Vlada je upravo počela privatizirati posljednju veliku državnu banku
HPB treba 550 miliijuna, najmanje 30% ponudit će privatnim ulagačima
Država će za Hrvatsku poštansku banku (HPB) tražiti 550 milijuna kuna novog kapitala a najmanje 30 posto udjela moći će kupiti privatni ulagači. Vlada je u srijedu objavila kako je zadužila Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) da skupa s HPB-om započne proces dokapitalizacije koji bi u konačnici trebao dovesti do privatizacije te jedine preostale veće banke u državnom vlasništvu.
“HPB posluje stabilno i profitabilno, ai ima problema s adekvatnošću kapitala i tražimo privatne ulagače da sudjeluju u dokapitalizaciji kako bi banka zadovoljila zahtjeve HNB-a.” rekao je ministar financija Boris Lalovac.
Stupanj adekvatnosti kapitala, nužan za normalno bankarsko poslovanje, HPB mora podići sa 7 sa sadašnjih 7 posto na minimalno 12 posto koliko je Hrvatska narodna banka odredila u prosincu 2014. Banka drži 5 svega posto tržišnog udjela u Hrvatskoj.
Guše se u gubicima zbog kriminala bivše Uprave
Dok najveće domaće banke Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb smanjuju rezervacije za toksične kredite i opet žustro rastu, HPB se još guši u gubicima zbog nenaplativih kredita koje je po političkom nalogu do 2009. odobravala bivša Uprava na čelu s Josipom Protegom. U sudskom raspletu takozvane afere Bankomat, država tereti Protegu, bivšeg člana uprave Ivana Sladonju, bivšeg financijskog direktora Marijana Kirinića i šest povlaštenih klijenata da su je oštetili za 225 milijuna kuna (početna procjena je bila 667 milijuna.) Hrvatska poštanska banka prošlu je godinu završila s operativnim profitom od 307 milijuna kuna i 629 milijuna kuna čistog gubitka, zbog rezervacija za nenaplative kredite. U prvom kvartalu ove godine prijavili su 42,3 milijuna čistog profita.
Vlada je u rujnu 2014. na funkciju predsjednika Uprave imenovala Tomislava Vuića sa zadatkom da pripremi banku za prodaju, a današnja odluka o dokapitalizaciji je početak procesa. Privatni ulagači moraju ući u HPN jer bi se prema zakonima Europske unije ovolika dokapitalizacija državnim novcem smatrala nezakonitom subvencijom. Kao jedan od potencijalnih ulagača spominje se Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).