagu za 30 posto. Tvrtka je za WP rekla da cijene padaju zbog “pretjerane konkurencije” i “velikih novih ulaganja i brzog povećanja proizvodnih kapaciteta”.

No, čini se da Peking vjerojatno neće uskoro odustati od svog plana, kaže Mazzocco. “Kina će se boriti da zadrži svoju dominaciju snižavanjem troškova i širenjem proizvodnih kapaciteta unutar Kine”, zaključuje stručnjakinja.