Hrvatska se, kao i veći dio svijeta, ove godine našla u najdubljoj ekonomskoj krizi posljednjih desetljeća, čije prave posljedice će se tek osjetiti kad krene val zatvaranja poduzeća, a s njima i otkazi.
Umjesto ozbiljnog plana oporavka, koji bi ekonomiji u naredim godinama pomogao da se vrati na noge i omogući dinamičniji rast kako bi uhvatili korak s ostalim zemljama EU, Plenkovićeva Vlada na krizu je odgovorila otvaranjem dućana u kojem će se prodavati sir, jaja i kobasice.
Državni dućan će biti nova mala rupa iz koje curi novac poreznih obveznika
Kao i svi projekti kojima u kojima glavnu riječ vodi država, i taj će dućan biti, doduše mala, ali vrlo protočna rupa iz koje curi novac poreznih obveznika. S obzirom na to da država kontrolira gotovo pola BDP-a, odnosno svaku drugu kunu koja cirkulira u ekonomiji, zapravo i ne čudi da se Vladi, ovakav potez čini sasvim normalnim.
Zapravo je nastavak politike u kojem je država prisutna u gotovo svakom segmentu ekonomije – od proizvodnje obuće kroz Borovo, pa sve do proizvodnje pekmeza kroz suvlasništvo u Podravki.
Praktički sve kompanije i sektori u kojima država ima presudnu ulogu ili su prepuni korupcije i kriminala ili su toliko loše vođeni da na kraju propadnu. Najčešće se radi o kombinaciji jednoga i drugoga.
Gdje je Imunološki zavod
Imunološki zavod kojeg se danas mnogi prisjećaju, zbog pandemije i cijepljenja, nakon niza godina katastrofalnog upravljanja, na kraju je pretvoren u državnu instituciju i “prikačen” na proračun, kako bi onima koji su tamo zaposleni i dalje mogla biti isplaćivana plaća, iako nije posve jasno čime se točno bave. Porezne obveznike Imunološki zavod sada košta oko 35 milijuna kuna godišnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Naime, Imunološki je još dok je funkcionirao kao firma, zbog neulaganja izgubio sve proizvodne licence. Zbog toga je, naravno, došlo do snažnog pada prihoda koji su u razdoblju od 2010. do 2014. pali s 90 na svega 20 milijuna kuna, pa na kraju nisu imali ni za plaće.
U propaloj brodogradnji spaljene milijarde
Brodogradnja je porezne obveznike koštala nekoliko desetaka milijardi kuna, a brodogradilišta su, uz gradnju brodova, služila i za izvlačenje novca. Nakon godina spašavanja i restrukturiranja prošle godine došlo je do propasti Uljanik Grupe koja je nastala 2012. godine spajanjem pulskog Uljanika i riječkog brodogradilišta 3. maj.
Iako su imali snažnu potporu države u vidu jamstava, tamo su stvorene goleme financijske dubioze. One nisu nastale samo zbog neracionalnosti poslovanja, već, kako sugeriraju rezultati dosadašnjih istraga i zbog niza kaznenih djela poput dogovaranja brodova ispod stvarne cijene, nenamjenskog trošenja novca od državnih potpora, i slično.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Osim zbog ovakvih stvari, hrvatska brodogradilišta teško konkuriraju na svjetskom tržištu i zbog tehnološke zastarjelosti u odnosu na konkurenciju poput robotiziranih brodogradilišta u Italiji i Koreji u usporedbi s kojima hrvatska brodogradilišta izgledaju kao muzeji.
Kako je propala poljoprivreda
Poljoprivreda je također jedan od sektora pod snažnim utjecajem države koja kontrolira s jedne strane dodjelu zemljišta, a s druge dodjelu poticaja -a ni jedno ni drugo ne funkcionira.
U posljednjih deset godina poljoprivreda je dobila poticaje u iznosu od 40 milijardi kuna, a rezultat je pad poljoprivredne proizvodnje za oko 4 milijarde kuna.
Konkretno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2010. godine iznosila je nešto više od 21 milijarde kuna, da bi do prošle godine pala na 17 milijardi. Sada bi taj trend valjda trebao preokrenut već spomenuti državni dućan kojeg su otvorili u središtu Zagreba.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ključni problem za koji je odgovorna upravo država jest loše upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje je osnova za tu vrstu proizvodnje, pa su parcele i dalje male i rascjepkane.
Što se tiče poticaja, često se može čuti da ih dobivaju i oni koji ništa ne proizvode, za pašnjake bez stoke, ili za kulture koje ne daju nikakve rezultate, poput više tisuća hektara nasada oraha. Upravo je to jedan od razloga zbog čega iznosi poticaja rastu, a proizvodnja pada.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto ne treba čuditi što Vlada na krizu odgovara otvaranjem državnog dućana sa sirom i kobasicama
To je nastavak promašene politike da država mora prisutna u svakom segmetu ekonomije - od proizvodnje obuće do pekmeza
Kao i svi projekti kojima u kojima glavnu riječ vodi država, i taj će dućan biti, doduše mala, ali vrlo protočna rupa iz koje curi novac poreznih obveznika. S obzirom na to da država kontrolira gotovo pola BDP-a, odnosno svaku drugu kunu koja cirkulira u ekonomiji, zapravo i ne čudi da se Vladi, ovakav potez čini sasvim normalnim
Hrvatska se, kao i veći dio svijeta, ove godine našla u najdubljoj ekonomskoj krizi posljednjih desetljeća, čije prave posljedice će se tek osjetiti kad krene val zatvaranja poduzeća, a s njima i otkazi.
Umjesto ozbiljnog plana oporavka, koji bi ekonomiji u naredim godinama pomogao da se vrati na noge i omogući dinamičniji rast kako bi uhvatili korak s ostalim zemljama EU, Plenkovićeva Vlada na krizu je odgovorila otvaranjem dućana u kojem će se prodavati sir, jaja i kobasice.
Državni dućan će biti nova mala rupa iz koje curi novac poreznih obveznika
Kao i svi projekti kojima u kojima glavnu riječ vodi država, i taj će dućan biti, doduše mala, ali vrlo protočna rupa iz koje curi novac poreznih obveznika. S obzirom na to da država kontrolira gotovo pola BDP-a, odnosno svaku drugu kunu koja cirkulira u ekonomiji, zapravo i ne čudi da se Vladi, ovakav potez čini sasvim normalnim.
Zapravo je nastavak politike u kojem je država prisutna u gotovo svakom segmentu ekonomije – od proizvodnje obuće kroz Borovo, pa sve do proizvodnje pekmeza kroz suvlasništvo u Podravki.
Praktički sve kompanije i sektori u kojima država ima presudnu ulogu ili su prepuni korupcije i kriminala ili su toliko loše vođeni da na kraju propadnu. Najčešće se radi o kombinaciji jednoga i drugoga.
Gdje je Imunološki zavod
Imunološki zavod kojeg se danas mnogi prisjećaju, zbog pandemije i cijepljenja, nakon niza godina katastrofalnog upravljanja, na kraju je pretvoren u državnu instituciju i “prikačen” na proračun, kako bi onima koji su tamo zaposleni i dalje mogla biti isplaćivana plaća, iako nije posve jasno čime se točno bave. Porezne obveznike Imunološki zavod sada košta oko 35 milijuna kuna godišnje.
Naime, Imunološki je još dok je funkcionirao kao firma, zbog neulaganja izgubio sve proizvodne licence. Zbog toga je, naravno, došlo do snažnog pada prihoda koji su u razdoblju od 2010. do 2014. pali s 90 na svega 20 milijuna kuna, pa na kraju nisu imali ni za plaće.
U propaloj brodogradnji spaljene milijarde
Brodogradnja je porezne obveznike koštala nekoliko desetaka milijardi kuna, a brodogradilišta su, uz gradnju brodova, služila i za izvlačenje novca. Nakon godina spašavanja i restrukturiranja prošle godine došlo je do propasti Uljanik Grupe koja je nastala 2012. godine spajanjem pulskog Uljanika i riječkog brodogradilišta 3. maj.
Iako su imali snažnu potporu države u vidu jamstava, tamo su stvorene goleme financijske dubioze. One nisu nastale samo zbog neracionalnosti poslovanja, već, kako sugeriraju rezultati dosadašnjih istraga i zbog niza kaznenih djela poput dogovaranja brodova ispod stvarne cijene, nenamjenskog trošenja novca od državnih potpora, i slično.
Osim zbog ovakvih stvari, hrvatska brodogradilišta teško konkuriraju na svjetskom tržištu i zbog tehnološke zastarjelosti u odnosu na konkurenciju poput robotiziranih brodogradilišta u Italiji i Koreji u usporedbi s kojima hrvatska brodogradilišta izgledaju kao muzeji.
Kako je propala poljoprivreda
Poljoprivreda je također jedan od sektora pod snažnim utjecajem države koja kontrolira s jedne strane dodjelu zemljišta, a s druge dodjelu poticaja -a ni jedno ni drugo ne funkcionira.
U posljednjih deset godina poljoprivreda je dobila poticaje u iznosu od 40 milijardi kuna, a rezultat je pad poljoprivredne proizvodnje za oko 4 milijarde kuna.
Konkretno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje 2010. godine iznosila je nešto više od 21 milijarde kuna, da bi do prošle godine pala na 17 milijardi. Sada bi taj trend valjda trebao preokrenut već spomenuti državni dućan kojeg su otvorili u središtu Zagreba.
Ključni problem za koji je odgovorna upravo država jest loše upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje je osnova za tu vrstu proizvodnje, pa su parcele i dalje male i rascjepkane.
Što se tiče poticaja, često se može čuti da ih dobivaju i oni koji ništa ne proizvode, za pašnjake bez stoke, ili za kulture koje ne daju nikakve rezultate, poput više tisuća hektara nasada oraha. Upravo je to jedan od razloga zbog čega iznosi poticaja rastu, a proizvodnja pada.