Svi očekuju recesiju, pitali smo hrvatske kompanije jesu li spremne. 'Stiže savršena oluja, ali mogla bi nam ići i u korist'

KPMG je prije nekoliko dana objavio istraživanje provedeno među 1300 vodećih ljudi najvećih svjetskih kompanija na globalnoj razini, koje je pokazalo da ih velika većina očekuje recesiju i narednih 12 mjeseci.

Kompanije razmatraju smanjenje zaposlenih

Oko 46 posto vodećih ljudi kompanija razmatra smanjenje broja zaposlenih u sljedećih šest mjeseci, a oko 40 posto već je obustavilo nova zapošljavanja. Istraživanje je provedeno tijekom ljeta, od sredine srpnja do kraja kolovoza i tada se čak 86 posto vodećih ljudi kompanija izjasnilo da očekuje recesiju u sljedećih 12 mjeseci. Doduše, gotovo 60 posto njih smatra da će ona biti “blaga i kratka” i optimistični su u pogledu razvoja situacije u naredne tri godine.

Hrvatska je, naravno, mala i otvorena ekonomija. Imamo jake trgovinske veze s drugim članicama EU, poput Italije, Njemačke ili Slovenije i teško možemo ostati izolirani od globalnih kretanja. Sljedeću recesiju ipak dočekujemo u boljem stanju nego što je to ranije bio slučaj, a tu je i prilično veliki novac iz EU fondova koji bismo mogli primiti u narednih pet godina, što će pomoći ublažiti eventualne šokove.

Atlantic: Pripremamo se za recesiju, ali i nova zapošljavanja

Upitali smo nekoliko većih hrvatskih kompanija očekuju li recesiju i kako se za nju pripremaju – planiraju li smanjenje broja zaposlenih. Iz njihovih odgovora vidljivo je da su svjesni da je situacija prilično složena, ali se isto tako ne osjeća pretjerana zabrinutost i ne planiraju smanjenje broja zaposlenih.

Potpredsjednik Atlantic Grupe za Korporativne aktivnosti Neven Vranković kaže da svi ekonomski pokazatelji u ekonomijama u okruženju upućuju na usporavanje gotovo svih ekonomskih aktivnosti i da se oni kao kompanija pripremaju za recesiju.

“Kolika će biti njena dubina i trajanje izuzetno je teško prognozirati u ovim okolnostima, ali će 2023. sigurno biti izazovna godina s velikim potencijalom da u kombinaciji s visokom inflacijom poprimi sve oblike onoga što zovemo ‘perfect storm’, kaže Vranković. Dodaje i da njihov poslovni model kao i planiranje budžeta ne predviđa otpuštanja u sljedećih 12 mjeseci. “Dapače planiramo i neka nova zapošljavanja uvjetovana novim projektima, ali bit ćemo spremni za sve eventualnosti”, poručuje.

Pliva: ‘Pritisci mogu utjecati na opskrbu lijekovima’

Najveća hrvatska farmaceutska kompanija Pliva očekuje pad ekonomske aktivnosti. Naime, neka od vodećih europskih gospodarstava već su najavila recesiju sljedeće godine, što će s visokom stopom inflacije dovesti do pada potražnje i uzrokovati pad ekonomske aktivnosti, procjenjuju u Plivi. “Farmaceutska industrija izložena je velikim pritiscima koji se odnose na značajan porast cijena svih ulaznih resursa počevši od energije, sirovina i rada koje nije moguće prenijeti na naše kupce s obzirom na regulaciju cijena lijekova na recept.

Nažalost, u ovom segmentu ne samo da nije moguće podizati cijene, osim u izvanrednim okolnostima, nego je i činjenica da medicinske agencije koriste mehanizme za kontinuirano spuštanje cijena lijekova. Brojne europske udruge proizvođača lijekova upozoravaju da će daljnji pritisak na snižavanje cijena lijekova, uz istovremeno ogromni skok cijena ulaznih materijala, dovesti do nemogućnosti opskrbe tržišta i nedostatka esencijalnih proizvoda”, upozoravaju iz Plive.

Što se tiče zapošljavanja, kažu da za razliku od nekih drugih međunarodnih kompanija, da oni nisu selili dio poslovanja u inozemstvo, nego da su radili na jačanju centara izvrsnosti u Hrvatskoj, te su prošle godine zaposlili 200 ljudi. Sada imaju ukupno oko 2700 zaposlenih.

U Adrisu predvidjeli nekoliko scenarija

Iz kompanije Adris, koja uz turizam posluje i u financijskom sektoru te proizvodnji hrane, kažu da je u ovom trenutku iznimno nezahvalno prognozirati kako će se stvari razvijati jer je situacija gotovo “binarna”, no predvidjeli su nekoliko scenarija.

“U stabilnom scenariju očekujemo usporavanje aktivnosti s obzirom na to da je usporavanje kod naših glavnih trgovinskih partnera već započelo, pa je samo pitanje vremena kada će se to preliti i na nas. S druge strane, sigurno će biti pozitivnog utjecaja od investicija financiranih od strane ili uz pomoć EU fondova, od ulaska u Schengen i EMU. Tako da bi neto efekt kod nas mogao biti i nešto povoljniji nego prosječno u EU”, smatraju u Adrisu.

Hrvatska bi mogla proći bolje od drugih zemalja EU

Kada je u pitanju hrvatska ekonomija, tu su zapravo prilično optimistični. Smatraju da bismo, u slučaju recesije, mogli proći znatno bolje nego druge zemlje. “Činjenica da smo malo gospodarstvo, a u okviru velikog EU gospodarstva, mogla bi biti čak i određena prednost u ovim okolnostima jer imamo veću fleksibilnost u prilagodbi, a pokrivamo manja tržišta ili manje segmente tržišta pa nemamo materijalan utjecaj u glavnim gospodarskim tokovima. U normalnim okolnostima je to nedostatak, sada bi mogla biti prednost.

Naime, ako dođe do krupnih pomaka, restrukturiranja, fokus će biti na velikima jer se jedino tako mogu postići i značajni efekti. Pareto princip bi ovaj put mogao ići nama u korist. Primjerice, svega 2,5% Nijemaca posjećuje RH godišnje, dok Italiju i Španjolsku bira 20% Nijemaca. Ako dođe do značajnog smanjenja potrošnje u Njemačkoj, mi ćemo lakše supstituirati dio od naših 2,5%, nego Španjolci ili Talijani dio od svojih 10% i više”, procjenjuju.

Također, kažu da bi industrije koje su orijentirane na domaću potražnju mogle biti relativno manje pogođene od svojih konkurenata u ostatku EU. “Zaposlenost u hrvatskoj ekonomiji je na vrlo visokoj razini, a i pad BDP-a bi trebao biti manji nego kod drugih baš iz razloga koje smo prije spomenuli, tako da očekujemo da bi se domaća potražnja mogla, koliko-toliko, održati”, smatraju u Adrisu i dodaju da u takvim okolnostima ne planiraju otpuštanja.

Ina nagrađuje radnike, a Rimac planira nova zapošljavanja

Upitali smo i Inu kakva su njihova očekivanja. Uglavnom, fokusirani su na kapitalna ulaganja, poput nadogradnje rafinerije u Rijeci, što je projekt od četiri milijarde kuna, a planiraju i dodatna ulaganja u istraživanje i razvoj. Kompaniji u ovoj situaciji ide jako dobro te kažu da su u kolovozu donijeli odluku o posebnoj isplati radnicima, koja obuhvaća svih osam tisuća radnika INA Grupe. Radi se o iznosu od pet posto osnovne bruto plaće, za razdoblje od šest mjeseci.

Rimac Automobili su u pomalo specifičnoj situaciji s obzirom na to da se radi o brzorastućoj kompaniji u posebnom segmentu autoindustrije, pa na njih globalna ekonomska kretanja imaju smanjeni utjecaj. “Iako makroekonomska i globalna politička situacija ne izgledaju obećavajuće, mi ne očekujemo usporavanje ekonomske aktivnosti u našoj industriji i tržišnoj niši”, kažu iz Rimca.

Ni broj radnika im ne ovisi o ekonomskim kretanjima, tako da i iduće godine očekuju pojačana zapošljavanja. “U 2022. godini kompanijama Bugatti Rimac i Rimac Technology pridružilo se 650 novih zaposlenika do današnjeg dana. S obzirom na projekte u planu, intenzivni rast će se nastaviti i iduće godine i to na svim našim lokacijama u Hrvatskoj i diljem Europe”, poručuju iz Rimca.