Svi misle da je korporativna Amerika slučajem Pfizer objavila rat državi

Hillary Clinton says Pfizer, Allergan merger will "leave U.S. taxpayers holding the bag" https://t.co/Jig9zygm76 pic.twitter.com/uFA6ECWXAe

— Bloomberg (@business) November 24, 2015

Još gore, da jedna velika tradicionalna korporacija bježi iz Amerike nezadovoljna poslovnom klimom i odnosom države prema industriji, težak je politički udarac, za predsjednika Baracka Obamu i njegova nasljednika. Demokratska kandidatkinja Hillary Clinton napala je Pfizer a Bernie Sanders javno je pozvao Obamu da zaustavi njegovo preseljenje. Evo što se dosad zna o tome.

 

1. Zašto je nastala uzbuna oko Pfizera i Allergana?

U priopćenju o spajanju s Allerganom Pfizer je neobično podigrao prognoze o uštedama koje prate svako spajanje, zbog kojih se spajanja među ostalim i rade.

The Pfizer-Allergan deal shows the U.S. tax code at its worst https://t.co/ZBCa8NnT89 pic.twitter.com/Ru7566Gei8

— Bloomberg Opinion (@bopinion) November 24, 2015

Umjesto najava smanjenja troškova, naglasak je stavljen na buduće restrukturiranje, odnosno podjelu nove kompanije na dvije. Za javnost, to je bio konačni dokaz da se sprema najveća porezna inverzija u povijesti.

2. Može li se Pfizer podijeliti nakon akvizicije?

Pfizer je još 2013. pod pritiskom ulagača izdvojio veterinarske lijekove u posebnu firmu Zoetis. S Allerganom koji osim Botoxa ima i vrlo jaku diviziju za druge dermatološke tretmane i oftalmološke lijekove, može nastaviti restrukturiranje. Ulagačima se jedino neće sviđati što Pfizer ne planira dijeljenje prije 2018. Inače, kako sada stvari stoje odluka bi prošla kroz skupštinu dioničara kao ništa.

3. Kako bi se Pfizer podijelio?

Kako su objasnili analitičari Moody’sa, dijeljenje novog farmaceutskog giganta na dvije kompanije trebalo bi stvoriti inovativnu farmaceutsku kuću fokusiranu na istraživanje i razvoj kojoj će lijekovi koji se upravo razvijaju u Allerganu bitno doprinijeti. Allergan radi na lijekovima za gastroenterološke poremećaje i bolesti središnjeg nervnog sustava.

Pfizer and Allergan just got together… so when will they break up? https://t.co/k4EDVfJSlK pic.twitter.com/9Cf4W50bKd

— Bloomberg (@business) November 24, 2015

Druga kompanija pazila bi na Pfizerove lijekove kojima su istekli patenti, poput Celebrexa za liječenje artrisita ili Lipitora za smanjenje kolesterola. Ti lijekovi i dalje donose novac ali više nisu blockbusteri jer su ih pretekli generici. Uz svoje megabrendove Viagra i Xanax i s Allerganovim Botoxom koji donosi 2 milijarde dolara godišnje mogu upotpuniti kompaniju za poznate proizvode.

4. Što je uopće porezna inverzija?

Porezna inverzija je oblik financijskog inženjeringa koji najčešće primjenjuju američke multinacionalke ali nije stran ni drugima, s ciljem smanjenja poreznih izdataka.

Kompanija kupi konkurenta koji ima sjedište u drugoj zemlji s manjim porezima i preustroji se tako da sjedište prebaci u tu drugu zemlju. U većini slučajevima stvarna, operativna centrala ostane u izvornoj zemlji, samo se druga država postaje nadležna za njihov porez.

5. Kad je to počelo?

Prva velika inverzija dogodila se 1982. kad je građevinska korporacija McDermott preselila sjedište iz New Orleansa u Panamu. Nakon vala sličnih poteza, država je 2004 donijela zakon protiv poreznih inverzija u kojemu je, međutim, tvrtkama ostavljena mogućnost preseljenja sjedišta dokle god je kupuju kompanije koje dosežu minimalno 25 posto njihove veličine. Tako su preseljenja u male porezne oaze ispala iz mode jer tamo nije bilo dovoljno velikih meta, a Europa je postala puno atraktivnija.

6. Zašto američke tvrtke tako često sele?

Glavni razlog je američka porezna politika, jedna od najstrožih u razvijenom svijetu. Američke korporacije plaćaju 39 posto poreza na prihode na domaćem tržištu i dodatni na dobit povučenu iz stranih podružnica.

Ako firma ima podružnicu, recimo u Dublinu, Irskoj plaća 12,5 posto poreza a američkoj poreznoj 26,5 posto na dobit koju iz te podružnice povuku u Ameriku. To znači da je ukupni porezni trošak te firme uvećan do 39 posto.

7. Koliko novca tvrtke drže u inozemstvu?

Druge zemlje obračunavaju niži porez na dobit iz inozemstva. Ako američka kompanija uspije preseliti sjedište u inozemstvo, američki poreznici gube pravo na naplatu poreza na dobit povučenu iz inozemnih podružnica. Na taj su način američke kompanije vani od poreznika sakrile 2 bilijuna dolara i to je glavni motiv inverzija.

8. Zašto su inverzije kontroverzne?

Već se dugo sumnja da mnoge američke kompanije traže mete za akvizicije u Europi samo da si inverzijom smanje porez a ne zbog dugoročnih strateških razloga motiviranih rastom. Američki predsjednik Barack Obama nazvao ih je “korporativnim dezerterima” koji “nisu domoljubi” jer ne žele doprinositi američkom proračunu. U većini slučajeva od toga se ne radi politički problem, dokle god za akvizicije i spajanja postoji objektivni poslovni razlog, čak i kad se zna da će transakcije smanjiti prihode od poreza. Protive se umjetnim investicijama kojima je jedini razlog izbjegavanje poreza.

9. Gdje je u tome točno Pfizer?

Priča se da Pfizer već dvije godine traga za firmom koju bi kupio da može izvesti poreznu inverziju. Lani je bez uspjeha pokušavao preuzeti britanskog rivala AstraZeneca kako bi smanjio porezni trošak s 27 na 21 posto. Allerganu je sjedište u Dublinu. Irska je poznata kao porezna oaza. Pfizer očekuje da će mu se porezi s 25 posto godišnje koliko je platio 2014. smanjiti na 17 posto u prvoj godini nakon spajanja.

10. Ima li načina da ga se zaustavi?

Američko ministarstvo financija prošlog je tjedna predložilo nove mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza. One među ostali predviđaju ograničenje mogućnosti inverzije za kompanije koje u stranim tvrtkama steknu ukupno između 60 i 80 posto udjela. Tako se misli spriječiti tvrtke da kupovinom niza manjih konkurenata jednostavno mijenjaju adrese u inozemstvu. Ali Pfizer je s Allerganom dogovorio ulazak u 56 posto vlasništva i te ga mjere ne bi obuhvatile. Tako da trenutno nema zakonskog načina da se zaustavi njihov plan.