Za izlazak iz krize važni su poslovi. Zašto graditi škole i bolnice, ako ih neće imati tko koristiti?
Predstavljeno je najnovije izdanje Bijele knjige, u kojoj su navedeni problemi s kojima se susreću svi koji žele poslovati u Hrvatskoj
Hrvatska nikad nije bila povoljno okruženje za investicije. Ozbiljni investitori uglavnom nas zaobilaze u širokom luku, pa nam preostaju jedino fantazije političara o farmi servera u Lici ili tvornici cjepiva protiv koronavirusa u Zagrebu, koje zvuče kao prvotravanjske šale. Tu i tamo pojavi se neka uspješna priča, poput Infobipa ili Rimca, ali to su relativno rijetke iznimke, za koje je pravo čudo da su uspjele nastati u okruženju u kojem su nastale.
Predstavnici Udruženja stranih ulagača (FICC) prošlog su tjedna ministru financija Zdravku Mariću, predstavili najnovije izdanje “Bijele knjige” u kojoj su navedeni glavni problemi s kojima se susreću svi koji žele ili pokušavaju ulagati i poslovati u Hrvatskoj. Osim uobičajenih problema koje Hrvatska “vuče” već godinama, poput neefikasne birokracije, lošeg pravosuđa i poreznog sustava, i sličnog, negativan učinak na ekonomske procese, pa onda i na investicije, ima i pandemija.
Oporavak od koronakrize bit će sporiji od očekivanja
Oporavak od koronakrize, koji će kako sada stvari stoje biti sporiji od ranijih očekivanja, zavisit će, kako navode autori Bijele knjige, o atraktivnosti pojedinih država, lokacija i industrija u razdoblju nakon krize, kada će se konkurencija radi privlačenja investicija dodatno zaoštriti.
“Veoma brzo povećanje javnog duga, do čega dolazi zbog opravdanog fiskalnog odgovora na izbijanje krize, već u srednjem roku dovest će do smanjenog kapaciteta javnog sektora za vođenje ekspanzivne fiskalne politike. S druge strane, potreba za javnim izdacima neće se smanjiti. Naprotiv, povećat će se u razmjeru koji je neophodan za ublažavanje socio-ekonomskih posljedica krize u vidu rastućih nejednakosti i smanjenja društvenog standarda zbog ograničenih prihoda proračuna”, navodi se.
Za izlazak iz krize ključnu reforma javnog sektora i EU novac
Manjak novca, smatraju, moći će se nadomjestiti iz dva izvora, a oba zahtijevaju poboljšanje kvalitete politika. Prvi izvor su sredstva iz EU fondova, a drugi reforma javnog sektora.
Novac iz EU fondova, smatraju, potrebno je usmjeriti na načine koji će proizvesti izravan učinak na trajno povećanje konkurentnosti i produktivnosti.
“To podrazumijeva veću uključenost privatnih poduzetnika i investitora u osmišljavanje i provedbu EU programa. Javna dobra poput škola, bolnica, vodovoda, rasvjeta i šetnica veoma su važna, no život ljudi prvenstveno zavisi o radnim mjestima i plaćama odnosno produktivnosti. Ako ne želimo javna dobra koja neće imati tko koristiti i održavati, značajnije sudjelovanje u EU programima treba omogućiti poduzetnicima koji otvaraju održiva radna mjesta”, navodi se u Bijeloj knjizi.
Vlada novac iz fonda za oporavak namjerava uliti u javni sektor
I Telegram je nedavno pisao o neadekvatnoj raspodjeli novca u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost. Naime, samo manji dio novca koji je namijenjen oporavku od koronakrize, prema procjenama oko 10 posto, predviđen je za privatni sektor. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo među poduzetnicima. U planu je cijeli niz javnih projekata, poput izgradnje Trga pravde, raznih cesta, pruga ili staračkih domova, što možda jest potrebno, ali neće doprinijeti dugoročnom i održivom rastu.
Što se reforme javnog sektora tiče, tu vide velik prostor za uštede i rast efikasnosti ali uz zadržavanje postojećeg ili čak povećanog obuhvata i kvalitete javnih usluga.
“Aktualna kriza će poništiti svaku mogućnost zadržavanja rukavaca neefikasnosti i pred javni sektor postaviti konačan izazov postizanja učinkovitosti. Kriza je u vrijeme zatvaranja pokazala kako se niz javnih servisa može uspostaviti online, što je samo jedan primjer kako se kriza može pretvoriti u prigodu. Razvojni trenutak je takav da se niti jedna takva šansa više ne smije propustiti. Potrebe za promjenama akumulirane su do točke napetosti u kojoj će se i uz pomoć EU sredstava teško pomiriti suprotstavljeni ciljevi povećanih javnih izdataka, kontrole javnog duga i poreznih i drugih rasterećenja”, navodi se.
Koronakriza bi se mogla pokazati kao povijesna prekretnica
Smatraju i da bi se koronakriza u širem smislu mogla pokazati i kao povijesna prekretnica nalik padu Berlinskog zida ili svjetskoj financijskog krizi iz 2008. godine. “Politike nakon tih događaja u nekim su zemljama pokazale doraslost izazovu vremena i prigode su iskorištene, dok su neka druga društva nakon prekretničkih epizoda ulazila u duga razdoblja apsolutne ili relativne stagnacije ili pada ne nalazeći odgovor na izazove vremena.
Hrvatska će iskoristiti prigodu koja će se otvoriti nakon pandemije ako započne ubrzanu transformaciju u efikasno i inovativno društvo koje potiče i nagrađuje uspjeh u fer društvenoj igri koju jamče pravedne i učinkovite institucije. U tom smislu, kriza COVID-19 ne otkriva neke nove, skrivene slabosti gospodarstva i društva; ona ne zahtijeva radikalne obrate u strategijama i politikama; ona zahtijeva brzu i temeljitu akciju na planu otklanjanja slabosti koje su već dulje vrijeme poznate”, poručuju autori.
Preporuke za ubrzanje gospodarskog autori su saželi u pet točaka koje se odnose na poboljšanje međunarodne porezne konkurentnosti, ubrzanje administrativnih i sudskih postupaka, jačanje vladavine prava, ubrzanje javne nabave i borbu protiv korupcije te reformu javne administracije.