Vuk Vuković kod Stankovića: 'Treba rezati neproduktivni dio javnog sektora'

Ekonomski analitičar izračunao je da bi bez posla u Hrvatskoj moglo ostati oko 60 tisuća ljudi

21.09.2019., Rovinj - 12. Weekend media festival. Panel "Google vs. Huawei kao proxy rat za 5G izmedju SAD-a i Kine - na cijoj ste strani?" Vuk Vukovic.  Photo: Marko Dimic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U emisiji Nedjeljom u 2 danas je gostovao dr. sc. Vuk Vuković, ekonomski analitičar sa Sveučilišta u Oxfordu. Vuković, koji se u emisiju javio video vezom, i voditelj Aleksandar Stanković, najviše su vremena posvetili posljedicama koje će pandemija koronavirusa ostaviti na hrvatsko gospodarstvo i društvo. Vuković je bio kritičan prema mjerama koje je Hrvatska vlada donijela kako bi ublažila posljedice pandemije na gospodarstvo, mada je napomenuo da su s donošenjem sličnih mjera zakasnile i druge države.

„Te 63 mjere nisu dovoljne, ali stvari će se još mijenjati, čemu će doprinijeti i inicijativa Glas poduzetnika“, kazao je znanstvenik. Vuković je istaknuo koliko je važno da mjere koje vlast donosi osiguraju povjerenje građana u sustav, i da ih uvjere kako situacija u kojoj se nalazimo nije nerješiva. „Nužna je odlučnost, a potrebno je i uključiti struku. Posljedice ove krize bez presedana prve će osjetiti male i srednje tvrtke“, kazao je. Vuković procjenjuje da takve firme u uvjetima koje će na tržištu stvoriti kriza mogu opstati između mjesec i pol i tri mjeseca.

Dva dijela javnog sektora

Vuković je izračunao da bi bez posla u Hrvatskoj moglo ostati oko 60 tisuća poduzetnika i njihovih zaposlenika. „Prihodi će dramatično pasti, a padat će i PDV, dok će turizam ove godine jako loše proći“, kazao je, i založio se za rezove u javnom sektoru. Napomenuo je da ne treba smanjivati plaće djelatnicima u zdravstvu i policiji, kao ni rezati mirovine. „Povlaštene mirovine treba smanjiti. Javni sektor treba podijeliti na produktivni i neproduktivni dio. Neproduktivni dio pun je ljudi koji su onamo došli preko političkih veza. Nijedna vlada takve ljude neće otpuštati, zbog čega nam slijedi zaduživanje,“, prognozirao je Vuković.

„Javni sektor se velikim djelom financira iz privatnog sektora. Javni sektor troši, no oni taj novac dobivaju iz proračuna“, istaknuo je. Analitičar smatra da bi Hrvatska trebala slijediti primjere drugih zemalja, poput Njemačke, koja priprema ogromna ulaganja za spas gospodarstva. Novac treba potražiti u Europskoj uniji, a ne preko MMF-a, rekao je. „MMF vuče neke negativne konotacije. Prvo treba iskoristiti institucije Europske unije pa onda ići u drugom smjeru“, smatra Vuković.

Mjere za podizanje likvidnosti

Oxfordski znanstvenik je otkrio da ga brine rast populizma do kojeg će doći kao posljedica krize. „Pojavit će se ljudi koji nude čarobni štapić, ali takva rješanja nikada ne funkcioniraju u praksi“, kazao je Vuković. Dodao je kako je protiv smanjivanja plaća vladajućima, umjesto čega se založio za konkretne mjere koje će pomoći gospodarstvu, poput ukidanja parafiskalnih nameta. Nabrojao je tri mjere koje bi trebale podići likvidnost.

„Prvo, treba otpisati davanja državi, a ne odgađati ih. Zatim, nužno je uvesti moratorij na kredite i zamrznuti kamate. Potrebne su i drastične promjene u javnom sektoru, gdje podobne moraju zamijeniti sposobni“, kazao je. Kao jedan od najvećih problema Hrvatske Vuković navodi korupciju, a naglašava i da je izvan Hrvatske nenormalna pojava da političari koji su osuđeni zbog korupcije budu ponovo izabrani na izborima. Analitičar je kritizirao kadrovsku politiku u HDZ-u i SDP-u, rekavši da najsposobniji ljudi nikada neće dobiti priliku vodite te stranke.