The Economist piše da će ovim tempom pada proizvodnje uskoro ponestati maslinova ulja na tržištu
Glavni uzrok su bolesti, koje su i u Hrvatskoj dramatično smanjile proizvodnju
Novi broj The Economista među ostalim se bavi i ozbiljnim padom svjetske proizvodnje maslinova ulja. Proizvodnja će ove jeseni pasti za trećinu, sa 3,2 milijuna tona na 2,3 milijuna tona, što je najniža razina od 2000. Glavni razlozi su loše vrijeme u Španjolskoj i širenje bakterije Xylella fastidiosa koju zovu “ubojica maslina ” jer može u vrlo kratkom roku isušiti stabla. Bolest je poharala maslinike u Italiji i prepolovila proizvodnju maslinova ulja te su je tek nedavno uspjeli lokalizirati u pokrajini odakle se širila, Apuliji na jugu Italije. Konačni skor je 95.000 hektara uništenih maslinika, 800.000 iskopanih stabala i gubitak od nekoliko stotina milijuna eura.
Cijene maslinova ulja opet probijaju plafone
Prošlog tjedna bakterija je uočena na Korzici, pa je francuska vlada naredila da se sva stabla u zaraženoj zoni spale kako bi se spriječila epidemija. Xylella fastidiosa napada i agrume i vinovu lozu, ukupno je zabilježeno oko 300 biljnih vrsta koje može uništiti.
Već je napravila golemu štetu u kalifornijskim vinogradima i na brazilskim plantažama citrusa. U Hrvatskoj su je u travnju prijavili maslinari u Poličniku, Biogradi i Turnju, ali pokazalo se da nije bila riječ o toj bakteriji nego drugom nametniku. Srećom, jer za Xyllelu fastidiosu nema lijeka a Europska unija se nije uspjela dogovoriti kako se efikasno suprotstaviti širenju bolesti. U međuvremenu, prema The Economistu, tržište čija se vrijednost procjenjuje na 11 milijardi dolara, mora nekako uravnotežiti poremećaj ponude maslinova ulja.
Dramatičan pad proizvodnje u Hrvatskoj u 2014.
U Hrvatskoj je 2014. proizvodnja maslinovog ulja bila drastično manja, zbog bolesti maslinovih muha i paunova oka, 60 posto uroda je bilo neupotrebljivo a prosječna cijena je sa 60 skočila i preko 100 kuna po litri. Prosječni skokovi cijena koji se očekuju ove i iduće godine su 25 do 35 posto, u Španjolskoj je cijena u godinu dana skočila s 3.500 na 4.300 dolara po toni.
Otvaraju se nova rastuća tržišta i cijena će rasti
Zadnji put plafon od 4.000 dolara po toni probijen je u sezoni 2005/2006. i probilo ga je talijansko ekstradjevičansko ulje. Unatoč velikom padu proizvodnje, očekuje se da će cijene ovoga puta drugačije rasti, jer se uslijed krize i rasta novih tržišta centri potražnje sele. Grčka ostaje najveći potrošač po glavni stanovnika, ali jug Mediterana više nije najjače tržište.
Španjolska ima najnižu potrošnju od 2002. a pada i u Grčkoj i Portugalu. Unatoč jakoj tradiciji korištenja maslinova ulja, ono je zbog recesije mnogim ljudima postalo preskupo. Zato se rastu nova tržišta, Nijemci danas troše pet puta više maslinova ulja nego 90tih, a SAD, treće najveće tržište na svijetu, raste 6 posto godišnje. Raste potražnja u Kini, Rusiji i Brazilu a taj je rast izravno povezan s rastom srednje klase, širenjem gastro industrije i kampanjama o zdravoj prehrani.