Umjesto da na prodaji tvrtke zarade milijune, osnivači Kickstartera su odlučili postati benefit korporacija

Djelovanje u općem i javnom društvenom interesu sada je dio statuta tvrtke

Kickstarter
FOTO: Rex Hammock, Flickr

Yancey Strickler i Perry Chen, osnivači popularne globalne online crowdfounding platforme Kickstarter, odlučili su tvrtku preregistrirati iz obične u benefit korporaciju (Public Benefit Corporation).

Iako je uobičajeni put razvoja profitabilnih startup projekata izlazak na burzu ili prodaja, pri čemu osnivači zgrnu milijune dolara, Strickler i Chen su za New York Times ispričali zašto su se odlučili za drugačiji, društveno angažirani smjer daljnjeg razvoja svojeg biznis modela.

“Ne želimo kompaniju prodati ni ponuditi na burzi”, izjavio je Strickler, izvršni direktor Kickstartera u intervjuu. “To bi tvrtku natjeralo na donošenje odluka za koje smatramo da nisu u njezinom najboljem interesu.”

Jednoglasna odluka

Strickler je dodao da su svi ulagači bili svjesni u kojem će se smjeru kompanija razvijati te da je odluka o preoblikovanju u benefit korporaciju donijeta jednoglasno. Iako je i dalje u većinskom vlasništvu osnivača, u Kickstarter su investirali bivši izvršni direktor Googlea Chris Sacca i Jack Dorsey, suosnivač Twittera.

O uspješnosti platforme govori i činjenica da je Kickstarter, nakon što je dosad prikupio nešto manje od 15 milijuna dolara investicija, uspijevao vratiti uloženo ostvarujući godišnji profit između 5 i 10 milijuna dolara u protekle tri godine.

Kickstarter je osnovan još 2009. godine kao platforma za predstavljanje raznovrsnih kreativnih projekata koji traže sredstva za financiranje. Tako su na Kickstarteru potrebna sredstva osigurali mnogi umjetnici, poput kontraverzne glazbenice Amande Palmer i tvoraca filma Veronica Mars, ali i tehnološki projekti, poput pametnog sata Pebble,

Razvoj benefit korporacija

Benefit korporacije su relativno novi pravni subjekt koji se posljednjih nekoliko godina uvodi u američki korporativnu regulativu i trenutno postoji u 19 američkih saveznih država. U državi Delaware, gdje je prijavljeno sjedište Kickstartera, mogućnost registriranja tvrtke kao benefit korporacije uvedena je 2013. godine.

Benefit korporacija su i dalje profitabilna poduzeća, no za razliku od tradicionalnih tvrtki, imaju naglašeno dualnu misiju – prva je raditi u općem i javnom interesu svih povezanih s tvrtkom poput okoliša, zaposlenika, dobavljača i korisnika, a tek druga je stvaranje profita.

Društvena korist ispred profita

Tvrtke registrirane kao benefit korporacije zaštićene su od tužbi dioničara, koji smatraju da je firma smanjila vrijednost njihovih dionica stavljajući društvenu korist ispred maksimizacije profita. S druge strane, sada su zakonski obavezni izvršavati društveno korisne obaveze koji su preuzeli kao b korporacija.

Osim toga, tvrtka se registracijom kao benefit korporacija obavezala na objavu javnog izvješća svake godine, u kojem će prikazati procjenu pozitivnih utjecaja tvrtke na društvo i okoliš, i to prema unaprijed propisanim standardima koje je sastavila treća strana, a jedan od najpopularnijih alata za procjenu je B Lab Assessment Tool.

Nove obaveze Kickstartera

Kickstarter je još prošle godine neformalno usvojio načela prema kojima posluju PBC tvrtke, no sada je i formalno postao B korporacija. Nova registracija znači i novi statut u kojem se propisuje na koji će sve konkretne načine Kickstarter djelovati u javnom interesu.

Između ostalog, Kickstarter se obavezao da neće prodavati informacije o svojim korisnicima trećim stranama, usvojio je poreznu etiku odnosno obećao da ni na koji način neće izbjegavati obveze plaćanja poreza te da će godišnje donirati 5 posto od svojeg net profita u dobrotvorne svrhe.

Nadalje, u pogledu učinaka na okoliš, obavezali su se na ulaganja u zelenu infrastrukturu, podupiranje ekološki prihvatljivih sredstava putovanja na posao te da će voditi računa o ekologiji prilikom izbora dobavljača.

Osnivači Kickstartera kažu da je njihov cilj postati benefit korporacija koja će pružiti primjer novoj generaciji poduzetnika. “Kako se budu osnivale nove tvrtke i razmišljale o tome na koji će način poslovati i kako žele biti strukturirane, možda se neće tako lako dati navući na uobičajene izbore. Možda će razmišljati dugoročno i voditi računa o stvarima do kojih im je stalo.”