Šonje: 'Slučaj Sberbank je pokazao da se možemo nositi s takvim, izvanrednim situacijama. Ljudi mogu biti mirni'
Cijenjeni makroekonomist kaže da je reakcija bila školska
Sberbank Europe, pa onda i Sberbank Hrvatska našle su se u problemima s likvidnošću, nakon sankcija zapadnih zemalja prema Rusiji. Njihovi klijenti pohrlili su na šaltere te je došlo do dvodnevne obustave rada kako bi se našlo rješenje za nastalu situaciju. Iznenađujuće brzo, odlučeno je da će poslovanje Sberbanka u Hrvatskoj preuzeti HPB, poslovnice su ponovno otvorene i klijenti banke ponovno su dobili pristup svojem novcu.
Makroekonomist Velimir Šonje, koji ima iskustvo rada i u bankarskom sektoru, kaže da je reakcija bila školska. “Sve je riješeno u dva radna dana, očuvane su kritične funkcije banke i ukupna financijska stabilnost. Sa svim iskustvima koja imamo iz prošlosti, regulatornim okvirom i nakon ulaska u EU bankovnu uniju, u koju smo ušli kada i u Europski tečajni mehanizam, imamo robustan institucionalni okvir za rješavanje takvih izvanrednih situacija”, kaže Šonje.
Hrvatski bankarski sustav ne posluje s Rusijom
S obzirom na to da će sankcije u dogledno vrijeme i dalje biti na snazi, postavlja se pitanje postoji li opasnost da se slična situacija ponovi. Hrvatski bankarski sustav je već dulje vrijeme stabilan, nije bilo većih poremećaja, no ostaje pitanje postoji li mogućnost prelijevanja krize, ako je neka od banki matica imala veću izloženost ruskom tržištu.
“Ukupan omjer kapitala hrvatskih banaka je 25,6% i jedan je od najvećih ne samo u Europi nego i u svijetu, a naše banke nisu imale značajnijih izravnih poslova s Rusijom. Naravno, neke banke-matice su mogle imati takvih poslova, no njihov utjecaj je mnogo manji nego u slučaju Sberbank Europe gdje je banka praktički kolabirala preko noći iz poznatih razloga. U ovim drugim slučajevima matice normalno posluju jer je riječ o europskim bankama, i sve svoje probleme, ako ih bude, rješavat će uobičajenim kanalima. Treba naglasiti da su hrvatske banke-kćeri neovisne o svojim maticama, dakle imaju vlastite uprave i najvažnije – vlastiti kapital koji je, kao što sam ranije naglasio, više nego dovoljan da podnesu svaku zamislivu krizu”, pojašnjava Šonje.
Pristup likvidnosti unutar EU je daleko veći nego ranije
Podsjeća i da hrvatski financijski sustav sada, kako se integrira u sustave Europske unije, ima daleko veći pristup likvidnosti.
“Sjetite se valutnog swapa ECB-HNB na početku pandemije. Mi smo sada ‘unutra’, pod kišobranom sustava europodručja i upravo se sada vidi koliko je bilo važno ući u bankovni i tečajni mehanizam europodručja. Sigurni smo, a za sve eventualne nestabilnosti postoje već pripremljena rješenja. Ta sigurnosna mreža dodatno će ojačati kada uvedemo euro. Vidite da tečaj ne mrda, unatoč strašnom političkom i psihološkom šoku, to je isto posljedica opredjeljenja za euro”, kaže.
Zbog osiguranja brza isplata novca štedišama
Klijenti su zaštićeni i sustavom osiguranja depozita, koji osigurava brzu isplatu novca štedišama banaka koje završe u likvidaciji ili stečaju.
“U slučaju likvidacije ili stečaja neke banke, agencija za osiguranje depozita jamči isplatu do 100.000 eura po računu i za fizičke i za pravne osobe. Ali, isplata bi nastupila tek u slučaju stečaja ili likvidacije neke banke, što se sada sigurno neće dogoditi.
Ali, čak i kada bi se dogodilo, fond ima praktički neograničene mogućnosti financiranja isplata, i to u hitnom roku, što znači da ljudi ne bi ni dugo čekali da vide svoj novac i ako bi neka banka propala. Zakoni su tako postavljeni i sve je spremno za takve situacije. Isplata ide u roku 10 dana (!), a fond za osiguranje je nedavno prestao prikupljati premije jer se prepunio – prešao je zakonski limit svoje visine”, kaže Šonje.
Fond za osiguranje depozita može isplatiti novca koliko god treba
Osim toga, kako pojašnjava, fond osiguranja ima ogromne mogućnosti zaduženja za isplate – može premije prikupljati unaprijed, zaduživati se kod drugih sličnih fondova u EU, prikupljati sredstva na financijskom tržištu, zadužiti se kod države, čak ima mogućnost naplatiti izvanredne premije osiguranja.
“Drugim riječima, možemo biti potpuno mirni. I ne samo to, stvoren je sustav u kojem se trošak stabilnosti na kraju ne može navaliti na leđa poreznih obveznika. To je jako važno naglasiti, jer sustav ne samo da jamči stabilnost nego i pravednost rješenja”, zaključuje Šonje.