Zapad je prilično pompozno lani nametnuo Rusiji naftne sankcije. Upravo su stigli podaci, učinak je gotovo nikakav

Limit cijene trebao je naštetiti Moskvi, ali Putinov režim tu mjeru vrlo uspješno eskivira

Russian President Vladimir Putin tours an exhibition of perspective Russian brands during the Strong Ideas for a New Time forum in Moscow on June 29, 2023. (Photo by Gavriil GRIGOROV / SPUTNIK / AFP)
FOTO: AFP

Jedan visoki dužnosnik iz vrha europske politike rekao je za Financial Times da gotovo nijedna isporuka sirove nafte tankerima u listopadu nije bila ispod granice od maksimalno 60 dolara po barelu koju su države članice G7 i njezini saveznici pokušali nametnuti Moskvi.

Naime, Rusija je, prema zapadnim dužnosnicima i podacima o ruskom izvozu uspjela zaobići cjenovni limit što prisiljava Zapad da istraži načine za jačanje gospodarskih sankcija.

Dužnosnici EU vodili su rasprave posljednjih dana o strožim pravilima u vezi prodaje nafte. Bilo je razgovora i o ograničavanju pristupa Rusije tržištu tankera.

Smanjenje prihoda Rusiji

Zabrinutost među zapadnim dužnosnicima podupire službena ruska statistika o prodaji nafte u listopadu, za koju Moskva kaže da pokazuje da je prosječna cijena bila iznad 80 dolara po barelu. Skok ruskih cijena zadao je udarac naporima G7 da ograniči priljev sredstava u Kremlj kako bi financirao svoju invaziju na Ukrajinu.

Članice G7 i Australija uvele su ograničenje sirovih cijena nafte u prosincu prošle godine. Cilj je bio smanjiti prihode Rusiji samim limitom, a dodatno je kazniti u slučaju kršenja tog ograničenja.

Iako su mjere u početku imale uspjeha, Rusija se pokazala vještom u suprotstavljanju njima, izgradivši svoju tzv. “flotu u sjeni”. Radi se o zastarjelim naftnim tankerima i Rusija tako zaobilazi zapadna tržišta prevozeći sirovu naftu koju bez problema prodaje skuplje od 60 dolara po barelu.

Primjena strožih pravila

U listopadu je samo 37 od 134 brodova koji su isporučili rusku naftu imalo zapadno osiguranje, što znači da je samo tih 37 uopće moglo poštovati limit od 60 dolara, ali zapadni dužnosnici kažu da je u stvarnosti taj broj daleko manji zbog čega je i FT naslovio svoj članak o tome “Gotovo ništa od ruske nafte prodaje se ispod 60 dolara, kažu zapadni dužnosnici”. Europski dužnosnici zabrinuti su da su neki zapadni osiguravatelji dobili lažne izjave od ruskih naftnih kompanija ili trgovaca, koji moraju dati pismena jamstva da je cijena sirove nafte ispod 60 dolara.

Jeffrey Sonnenfeld, profesor na Yale School of Management koji je savjetovao američko ministarstvo financija u vezi ograničenja cijena, rekao je da su duža putovanja za ruske naftne tankere, više premije osiguranja, povećanje lučkih kapaciteta i novi kapitalni izdaci dodali oko 36 dolara dodatnih troškova po barelu nafte, ograničavajući tako profit Moskve.

Članice G7 već su počele s primjenom strožih pravila. Ujedinjeno Kraljevstvo je prošli tjedan sankcioniralo Paramount Energy & Commodities DMCC, tvrtku sa sjedištem u Dubaiju, rekavši da ih je Rusija iskoristila kako bi ublažila rezultate sankcija.

Zapad želi ukrotiti inflaciju

Ministarstvo financija SAD-a ovog je mjeseca zatražilo informacije od 30 tvrtki za upravljanje brodovima o 98 brodova za koje se sumnja da su prekršile ograničenje. Od 30 kontaktiranih tvrtki za upravljanje brodovima, njih 17 nalazilo se u zemljama G7, šest ih je bilo u UAE, a ostale u Indiji, Turskoj, Kini, Hong Kongu i Indoneziji.

Cijena koju Rusija dobiva za svoju naftu i dalje je ispod Brenta, referentne vrijednosti sirove nafte koja je u listopadu u prosjeku iznosila 89 dolara po barelu. Ograničenje cijena osmišljeno je kako bi se ipak zadržao protok ruske sirove nafte na globalnim tržištima, dok su članice G7 pokušavale izbjeći krizu u opskrbi i skok cijena koji bi koristili Moskvi.

Zapadni vođe također žele držati cijene pod kontrolom kako bi pomogli ukrotiti inflaciju. Američki predsjednik Joe Biden, koji se sljedeće godine na biralištima najvjerojatnije suočava s Donaldom Trumpom, obećao je da će pokušati držati cijene na niskim razinama. Rusija je također postavila ograničenja na izvoz rafiniranih goriva, okrivljujući nestašice unutar svojih granica, ali izazivajući strahove da bi Moskva koristiti zalihe nafte kao alat za borbu.