Zašto će obrazloženje FED-a za tržišta biti važnije od njegove odluke o dizanju kamatne stope

Kao predsjednik banke J. P. Morgan & Co. Pierpont Morgan imao je iskustvo iz krize 1893. kad je osobno vodio spašavanje američkih državnih obveznica. Od J. D. Rockefellera, lorda Rothschilda i ostalih vodećih američkih bankara 1907. je odmah zatražio gotovinu, dovoljnu za uspješno manipuliranje burzom i isplate štedišama koji su pojurili u banke. Većina ključnih aktera krize sačuvala je svoj imetak, dok je ekonomija posljedično potonula u recesiju uz drugi najveći val bankrota u povijesti.

Bankarska panika 1907. imala je najmanje dvije dobre posljedice. Prva je bila da je američki kongres 23. prosinca 1913. donio odluku o osnivanju Sustava federalnih rezervi (FED) s mandatom osiguranja maksimalne zaposlenosti, stabilnih cijena i umjerenih dugoročnih kamatnih stopa. Druga pozitivna posljedica bilo je uvrštavanje krize iz 1907. u literaturu elitnih škola i fakulteta, pa su tako i neki potezi kojima su kineske vlasti nedavno pokušale sačuvati vrijednosti dionica zapravo osmišljeni po receptu J. P. Morgana.

FED već 100 godina vodi uglavnom uspješnu politiku

U sto godina svoje povijesti FED je određivanjem kamatne stope uglavnom uspješno kreirao stabilni rast i razvoj najvećeg svjetskoga gospodarstva. Prije početka Velike recesije u kolovozu 2007. kamatna stopa bila je 5 posto. Bio je to rezultat kontinuiranog rasta kamatnih stopa kojim je FED od kraja 2003. do polovice 2006. neuspješno nastojao ohladiti tržišta kapitala. Postupno smanjivanje kamatnih stopa započelo je u rujnu 2007. i završilo u prosincu 2008. povijesno najnižom stopom od 0,25 posto.

 

Kako to nije bilo dovoljno da pokrene gospodarstvo, FED je započeo program otkupa financijskih instrumenata, uglavnom derivata i državnih obveznica. Politika nazvana Quantitative easing po programu japanske središnje banke iz 2000. provodila se u tri dijela (QE 1, QE 2 i QE 3). Do kraja listopada 2014., kad je službeno završila, akumulirala je 4,3 bilijuna dolara imovine.

Podaci o tržištu rada zakomplicirali su stanje

Već skoro godinu dana sav financijski svijet s nevjerojatnom pažnjom i uzbuđenjem čeka da FED prvi put od 2006. opet digne kamatnu stopu. Gotovo da nema viđenijeg komentatora ili analitičara koji nije o tome izrekao mišljenje i udijelio savjet predsjednici Odbora guvernera FED-a Janet Yellen. Na svom sljedećem zasjedanju, Federalni odbor za otvoreno tržište – koji čine sedam članova Odbora guvernera, predsjednik FED New York te četiri predsjednika regionalnih banaka koji se izmjenjuju u godišnjem ritmu – trebao je odlučiti o dizanju kamatne stope za 0,25 posto. Potres koji je na svjetskim burzama izazvalo stanje kineskog gospodarstva, tu je odluku doveo u pitanje.

 

Svakog prvog petka u mjesecu, u 8:30 ujutro po njujorškom vremenu, američko Ministarstvo rada objavljuje podatke o tržištu rada u proteklom mjesecu. Za američko tržište kapitala taj je izvještaj najvažniji događaj u mjesecu,naravno uz moguću odluku o promjeni kamatne stope FED-a. “Jobs Day” se ovog puta očekivao kao događaj godine, ali je izvješće samo produbilo neizvjesnost.

Privatni sektor bez farmera kreirao je u kolovozu 173 000 novih radnih mjesta, što je bitno manje od očekivanih 220 000. Istovremeno je napravljena pozitivna revizija broja novih radnih mjesta za lipanj i srpanj , zabilježen je veći rast nadnica od očekivanog te porast broja prosječno odrađenih tjednih sati.

Stopa nezaposlenosti je najmanja od travnja 2008.

 

Stopa nezaposlenosti je najmanja od travnja 2008. i iznosi 5,1 posto, što je po kriterijima FED-a prirodna nezaposlenost. Sjenu na taj rezultat baca podatak da je od ukupnog stanovništva u dobi od 25 do 54 godine zaposleno 77,2 posto , što znači da američkom gospodarstvu još uvijek nedostaje 1,8 milijuna radnih mjesta u odnosu na dvadesetogodišnji prosjek.

Oko odluke FED-a o dizanju kamatne stope, analitičari su podijeljeni. Jedna grupa smatra da kamatne stope treba dizati jer tome u prilog govore svi podaci o stanju američkoga gospodarstva. Nezaposlenost je 5,2 posto , BDP je u drugom kvartalu rastao 3,7 posto i samo je inflacija bitno ispod cilja, na svega 0,2 umjesto 2 posto. Ti analitičari tvrde da naglo usporavanje kineskoga gospodarstva ne može toliko utjecati na rast u SAD-u da bi FED odgađao povećanje kamatne stope. Američka ekonomija u više od dvije trećine, stopa od 0,25 posto gotovo je beznačajna i treba ignorirati poremećaje koji dolaze s drugih kontinenata.

Propuštena prilika za dizanje kamatne stope

Ako se propusti rujan, a erozija kineske ekonomije se nastavi vukući za sobom izvozno orijentirano EU gospodarstvo, izgledi za dizanje kamatne stope bit će još manji. Normalizacija kamatne stope FED-a na razinu iznad 2 posto bila bi snažna potvrda stanja američkoga gospodarstva i osigurala bi osnovne alate za borbu protiv budućih usporavanja, recesija i financijskih kriza. Ako one počnu prije normalizacije, FED-u će preostati samo QE4 i SAD će se vratiti tamo gdje su danas EU, Japan i Kina.

Suprotni tabor protivi se dizanju kamatne stope, uglavnom zbog nepoznanica o stvarnom stanju kineskoga gospodarstva, povijesno niskim cijenama sirovina i stanja u EU. Nedavno se tom mišljenju priklonio i američki “guru za obveznice” Bill Gross, koji smatra da je FED u proljeće propustio priliku te da bi sada svako dizanje stopa izazvalo dodatnu financijsku nestabilnost.

Financijski deformirana globalna ekonomija

Ako se FED na to ipak odluči, mora jasno naznačiti da u sljedećih šest mjeseci neće biti daljnjih povećanja. Šest godina gotovo nulte kamatne stope promijenilo je povijesne poslovne modele bitne za funkcioniranje kapitalizma i želju za štednjom, tvrdi Gross. Deformiranoj financijskoj kralježnici globalne ekonomije treba kirurški zahvat jer je ni najbolji kiropraktičari ne bi imali hrabrosti popravljati pa mali FED-ov pokušaj njezina jačanja donosi samo rizik.

Priklanjam se stavu da je objašnjenje FED-a važnije od same njegove odluke. Svjetska ekonomija i financijska tržišta još nisu potpuno prevladala posljedice Velike recesije, današnja politika nema presedana i sve što FED 17. rujna objavi bit će ponajprije poruka o tome vjeruju li oni koji danas odlučuju da će svijet i SAD u 2016. za većinu biti bolje mjesto.

---

Autor je poduzetnik i nekadašnji ministar gospodarstva Republike Hrvatske. Izvorna verzija članka objavljena je u tjedniku Telegram 5. rujna 2015.